WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-30T12:42:28Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Kupa-Munjara.JPG|mini|250px|desno|Mala hidroelektrana Ozalj, na rijeci [[Kupa|Kupi]], u [[Ozalj|Ozlju]].]]
[[Datoteka:Wasserkraftwerk-Ozalj4.JPG|mini|250px|desno|Mala hidroelektrana Ozalj.]]

'''Mala hidroelektrana Ozalj''' ili '''MHE Ozalj''' je mala [[hidroelektrana]], koja je smještena u [[Ozalj|Ozlju]], na rijeci [[Kupa|Kupi]], u Karlovačkoj županiji. MHE Ozalj ima instaliranu [[snaga|snagu]] 5,5 [[vat|MW]] (3 x 1,1 MW + 2 x 1,1 MW) i spada u protočni tip hidroelektrane. Instalirani protok je 85 [[Kubni metar u sekundi|m3/s]] (3 x 17 m3/s + 2 x 17 m3/s). Neto pad je 9,2 [[metar]]a. Prosječna godišnja proizvodnja [[električna energija|električne energije]] je 23,13 [[vatsat|GWh]], dok je najviše proizvedeno 1984., i to 28 GWh. U početku “Munjara” je služila samo za javnu rasvjetu grada [[Karlovac|Karlovca]], a potrošnja je bila besplatna. Mala hidroelektrana uvelike je pripomogla razvoju ne samo Ozaljske, već i karlovačke industrije, posebice kada je izgrađen 20 kV-ni [[Elektroenergetski sustav|dalekovod]], koji je spajao hidroelektranu sa [[Duga Resa|Dugoreškim]] tvornicama. <ref> "Ozaljske hidroelektrane", rgn.hr, 2011.</ref>

18. kolovoza 1908. puštena je pogon mala hidroelektrana Ozalj I ("Munjara"), s dvjema [[Francisova turbina|Francisovim turbinama]], svaka snage 1,1 MW. 1913. ugrađena je još jedna Francisova turbina snage 1,1 MW, tako da Ozalj I ima snagu 3,3 MW. Karlovac je po uvođenju električne struje, bio drugi grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] s javnom električnom rasvjetom (prvi je bio [[Šibenik]] 1895.) Toga dana je utemeljena i "Elektra" Karlovac, danas [[HEP]] - operator distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb DP "Elektra" Karlovac. Izgrađen je i dalekovod od Ozlja do Dubovca i trafostanica Dubovac. Uvođenje javne rasvjete, kao i kasnija elektrifikacija, doprinijele su industrijskom razvoju Karlovca. <ref> [http://www.kontkod.hr/filatelija/clanak026.html] "100 godina uvođenja javne rasvejete u Karlovcu i 100 godina hidroelektrane Ozalj", www.kontkod.hr, 2008.</ref>

Razvoj ozaljskog kraja potican je tek nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], upravo radi povećanja kućanstva i industrije, te dolazi do povećane potražnje za električnom energijom. 1948. počinje izgradnja druge male hidroelektrane Ozalj II, na lijevoj obali Kupe. Izgradnja je završena 23. ožujka 1952., s ugradnjom dviju [[Kaplanova turbina|Kaplanovih turbina]], ukupne snage 2,2 kW. <ref> [http://www.eihp.hr/hrvatski/projekti/see_ener-supply/pdf/5_Mahe.pdf] "Male hidroelektrane", www.eihp.hr, 2011.</ref>

Od 1908. do 1952., MHE Ozalj I proizvela je ukupno 411 milijuna kWh, dok je od 1952. do 2007. zajedno s MHE Ozalj II, proizvela oko 1,3 milijarde kWh. Sveukupna proizvodnja obje elektrane od početka proizvodnje pa do danas iznosi oko 1,8 milijardi kWh (1800 GWh). Za usporedbu Hrvatska je potrošila 6728,7 GWh 2008., odnosno 3,7 puta više nego što su elektrane uspjele proizvesti u 101 godinu.

U budućnosti se planira zamjena opreme u MHE OZALJ II novom [[Vodna turbina|turbinskom]] opremom, a time bi se povećala proizvodnja za 1,65 GWh godišnje. Planira se i nadvišenje postojeće [[beton]]ske brane gumenom vrećastom [[brana|branom]], za 0,5 do 1 metar, što bi povećalo snagu [[Električni generator|agregata]] za 600 kW, a time i godišnju proizvodnju za 1,36 - 2,75 GWh. <ref> [http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/zapad/ozalj.aspx] "HE Ozalj", www.hep.hr, 2011.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Hidroelektrane u Hrvatskoj|Ozalj]]

Mala hidroelektrana Ozalj - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica