WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-05-29T11:09:37Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 29. svibanj 2025. u 11:09
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Makroevolucija'''-->~~{{evolucijska biologija}}		{{evolucijska biologija}}

	'''Makroevolucija''' u modernom smislu je evolucija vođena prirodnim odabirom varijacija među vrstama, umjesto varijacijama unutar pojedine vrste u slučaju mikroevolucije.<ref name=":0">{{Citiranje časopisa\|author=Stanley\|first=S. M.\|title=A theory of evolution above the species level.\|date=1975-02-01\|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences\|volume=72\|issue=2\|pages=646–650\|language=en}}</ref><ref name=":1">{{Citiranje časopisa\|author=Hautmann\|first=Michael\|title=What is macroevolution?\|date=2020\|journal=Palaeontology\|volume=63\|issue=1\|pages=1–11\|language=en}}</ref> Ova se moderna definicija razlikuje od izvornog značenja riječi prema kojem se pojam makroevolucija odnosio na evoluciju taksonomskih skupina iznad nivoa vrsta (npr. rodovi, obitelji, redovi itd.).		'''Makroevolucija''' u modernom smislu je evolucija vođena prirodnim odabirom varijacija među vrstama, umjesto varijacijama unutar pojedine vrste u slučaju mikroevolucije.<ref name=":0">{{Citiranje časopisa\|author=Stanley\|first=S. M.\|title=A theory of evolution above the species level.\|date=1975-02-01\|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences\|volume=72\|issue=2\|pages=646–650\|language=en}}</ref><ref name=":1">{{Citiranje časopisa\|author=Hautmann\|first=Michael\|title=What is macroevolution?\|date=2020\|journal=Palaeontology\|volume=63\|issue=1\|pages=1–11\|language=en}}</ref> Ova se moderna definicija razlikuje od izvornog značenja riječi prema kojem se pojam makroevolucija odnosio na evoluciju taksonomskih skupina iznad nivoa vrsta (npr. rodovi, obitelji, redovi itd.).

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-11T01:50:41Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{evolucijska biologija}}

'''Makroevolucija''' u modernom smislu je evolucija vođena prirodnim odabirom varijacija među vrstama, umjesto varijacijama unutar pojedine vrste u slučaju mikroevolucije.<ref name=":0">{{Citiranje časopisa|author=Stanley|first=S. M.|title=A theory of evolution above the species level.|date=1975-02-01|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=72|issue=2|pages=646–650|language=en}}</ref><ref name=":1">{{Citiranje časopisa|author=Hautmann|first=Michael|title=What is macroevolution?|date=2020|journal=Palaeontology|volume=63|issue=1|pages=1–11|language=en}}</ref> Ova se moderna definicija razlikuje od izvornog značenja riječi prema kojem se pojam makroevolucija odnosio na evoluciju taksonomskih skupina iznad nivoa vrsta (npr. rodovi, obitelji, redovi itd.).

== Nastanak i promjena značenja pojma ==
[[Jurij Filipčenko]] razlikovao je mikroevoluciju od makroevolucije budući da je odbacio prirodnu selekciju u [[Charles Darwin|Darwinovom]] smislu kao objašnjenje za veće evolucijske prijelaze koji dovode do nastanka taksonomskih grupa iznad nivoa vrsta. U skladu s tim, ograničio je značenje darvinovske "mikroevolucije" na evolucijske promjene unutar granica pojedine vrste koje mogu dovesti najviše do pojave različitih rasa ili podvrsta. Suprotno tome, pojam "makroevolucija" koristio je isključivo za velike evolucijske promjene koje odgovaraju taksonomskim razlikama iznad razine vrste za što bi, prema njegovom mišljenju, bilo nužno postojanje dodatnih evolucijskih procesa koji se razlikuju od prirodne selekcije. Model koji bi mogao objasniti makroevoluciju u tom smislu bio je koncept "čudovišta s nadom" genetičara [[Richard Goldschmidt|Richarda Goldschmidta]], koji je predložio saltacijske (nagle i trenutačne) evolucijske promjene bilo zbog mutacija koje utječu na stope razvojnih procesa <ref>{{Citiranje časopisa|author=Goldschmidt|first=R.|title=Some aspects of evolution|url=|year=1933|journal=Science|volume=78|issue=2033|pages=539–547}}</ref> ili zbog promjena u kromosomskom uzorku. [[Moderna evolucijska sinteza|Moderna sinteza]] naročito je potonju ideju široko odbacila te je i danas odlučno opovrgava, ali koncept "čudovišta s nadom" koji se temelji na evo-devo objašnjenjima nailazi na umjerenu podršku i u novije vrijeme.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Theißen|first=Günter|title=Saltational evolution: hopeful monsters are here to stay|date=March 2009|journal=Theory in Biosciences|volume=128|issue=1|pages=43–51|language=en}}</ref> Kao alternativu saltacijskoj evoluciji, [[Dobzhansky]] je predložio da na razliku između makroevolucije i mikroevolucije u osnovi gledamo kao na razliku u vremenskim okvirima promatranja te da su makroevolucijske promjene jednostavno zbroj mikroevolucijskih promjena tijekom geološkog vremena. Ovo je gledište postalo široko prihvaćeno i shodno tome, pojam makroevolucija široko se koristi kao neutralna oznaka za proučavanje evolucijskih promjena koje se odvijaju u vrlo velikom vremenskom rasponu. Međutim, načelo da se evolucijske promjene velikih razmjera u konačnici svode na mikroevoluciju suprotne su konceptu prirodnog odabira na nivou vrsta<ref name=":0">{{Citiranje časopisa|author=Stanley|first=S. M.|title=A theory of evolution above the species level.|date=1975-02-01|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=72|issue=2|pages=646–650|language=en}}</ref> koji sugerira da je odabir na nivou vrsta glavni evolucijski čimbenik koji je neovisan i komplementaran odabiru unutar vrste, na nivou organizama. Sukladno tome, razina prirodnog odabira (ili općenitije, razvrstavanja) postala je konceptualna osnova treće definicije, koja definira makroevoluciju kao evoluciju putem prirodnog odabira među varijacijama između različitih vrsta. <ref name=":1">{{Citiranje časopisa|author=Hautmann|first=Michael|title=What is macroevolution?|date=2020|journal=Palaeontology|volume=63|issue=1|pages=1–11|language=en}}</ref>

== Makroevolucijski procesi ==

=== Specijacija ili postanak vrsta ===
Prema modernoj definiciji, evolucijski prijelaz od vrste pretka do vrste kćeri je mikroevolucijski je jer je rezultat selekcije (ili, općenitije razvrstavanja) među različitim organizmima unutar pojedine vrste. Međutim, specijacija ima i makroevolucijski aspekt, jer proizvodi interspecifičnu varijaciju tj. varijaciju među vrstama na kojoj djeluje prirodni odabir vrsta.<ref name=":1">{{Citiranje časopisa|author=Hautmann|first=Michael|title=What is macroevolution?|date=2020|journal=Palaeontology|volume=63|issue=1|pages=1–11|language=en}}</ref> Sljedeći makroevolucijski aspekt specijacije je brzina kojom se ona uspješno javlja, analogno uspjehu razmnožavanja u mikroevoluciji.<ref name=":0">{{Citiranje časopisa|author=Stanley|first=S. M.|title=A theory of evolution above the species level.|date=1975-02-01|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=72|issue=2|pages=646–650|language=en}}</ref>

=== Prirodni odabir vrsta ===
"Odabir vrsta djeluje nad varijacijama nastalim uglavnom slučajnim postupkom specijacije i favorizira vrste koje brzo proizvode nove vrste ili opstaju dulje vrijeme, pa stoga za sobom ostavljaju mnoge vrste kćeri." <ref name=":0">{{Citiranje časopisa|author=Stanley|first=S. M.|title=A theory of evolution above the species level.|date=1975-02-01|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=72|issue=2|pages=646–650|language=en}}</ref> Odabir vrsta obuhvaća (a) efektivnu makroevoluciju, gdje osobine na razini organizma (agregatne osobine) utječu na stope specijacije i izumiranja (izvorni Stanleyev koncept) i (b) prirodni odabir vrsta u užem smislu, gdje na stopu specijacije i izumiranja pretežno utječu svojstva na razini cijele vrste (npr. zemljopisna rasprostranjenost)<ref name=":3">{{Citiranje časopisa|author=Jablonski|first=David|title=Species Selection: Theory and Data|date=December 2008|journal=Annual Review of Ecology, Evolution, and Systematics|volume=39|issue=1|pages=501–524|language=en}}</ref> Često se tvrdi da je efektivna makroevolucija svediva na mikroevoluciju, jer obje djeluju selekcijom na svojstva organizama unutar vrste (populaciju),<ref>{{Citiranje časopisa|author=Greenwood|first=P. H.|title=Macroevolution - myth or reality ?|url=|year=1979|journal=Biological Journal of the Linnean Society|volume=12|issue=4|pages=293–304}}</ref> ali Grantham<ref>{{Citiranje časopisa|author=Grantham|first=T A|title=Hierarchical Approaches to Macroevolution: Recent Work on Species Selection and the "Effect Hypothesis"|date=November 1995|journal=Annual Review of Ecology and Systematics|volume=26|issue=1|pages=301–321|language=en}}</ref> je pokazao da se efektivna makroevolucija može biti suprotstavljena selekciji na razini organizma i da stoga nije samo reducirana mikroevolucija. Slučajevi u kojima selekcija iste osobine ima suprotne učinke na razini organizama i na razini vrsta opisani su u kontekstu spolne selekcije<ref>{{Citiranje časopisa|author=McLain|first=Denson K.|title=Sexual Selection and the Risk of Extinction of Introduced Birds on Oceanic Islands|date=October 1995|journal=Oikos|volume=74|issue=1|pages=27}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|author=Moen|first=R. A.|title=Antler growth and extinction of Irish elk|url=|date=|journal=Evolutionary Ecology Research|volume=1|pages=235–249}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|author=Martins|first=Maria João Fernandes|title=High male sexual investment as a driver of extinction in fossil ostracods|date=April 2018|journal=Nature|volume=556|issue=7701|pages=366–369}}</ref> koja povećava individualnu selekcijsku sposobnost (fitness), ali također može povećati rizik od izumiranja vrste.

=== Isprekidana ravnoteža ===
Isprekidana ravnoteža postulira da je evolucijska promjena u vremenu koncentrirana tijekom geološki kratke faze specijacije nakon čega slijedi evolucijski zastoj koji traje sve dok vrsta ne izumre<ref>{{Citiranje časopisa|author=Gould|first=Stephen Jay|title=Punctuated equilibria: the tempo and mode of evolution reconsidered|date=1977|journal=Paleobiology|volume=3|issue=2|pages=115–151}}</ref> . Prevalencija evolucijskog zastoja kroz veći dio vremena postojanja pojedine vrste glavni je argument za važnost prirodnog odabira vrsta u oblikovanju evolucijske povijesti kladsitičkih skupina. Međutim, isprekidana ravnoteža nije niti makroevolucijski model specijacije, niti je njeno postojanje preduvjet za prirodni odabir vrsta.<ref name=":3">{{Citiranje časopisa|author=Jablonski|first=David|title=Species Selection: Theory and Data|date=December 2008|journal=Annual Review of Ecology, Evolution, and Systematics|volume=39|issue=1|pages=501–524|language=en}}</ref>

== Primjeri ==

=== Evolucijske faune ===
Referentna studija vezana za makroevoluciju je Sepkoskijev <ref>{{Citiranje časopisa|author=Sepkoski|first=J. John|title=A factor analytic description of the Phanerozoic marine fossil record|date=1981|journal=Paleobiology|volume=7|issue=1|pages=36–53}}</ref> <ref>{{Citiranje časopisa|author=Sepkoski|first=J. John|title=A kinetic model of Phanerozoic taxonomic diversity. III. Post-Paleozoic families and mass extinctions|date=1984|journal=Paleobiology|volume=10|issue=2|pages=246–267}}</ref> rad na raznolikosti morskih životinja kroz [[fanerozoik]]. Njegov nadaleko poznati dijagram broja morskih obitelji od kambrija do danas ilustrira uzastopnu ekspanziju i redukciju triju "[[Evolucijska fauna|evolucijskih fauna]]" koje su karakterizirale razlike u stopama stvaranja novih vrsta i trajaju istih.

=== Masovna izumiranja ===
Makroevolucijska važnost promjena u okolišu najočitija je u slučaju globalnih [[Masovna izumiranja|događaja masovnog izumiranja]] . Takvi su događaji obično posljedica masovnih poremećaja okoliša koji se javljaju prebrzo za mikroevolucijski odgovor putem adaptacijskih promjena. Masovna izumiranja stoga djeluju gotovo ekskluzivno kroz prirodni odabir među vrstama, tj. makroevolucijski. Kroz svoj različit utjecaj na vrste, masovna izumiranja uvode snažni aspekt u evoluciju, aspekt koji je suprotan onom adaptacijskom.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Gould|first=Stephen Jay|title=The paradox of the first tier: an agenda for paleobiology|date=1985|journal=Paleobiology|volume=11|issue=1|pages=2–12}}</ref> Klasičan primjer u ovom kontekstu je hipoteza da je izumiranje [[Ramenonošci|brahiopoda]] koje je paralelano porastu broja [[Školjkaši|školjkaša]] zapravo uzrokovano diferencijalnim preživljavanjem tih skupina životinja tijekom [[Perm-Trijas izumiranje|masovnog izumiranja]] na [[Perm-Trijas izumiranje|kraju Perma]].<ref>{{Citiranje časopisa|author=Gould|first=Stephen Jay|title=Clams and brachiopods—ships that pass in the night|date=1980|journal=Paleobiology|volume=6|issue=4|pages=383–396}}</ref>

=== Stanleyevo pravilo ===
Makroevolucija je vođena razlikama među vrstama u stopama njihovog porijekla i izumiranja. Važno je uočiti da su ova dva čimbenika u pravilu u pozitivnoj korelaciji: takse koje imaju tipično visoke stope diverzifikacije imaju i visoke stope izumiranja. Ovo zapažanje je prvi opisao [[Steven M. Stanley|Steven Stanley]] koji ga je pripisao raznim ekološkim čimbenicima. <ref>{{Citiranje knjiga|Last=Stanley, Steven M.|Title=Macroevolution, pattern and process|Date=1979}}</ref> Ipak, pozitivna korelacija stope nastajanja i izumiranja vrsta također je predviđanje [[Hipoteza|hipoteze]] o [[Hipoteza Crvene kraljice|Crvenoj kraljici]], koja pretpostavlja da evolucijski napredak (povećanje sposobnosti) bilo koje vrste uzrokuje smanjenje sposobnosti ostalih vrsta, što u konačnici dovodi do izumiranja onih vrsta koje se ne prilagođavaju dovoljno brzo. <ref>{{Citiranje časopisa|author=Van Valen|first=L.|title=A new evolutionary law|url=|date=1973|journal=Evolutionary Theory|volume=1|pages=1–30}}</ref> Visoke stope nastanka vrsta moraju stoga biti u korelaciji s visokim stopama izumiranja vrsta. <ref name=":1">{{Citiranje časopisa|author=Hautmann|first=Michael|title=What is macroevolution?|date=2020|journal=Palaeontology|volume=63|issue=1|pages=1–11|language=en}}</ref> Stanleyevo pravilo, koje se odnosi na gotovo sve takse kroz sva geološka razdoblja, snažan je pokazatelj dominantne uloge biotičkih interakcija u makroevoluciji.

== Teme istraživanja ==
Subjekti proučavani u okviru makroevolucije uključuju: <ref>Grinin, L., Markov, A. V., Korotayev, A. Aromorphoses in Biological and Social Evolution: Some General Rules for Biological and Social Forms of Macroevolution / Social evolution & History, vol.8, num. 2, 2009 </ref>

* [[Adaptivno zračenje|Prilagodljiva zračenja]] poput [[Kambrijska eksplozija|kambrijske eksplozije]] .
* Promjene u [[Bioraznolikost|biološkoj raznolikosti]] kroz vrijeme.
* [[Evolucija genoma]], poput [[Horizontalni prijenos gena|horizontalnog prijenosa gena]], fuzije genoma u endosimbiozama i prilagodljive promjene u veličini genoma.
* [[Masovna izumiranja]] .
* Procjena [[Stope diverzifikacije|stopa diverzifikacije]], uključujući stope [[Specijacija|specijacije]] i [[Izumiranje|izumiranja]] .
* Rasprava između [[Punktualizam|isprekidane ravnoteže]] i postupnosti .
* Uloga razvoja u oblikovanju evolucije, posebno takvih tema kao što su [[Heterohronija|heterokronija]] i [[fenotipska plastičnost]] .

== Vidi također ==

* [[Mikroevolucija]]
* [[Specijacija|Spec]]<nowiki/>ijacija
* [[Jedinica odabira]]
* [[Hipoteza Crvene kraljice]]
* [[Masovna izumiranja]]
* [[Interspecifično natjecanje|natjecanje među vrstama]]

== Reference ==
{{Izvori|30em}}

== Daljnje čitanje ==

* Što je makroevolucija? (pdf) https://onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1111/pala.12465
* {{Citiranje weba|url=http://www.aaas.org/news/releases/2006/pdf/0219boardstatement.pdf|title=Statement on the Teaching of Evolution|archiveurl=https://web.archive.org/web/20060221125539/http://www.aaas.org/news/releases/2006/pdf/0219boardstatement.pdf|archivedate=21 February 2006|author=AAAS|first=American Association for the Advancement of Science|authorlink=American Association for the Advancement of Science|date=16 February 2006|publisher=aaas.org|accessdate=2007-01-14}}
* IAP, Interacademy Panel (21 June 2006). IAP izjava o učenju evolucije (PDF) . interacademies.net. Arhivirano iz izvornika (PDF), 5. srpnja 2006 . Pristupljeno 14. siječnja 2007 .
* {{Citiranje časopisa|author=Myers|first=P.Z.|authorlink=PZ Myers|title=Ann Coulter: No Evidence for Evolution?|url=http://scienceblogs.com/pharyngula/2006/06/ann_coulter_no_evidence_for_ev.php|date=2006-06-18|journal=[[Pharyngula (blog)|Pharyngula]]|accessdate=2007-09-12}}
* {{Citiranje weba|url=http://www.nsta.org/publications/evolution.aspx|title=An NSTA Evolution Q&A|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080202043206/http://www.nsta.org/publications/evolution.aspx|archivedate=2 February 2008|author=NSTA|first=National Science Teachers Association|authorlink=National Science Teachers Association|year=2007|accessdate=2008-02-01}}
* {{Citiranje weba|url=http://www.aaas.org/news/releases/2006/0219boardstatement.shtml|title=AAAS Denounces Anti-Evolution Laws as Hundreds of K-12 Teachers Convene for 'Front Line' Event|author=Pinholster|first=Ginger|date=19 February 2006|publisher=aaas.org|accessdate=2007-01-14}}

== vanjske poveznice ==

* [http://evolution.berkeley.edu/evolibrary/article/0_0_0/evo_47 Uvod u makroevoluciju]
* [http://www.talkorigins.org/faqs/comdesc/ Makroevolucija kao zajedničko podrijetlo čitavog života]
* [http://www.nhm.ac.uk/hosted_sites/paleonet/paleo21/mevolution.html Makroevolucija u 21. stoljeću] Makroevolucija kao samostalna disciplina.
* [http://www.talkorigins.org/faqs/macroevolution.html Česta pitanja o makroevoluciji]

{{evolucija}}
{{populacijska genetika}}

[[Kategorija:Genetika]]
[[Kategorija:Evolucijska biologija]]

Makroevolucija - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica