Malajski jezik - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

2022-03-23T12:16:24Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 23. ožujak 2022. u 12:16
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Malajski jezik'''-->'''~~Malajski jezik (Makrojezik)''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/ISO639-3/documentation.asp?id=msa msa]) makrojezik, glavni jezik malajske grane austronezijske jezične porodice. Kao prometni jezik [[Indija\|indijskih]], [[Kina\|kineskih]] i [[Europa\|europskih]] trgovaca (a u prošlosti i jezik [[islam]]ske ekspanzije), on se govori po čitavoj [[Indonezija\|Indoneziji]] i na malajskom poluotoku sve do južnog [[Tajland]]a. On tvori podlogu standardnog malajskog jezika [[Malezija\|Malezije]] (nazivanu ''bahasa Malaysia'' - malezijskom jezikom), a i službenog jezika Indonezije (''bahasa Indonesia'') pa se često naziva indonezijskim jezikom. U [[sociolingvistika\|sociolingvistici]] se malajski jezik klasificira kao [[policentrični standardni jezik]]. Od 1986. Indonezija, Brunej i Malezija zajednički standardiziraju [[pravopis]] i terminologiju. Indonezija i Malezija to čine već od 1972., kada su osnovale Jezični savjet za Indoneziju i Maleziju, a [[Brunej]] im se pridružio 1986., kada je postao i član tog savjeta. [[Singapur]], četvrta država u kojoj se govori isti policentrični jezik, ima po vlastitom izboru status promatrača u Savjetu i primjenjuje u praksi rezultate dogovora članica Savjeta oko pravopisnih i terminoloških pitanja.<ref>{{Citiranje knjige \|last=Haji Omar \|first=Asmah \|editor1-last=Clyne \|editor1-first=Michael G., ur. \|title= Pluricentric Languages: Differing Norms in Different Nations \|publisher=Mouton de Gruyter \|pages=409–410 \|chapter=Malay as a pluricentric language \|url=http://www.google.hr/books?hl=hr&lr=&id=wawGFWNuHiwC&oi=fnd&pg=PA401&dq=#v=onepage&q&f=false \|language=engleskom \|series=Contributions to the sociology of language 62 \|location=Berlin & New York \|year=1992 \|isbn=3-11-012855-1 \|oclc=24668375 \|accessdate=22. rujna 2014}}</ref> U toku svoga širenja primio je mnoge elemente iz [[sanskrt]]a, [[tamilski\|tamilskog]], [[arapski\|arapskog]], [[kineski\|kineskog]], [[portugalski\|portugalskog]], [[nizozemski\|nizozemskog]].		Malajski jezik (Makrojezik)''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/ISO639-3/documentation.asp?id=msa msa]) makrojezik, glavni jezik malajske grane austronezijske jezične porodice. Kao prometni jezik [[Indija\|indijskih]], [[Kina\|kineskih]] i [[Europa\|europskih]] trgovaca (a u prošlosti i jezik [[islam]]ske ekspanzije), on se govori po čitavoj [[Indonezija\|Indoneziji]] i na malajskom poluotoku sve do južnog [[Tajland]]a. On tvori podlogu standardnog malajskog jezika [[Malezija\|Malezije]] (nazivanu ''bahasa Malaysia'' - malezijskom jezikom), a i službenog jezika Indonezije (''bahasa Indonesia'') pa se često naziva indonezijskim jezikom. U [[sociolingvistika\|sociolingvistici]] se malajski jezik klasificira kao [[policentrični standardni jezik]]. Od 1986. Indonezija, Brunej i Malezija zajednički standardiziraju [[pravopis]] i terminologiju. Indonezija i Malezija to čine već od 1972., kada su osnovale Jezični savjet za Indoneziju i Maleziju, a [[Brunej]] im se pridružio 1986., kada je postao i član tog savjeta. [[Singapur]], četvrta država u kojoj se govori isti policentrični jezik, ima po vlastitom izboru status promatrača u Savjetu i primjenjuje u praksi rezultate dogovora članica Savjeta oko pravopisnih i terminoloških pitanja.<ref>{{Citiranje knjige \|last=Haji Omar \|first=Asmah \|editor1-last=Clyne \|editor1-first=Michael G., ur. \|title= Pluricentric Languages: Differing Norms in Different Nations \|publisher=Mouton de Gruyter \|pages=409–410 \|chapter=Malay as a pluricentric language \|url=http://www.google.hr/books?hl=hr&lr=&id=wawGFWNuHiwC&oi=fnd&pg=PA401&dq=#v=onepage&q&f=false \|language=engleskom \|series=Contributions to the sociology of language 62 \|location=Berlin & New York \|year=1992 \|isbn=3-11-012855-1 \|oclc=24668375 \|accessdate=22. rujna 2014}}</ref> U toku svoga širenja primio je mnoge elemente iz [[sanskrt]]a, [[tamilski\|tamilskog]], [[arapski\|arapskog]], [[kineski\|kineskog]], [[portugalski\|portugalskog]], [[nizozemski\|nizozemskog]].

	Govorni malajski jezik znatno se razlikuje od pisanog (time što upotrebljava korijene riječi umjesto izvedenica, što izostavlja vezne čestice itd.) Ovaj se jezik dijeli na više dijalekata: riuski, južnosumatrijski, molučki, džakartski...		Govorni malajski jezik znatno se razlikuje od pisanog (time što upotrebljava korijene riječi umjesto izvedenica, što izostavlja vezne čestice itd.) Ovaj se jezik dijeli na više dijalekata: riuski, južnosumatrijski, molučki, džakartski...

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-17T06:41:23Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 17. studeni 2021. u 06:41
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Malajski jezik'''-->'''Malajski jezik (Makrojezik)''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/ISO639-3/documentation.asp?id=msa msa]) makrojezik, glavni jezik malajske grane austronezijske jezične porodice. Kao prometni jezik [[Indija\|indijskih]], [[Kina\|kineskih]] i [[Europa\|europskih]] trgovaca (a u prošlosti i jezik [[islam]]ske ekspanzije), on se govori po čitavoj [[Indonezija\|Indoneziji]] i na malajskom poluotoku sve do južnog [[Tajland]]a. On tvori podlogu standardnog malajskog jezika [[Malezija\|Malezije]] (nazivanu ''bahasa Malaysia'' - malezijskom jezikom), a i službenog jezika Indonezije (''bahasa Indonesia'') pa se često naziva indonezijskim jezikom. U [[sociolingvistika\|sociolingvistici]] se malajski jezik klasificira kao [[policentrični standardni jezik]]. Od 1986. Indonezija, Brunej i Malezija zajednički standardiziraju [[pravopis]] i terminologiju. Indonezija i Malezija to čine već od 1972., kada su osnovale Jezični savjet za Indoneziju i Maleziju, a [[Brunej]] im se pridružio 1986., kada je postao i član tog savjeta. [[Singapur]], četvrta država u kojoj se govori isti policentrični jezik, ima po vlastitom izboru status promatrača u Savjetu i primjenjuje u praksi rezultate dogovora članica Savjeta oko pravopisnih i terminoloških pitanja.<ref>{{~~cite book~~ \|last=Haji Omar \|first=Asmah \|editor1-last=Clyne \|editor1-first=Michael G., ur. \|title= Pluricentric Languages: Differing Norms in Different Nations \|publisher=Mouton de Gruyter \|pages=409–410 \|chapter=Malay as a pluricentric language \|url=http://www.google.hr/books?hl=hr&lr=&id=wawGFWNuHiwC&oi=fnd&pg=PA401&dq=#v=onepage&q&f=false \|language=engleskom \|series=Contributions to the sociology of language 62 \|location=Berlin & New York \|year=1992 \|isbn=3-11-012855-1 \|oclc=24668375 \|accessdate=22. rujna 2014}}</ref> U toku svoga širenja primio je mnoge elemente iz [[sanskrt]]a, [[tamilski\|tamilskog]], [[arapski\|arapskog]], [[kineski\|kineskog]], [[portugalski\|portugalskog]], [[nizozemski\|nizozemskog]].		<!--'''Malajski jezik'''-->'''Malajski jezik (Makrojezik)''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/ISO639-3/documentation.asp?id=msa msa]) makrojezik, glavni jezik malajske grane austronezijske jezične porodice. Kao prometni jezik [[Indija\|indijskih]], [[Kina\|kineskih]] i [[Europa\|europskih]] trgovaca (a u prošlosti i jezik [[islam]]ske ekspanzije), on se govori po čitavoj [[Indonezija\|Indoneziji]] i na malajskom poluotoku sve do južnog [[Tajland]]a. On tvori podlogu standardnog malajskog jezika [[Malezija\|Malezije]] (nazivanu ''bahasa Malaysia'' - malezijskom jezikom), a i službenog jezika Indonezije (''bahasa Indonesia'') pa se često naziva indonezijskim jezikom. U [[sociolingvistika\|sociolingvistici]] se malajski jezik klasificira kao [[policentrični standardni jezik]]. Od 1986. Indonezija, Brunej i Malezija zajednički standardiziraju [[pravopis]] i terminologiju. Indonezija i Malezija to čine već od 1972., kada su osnovale Jezični savjet za Indoneziju i Maleziju, a [[Brunej]] im se pridružio 1986., kada je postao i član tog savjeta. [[Singapur]], četvrta država u kojoj se govori isti policentrični jezik, ima po vlastitom izboru status promatrača u Savjetu i primjenjuje u praksi rezultate dogovora članica Savjeta oko pravopisnih i terminoloških pitanja.<ref>{{Citiranje knjige \|last=Haji Omar \|first=Asmah \|editor1-last=Clyne \|editor1-first=Michael G., ur. \|title= Pluricentric Languages: Differing Norms in Different Nations \|publisher=Mouton de Gruyter \|pages=409–410 \|chapter=Malay as a pluricentric language \|url=http://www.google.hr/books?hl=hr&lr=&id=wawGFWNuHiwC&oi=fnd&pg=PA401&dq=#v=onepage&q&f=false \|language=engleskom \|series=Contributions to the sociology of language 62 \|location=Berlin & New York \|year=1992 \|isbn=3-11-012855-1 \|oclc=24668375 \|accessdate=22. rujna 2014}}</ref> U toku svoga širenja primio je mnoge elemente iz [[sanskrt]]a, [[tamilski\|tamilskog]], [[arapski\|arapskog]], [[kineski\|kineskog]], [[portugalski\|portugalskog]], [[nizozemski\|nizozemskog]].

	Govorni malajski jezik znatno se razlikuje od pisanog (time što upotrebljava korijene riječi umjesto izvedenica, što izostavlja vezne čestice itd.) Ovaj se jezik dijeli na više dijalekata: riuski, južnosumatrijski, molučki, džakartski...		Govorni malajski jezik znatno se razlikuje od pisanog (time što upotrebljava korijene riječi umjesto izvedenica, što izostavlja vezne čestice itd.) Ovaj se jezik dijeli na više dijalekata: riuski, južnosumatrijski, molučki, džakartski...

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-04T06:57:03Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Malajski jezik (Makrojezik)''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/ISO639-3/documentation.asp?id=msa msa]) makrojezik, glavni jezik malajske grane austronezijske jezične porodice. Kao prometni jezik [[Indija|indijskih]], [[Kina|kineskih]] i [[Europa|europskih]] trgovaca (a u prošlosti i jezik [[islam]]ske ekspanzije), on se govori po čitavoj [[Indonezija|Indoneziji]] i na malajskom poluotoku sve do južnog [[Tajland]]a. On tvori podlogu standardnog malajskog jezika [[Malezija|Malezije]] (nazivanu ''bahasa Malaysia'' - malezijskom jezikom), a i službenog jezika Indonezije (''bahasa Indonesia'') pa se često naziva indonezijskim jezikom. U [[sociolingvistika|sociolingvistici]] se malajski jezik klasificira kao [[policentrični standardni jezik]]. Od 1986. Indonezija, Brunej i Malezija zajednički standardiziraju [[pravopis]] i terminologiju. Indonezija i Malezija to čine već od 1972., kada su osnovale Jezični savjet za Indoneziju i Maleziju, a [[Brunej]] im se pridružio 1986., kada je postao i član tog savjeta. [[Singapur]], četvrta država u kojoj se govori isti policentrični jezik, ima po vlastitom izboru status promatrača u Savjetu i primjenjuje u praksi rezultate dogovora članica Savjeta oko pravopisnih i terminoloških pitanja.<ref>{{cite book |last=Haji Omar |first=Asmah |editor1-last=Clyne |editor1-first=Michael G., ur. |title= Pluricentric Languages: Differing Norms in Different Nations |publisher=Mouton de Gruyter |pages=409–410 |chapter=Malay as a pluricentric language |url=http://www.google.hr/books?hl=hr&lr=&id=wawGFWNuHiwC&oi=fnd&pg=PA401&dq=#v=onepage&q&f=false |language=engleskom |series=Contributions to the sociology of language 62 |location=Berlin & New York |year=1992 |isbn=3-11-012855-1 |oclc=24668375 |accessdate=22. rujna 2014}}</ref> U toku svoga širenja primio je mnoge elemente iz [[sanskrt]]a, [[tamilski|tamilskog]], [[arapski|arapskog]], [[kineski|kineskog]], [[portugalski|portugalskog]], [[nizozemski|nizozemskog]].

Govorni malajski jezik znatno se razlikuje od pisanog (time što upotrebljava korijene riječi umjesto izvedenica, što izostavlja vezne čestice itd.) Ovaj se jezik dijeli na više dijalekata: riuski, južnosumatrijski, molučki, džakartski...

Pod utjecajem Engleza i Nizozemaca uvedena je [[latinica]].
== Individualni jezici ==
*[[Batjanski malajski jezik|Bacanese malajski]] [btj]
*[[bangka jezik|Bangka]] [mfb]
*[[Banjar jezik|Banjar]] [bjn]
*[[Berau malajski jezik|Berau malajski]] [bve]
*[[brunejski jezik|Brunei]] [kxd]
*[[Bukit malajski jezik|Bukit malajski]] [bvu]
*[[centralnomalajski jezik|Centralnomalajski]] [pse]
*[[Kokos (jezik)|Cocos Islands malajski]] [coa]
*[[Col jezik|Col]] [liw]
*[[Duano jezik|Duano]] [dup]
*[[Haji jezik|Haji]] [hji]
*[[Indonezijski jezik|Indonezijski]] [ind]
*[[jakun jezik|Jakun]] [jak]
*[[jambi malajski jezik|Jambi Malajski]] [jax]
*[[kaur jezik|Kaur]] [vkk]
*[[kedah malajski jezik|Kedah Malajski]] [meo]
*[[kerinci jezik|Kerinci]] [kvr]
*[[Kota bangun kutai malajski jezik|Kota Bangun Kutai malajski]] [mqg]
*[[kubu jezik|Kubu]] [kvb]
*[[loncong jezik|Loncong]] [lce]
*[[lubu jezik|Lubu]] [lcf]
*''Malajski (individualni) [mly] (povučen 2008-02-18)''
*[[Malajski (individualni) jezik|malajski]] (individual language) [zlm]
*[[manado malajski jezik|Manado malajski]] [xmm]
*[[Minangkabau jezk|Minangkabau]] [min]
*[[musi jezik|Musi]] [mui]
*[[Negeri sembilan malajski]] [zmi]
*[[sjevernomolučki malajski jezik|Sjevernomolučki malajski]] [max]
*[[Orang Kanaq jezik|Orang Kanaq]] [orn]
*[[Orang Seletar jezik|Orang Seletar]] [ors]
*[[Pattani malajski jezik|Pattani malajski]] [mfa]
*[[pekal jezik|Pekal]] [pel]
*[[Sabahanski malajski jezik|Sabahanski malajski]] [msi]
*[[Standardni malajski]] [zsm]
*[[temuan jezik|Temuan]] [tmw]
*[[Tenggarong kutai malajski]] [vkt]
*[[Urak Lawoi' jezik|Urak Lawoi']] [urk]

== Vidi još ==
* [[Policentrični standardni jezik]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.ethnologue.com/14/show_language.asp?code=MLI Ethnologue (14th)]
*[http://www.ethnologue.com/15/show_language.asp?code=mly Ethnologue (15th)]
*[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=mly Ethnologue (16th)]
{{Mrva-jezik}}

[[Kategorija:Malajski jezici]]
[[Kategorija:Jezici po abecedi:M]]

[[Kategorija: Malezija]]
[[Kategorija: Tajland]]
[[Kategorija:Jezici Bruneja]]
[[Kategorija: Singapur]]
[[Kategorija:Jezici Filipina]]
[[Kategorija: Istočni Timor]]