Makao - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{zh}}' u '{{kin oznaka}}'

2025-06-02T23:18:57Z

Zamjena teksta - '{{zh}}' u '{{kin oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 2. lipanj 2025. u 23:18
Redak 149:		Redak 149:
	Od prebacivanja suvereniteta NR Kini što se dogodio [[20. prosinca]] [[1999.]], status Makaa definira zajednička kinesko-portugalska deklaracija i makaoski ustav kojeg je prihvatio kineski kongres [[1993.]] godine. Ovi dokumenti jamče da se društveni i gospodarski sustav, te prava i slobode u Makau neće mijenjati idućih 50 godina.		Od prebacivanja suvereniteta NR Kini što se dogodio [[20. prosinca]] [[1999.]], status Makaa definira zajednička kinesko-portugalska deklaracija i makaoski ustav kojeg je prihvatio kineski kongres [[1993.]] godine. Ovi dokumenti jamče da se društveni i gospodarski sustav, te prava i slobode u Makau neće mijenjati idućih 50 godina.

	Po principu „jedna država, dva sustava”, kojeg naglašava makaoski ustav<ref>{{por oznaka}}{{zh}}{{eng oznaka}}[http://www.imprensa.macau.gov.mo/bo/i/1999/leibasica/index.asp Makaoski osnovni zakon]</ref>, Makau je zagarantirana velika autonomija u svim područjima, osim u obrani i međunarodnim odnosima. Makao je zadržao svoju valutu, carinsko područje, kontrolu granice i imigracije, te policiju.		Po principu „jedna država, dva sustava”, kojeg naglašava makaoski ustav<ref>{{por oznaka}}{{kin oznaka}}{{eng oznaka}}[http://www.imprensa.macau.gov.mo/bo/i/1999/leibasica/index.asp Makaoski osnovni zakon]</ref>, Makau je zagarantirana velika autonomija u svim područjima, osim u obrani i međunarodnim odnosima. Makao je zadržao svoju valutu, carinsko područje, kontrolu granice i imigracije, te policiju.

	Na čelu Makaa nalazi se glavni izvršitelj (''Chefe do Executivo'') kojeg izabire kineska vlada. Kabinet izvršitelja čini pet tajnika. Savjetuje ga posebna skupština od 7 do 11 članova. Zakonodavni organ teritorija je zakonodavna skupština koju čini 29 zastupnika, od kojih se 12 izravno bira, 10 izabiru posebne interesne skupine, a 7 imenuje glavni izvršitelj. Ovo tijelo osim zakonodavne funkcije ima i mogućnost protivljenja odlukama glavnog izvršitelja.		Na čelu Makaa nalazi se glavni izvršitelj (''Chefe do Executivo'') kojeg izabire kineska vlada. Kabinet izvršitelja čini pet tajnika. Savjetuje ga posebna skupština od 7 do 11 članova. Zakonodavni organ teritorija je zakonodavna skupština koju čini 29 zastupnika, od kojih se 12 izravno bira, 10 izabiru posebne interesne skupine, a 7 imenuje glavni izvršitelj. Ovo tijelo osim zakonodavne funkcije ima i mogućnost protivljenja odlukama glavnog izvršitelja.
Redak 281:		Redak 281:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==

	* {{zh}}{{por oznaka}}{{eng oznaka}}[http://www.gcs.gov.mo/ Vladin informativni ured]		* {{kin oznaka}}{{por oznaka}}{{eng oznaka}}[http://www.gcs.gov.mo/ Vladin informativni ured]
	* {{zh}}{{por oznaka}}{{eng oznaka}}[http://www.imprensa.macau.gov.mo/ Vladin tiskarski ured]		* {{kin oznaka}}{{por oznaka}}{{eng oznaka}}[http://www.imprensa.macau.gov.mo/ Vladin tiskarski ured]
	* {{zh}}{{por oznaka}}{{eng oznaka}}[http://www.gov.mo/ Vladin portal]		* {{kin oznaka}}{{por oznaka}}{{eng oznaka}}[http://www.gov.mo/ Vladin portal]
	* {{zh}}{{por oznaka}}{{eng oznaka}}[http://www.icm.gov.mo/ Ured za kulturu]		* {{kin oznaka}}{{por oznaka}}{{eng oznaka}}[http://www.icm.gov.mo/ Ured za kulturu]
	* {{zh}}{{por oznaka}}{{eng oznaka}}{{fra oznaka}}{{nje oznaka}}[http://www.macautourism.gov.mo/ Službeni turistički ured]		* {{kin oznaka}}{{por oznaka}}{{eng oznaka}}{{fra oznaka}}{{nje oznaka}}[http://www.macautourism.gov.mo/ Službeni turistički ured]
	* {{zh}}{{por oznaka}}{{eng oznaka}}[http://www.macauhub.com.mo/ MacauHub] Informativni poslovni portal		* {{kin oznaka}}{{por oznaka}}{{eng oznaka}}[http://www.macauhub.com.mo/ MacauHub] Informativni poslovni portal

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{pt}}' u '{{por oznaka}}'

2025-06-02T01:25:03Z

Zamjena teksta - '{{pt}}' u '{{por oznaka}}'

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{fr}}' u '{{fra oznaka}}'

2025-05-30T02:59:50Z

Zamjena teksta - '{{fr}}' u '{{fra oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 30. svibanj 2025. u 02:59
Redak 285:		Redak 285:
	* {{zh}}{{pt}}{{eng oznaka}}[http://www.gov.mo/ Vladin portal]		* {{zh}}{{pt}}{{eng oznaka}}[http://www.gov.mo/ Vladin portal]
	* {{zh}}{{pt}}{{eng oznaka}}[http://www.icm.gov.mo/ Ured za kulturu]		* {{zh}}{{pt}}{{eng oznaka}}[http://www.icm.gov.mo/ Ured za kulturu]
	* {{zh}}{{pt}}{{eng oznaka}}{{fr}}{{nje oznaka}}[http://www.macautourism.gov.mo/ Službeni turistički ured]		* {{zh}}{{pt}}{{eng oznaka}}{{fra oznaka}}{{nje oznaka}}[http://www.macautourism.gov.mo/ Službeni turistički ured]
	* {{zh}}{{pt}}{{eng oznaka}}[http://www.macauhub.com.mo/ MacauHub] Informativni poslovni portal		* {{zh}}{{pt}}{{eng oznaka}}[http://www.macauhub.com.mo/ MacauHub] Informativni poslovni portal

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-05-29T10:46:22Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 29. svibanj 2025. u 10:46
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Makao'''-->~~{{Infookvir zemlja svijeta \|		{{Infookvir zemlja svijeta \|
	ime = Posebna upravna regija Makao \|		ime = Posebna upravna regija Makao \|
	izvorno_ime = <span style="line-height:1.33em;">澳門特別行政區 <br/>''Região Administrativa Especial de Macau''</span> \|		izvorno_ime = <span style="line-height:1.33em;">澳門特別行政區 <br/>''Região Administrativa Especial de Macau''</span> \|

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{de}}' u '{{nje oznaka}}'

2025-05-28T22:59:56Z

Zamjena teksta - '{{de}}' u '{{nje oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 28. svibanj 2025. u 22:59
Redak 285:		Redak 285:
	* {{zh}}{{pt}}{{eng oznaka}}[http://www.gov.mo/ Vladin portal]		* {{zh}}{{pt}}{{eng oznaka}}[http://www.gov.mo/ Vladin portal]
	* {{zh}}{{pt}}{{eng oznaka}}[http://www.icm.gov.mo/ Ured za kulturu]		* {{zh}}{{pt}}{{eng oznaka}}[http://www.icm.gov.mo/ Ured za kulturu]
	* {{zh}}{{pt}}{{eng oznaka}}{{fr}}{{de}}[http://www.macautourism.gov.mo/ Službeni turistički ured]		* {{zh}}{{pt}}{{eng oznaka}}{{fr}}{{nje oznaka}}[http://www.macautourism.gov.mo/ Službeni turistički ured]
	* {{zh}}{{pt}}{{eng oznaka}}[http://www.macauhub.com.mo/ MacauHub] Informativni poslovni portal		* {{zh}}{{pt}}{{eng oznaka}}[http://www.macauhub.com.mo/ MacauHub] Informativni poslovni portal

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

2025-04-18T02:44:30Z

Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

←Starija inačica		Inačica od 18. travanj 2025. u 02:44
Redak 43:		Redak 43:

	== Zemljopis ==		== Zemljopis ==
	{{UNESCO-svjetska baština		{{UNESCO – svjetska baština
	\|ime mjesta =[[Povijesno središte Macaa]]		\|ime mjesta =[[Povijesno središte Macaa]]
	\|slika = Ruinas de Sao Paulo.jpg		\|slika = Ruinas de Sao Paulo.jpg

WikiSysop: bnz

2022-03-26T12:11:55Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 26. ožujak 2022. u 12:11
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Makao'''-->{{~~Okvir_zemlje_svijeta~~ \|		<!--'''Makao'''-->{{Infookvir zemlja svijeta \|
	ime = Posebna upravna regija Makao \|		ime = Posebna upravna regija Makao \|
	izvorno_ime = <span style="line-height:1.33em;">澳門特別行政區 <br/>''Região Administrativa Especial de Macau''</span> \|		izvorno_ime = <span style="line-height:1.33em;">澳門特別行政區 <br/>''Região Administrativa Especial de Macau''</span> \|

WikiSysop: no summary specified

2021-11-02T13:23:27Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 2. studeni 2021. u 13:23
Redak 280:		Redak 280:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{commonscat\|Macau}}~~
	* {{zh}}{{pt}}{{eng oznaka}}[http://www.gcs.gov.mo/ Vladin informativni ured]		* {{zh}}{{pt}}{{eng oznaka}}[http://www.gcs.gov.mo/ Vladin informativni ured]
	* {{zh}}{{pt}}{{eng oznaka}}[http://www.imprensa.macau.gov.mo/ Vladin tiskarski ured]		* {{zh}}{{pt}}{{eng oznaka}}[http://www.imprensa.macau.gov.mo/ Vladin tiskarski ured]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-23T04:28:36Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Okvir_zemlje_svijeta |
ime = Posebna upravna regija Makao |
izvorno_ime = 澳門特別行政區 ''Região Administrativa Especial de Macau'' |
ime_genitiv = Makaa |
eng_ime = Macau |
zastava = Flag of Macau.svg |
grb = Coat_of_arms_of_Macao.svg |
službeni_jezik = [[kineski jezik|kineski]], [[portugalski jezik|portugalski]] |
glavni_grad = nema<ref>Povijesno, glavni grad je bio "Cidade do Nome de Deus de Macau" (tj. Poluotok Makao; nakon ujedinjenja ovo ime je ukinuto). Sjedište vlade nalazi se u [[Župa sv. Lovre|Župi sv. Lovre]].</ref> |
predstavnik_države_množina = Glavni izvršitelji|
predstavnik_države = Glavni izvršitelj|
predstavnik_države_osoba = [[Ho Iat Seng]] |
predsjednik_vlade_osoba = [[Lau Cheok Va]] |
površina_poredak = 235. |
površina = 29,5 |
vode = 0 |
stanovništvo_poredak = 167. |
stanovništvo = 568.700 |
godina_popisa = 2012. |
gustoća_stanovništva = 18.568 |
neovisnost = nema, [[Posebna upravna regija|PUR]] [[Kina|NR Kine]] |
BDP_PKM_godina = 2011. |
BDP_PKM = 47,19 mlr. [[$]] |
BDP_PKM_rang = 98. |
BDP_PKM_per_capita = 82.400 $ |
BDP_PKM_per_capita_rang = 4. |
valuta = [[makaonska pataka]] |
stoti_dio_valute = - |
vremenska_zona = +8 |
himna = [[Marš dobrovoljaca]] (nacionalna) <center>[[Datoteka:March of the Volunteers instrumental.ogg]]</center> |
internetski_nastavak = [[.mo]] |
pozivni_broj = +853 |
komentar = |
moto = nema
}}
'''Posebna upravna regija Makao''' ([[tradicionalni kineski]]: 澳門特別行政區, [[pinyin]]: ''Àomén Tèbié Xíngzhèngqū'') <nowiki>[</nowiki>{{Audio|Chinese-Macau full name.ogg|na mandarinskom}}, {{Audio-nohelp|Chinese(Cantonese)-Macau full name.ogg|na kantonskom}}<nowiki>]</nowiki> ; [[portugalski]]: '''Região Administrativa Especial de Macau''' <nowiki>[</nowiki>{{Audio-nohelp|Portuguese-Macau full name.ogg|na portugalskom}}<nowiki>]</nowiki>, skraćeni oblik: ''RAEM''), poznat i pod nazivima '''Macau''' ili '''Macao''' ([[tradicionalni kineski]]:澳門, ili neslužbeno kao 馬交 ''maa-gau'') je jedna od dvije [[Posebna upravna regija|Posebne upravne regije]] (PUR) [[Kina|Narodne Republike Kine]], zajedno s [[Hong Kong]]om.

Teritorij na kojem živi više od pola milijuna stanovnika sastoji od poluotoka i dva otoka. Makao je u svijetu posebno poznat po turizmu i kockanju, kao i po razvijenoj tekstilnoj i elektroničkoj industriji, te bankarstvu. Makaom je upravljao [[Portugal]] sve do [[1999.]] godine, kada je nadležnost prepuštena Kini. Ovo je bila najstarija europska kolonija u Kini. Unutar NR Kine, Makao uživa veliku autonomiju koja je zajamčena po principu „[[jedna država, dva sustava]]”.
[[Datoteka:Macau_montage.png|mini|lijevo|<center>Znamenitosti Makaa: Toranj Macau, Ruina crkve sv. Pavla, Utvrda Guia, Casino Lisboa, Hram A-Ma, Sjemenište sv. Jospia i Most guvernera Nobre de Carvalha]]
[[Datoteka:Macau-CIA WFB Map.png|mini|lijevo|<center>Zemljovid Makaa]]
== Etimologija ==
Smatra se da ime „Makao” tj. ''Macau'' ([[portugalski]] izgovor po [[Međunarodna fonetska abeceda|IPA]]: [mɐ.'kaw]) dolazi od imena hrama A-Ma (''Templo de A-Má'', 媽閣廟, kantonski [[jyutping]]: ''Maa1 Gok3 Miu6'', lokalni izgovor: ''Maa5 Gok3 Miu6'' ili ''Maa5 Gok3 Miu5'') koji je izgrađen [[1448.]] i posvećen božici moreplovaca i ribara. Nekoliko stotina godina nakon izgradnje hrama došli su [[Portugalci]] i upitali lokalno stanovništvo za ime mjesta, na što su oni odgovorili da se mjesto zove Zaljev A-Ma (A-Ma-Gao). Poluotok je tako i nazvan, a naziv ''Amagao'' je u moderni jezik ušao kao ''Macau''.

== Zemljopis ==
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta =[[Povijesno središte Macaa]]
|slika = Ruinas de Sao Paulo.jpg
|godina = [[2005.]] (29. zasjedanje)
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = ii, iii, iv, vi
|ugroženost = ne
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1110
|država = {{ZD+X/K|KIN}}
}}
Makao se nalazi 60 kilometara jugozapadno od [[Hong Kong]]a i 145 kilometara od [[Kanton (Kina)|Kantona]]. Sastoji se od [[Poluotok Makao|poluotoka]], i otoka [[Taipa]] i [[Coloane]]. Poluotok oblikuje [[estuarij]] [[Biserna rijeka|Biserne rijeke]] na istoku i [[Zapadna rijeka]] na zapadu. Graniči s Posebnom ekonomskom zonom [[Zhūhǎi]] u [[kontinentalna Kina|kontinentalnoj Kini]]. Poluotok Makao je izvorno bio otok, ali su se s vremenom kopnene mase spojile uskom prevlakom. U 17. stoljeću je ljudskim djelovanjem Makao pretvoren u poluotok. Zbog guste urbane infrastrukture u Makau ne postoje obradive površine, pašnjaci ili šume. Zbog ove činjenice ljudi na Makau su uvijek gledali na more kao sredstvo preživljavanja.

U Makau vlada vlažna podtropska [[klima]] na koju sezonski utječu [[monsun]]i, te stoga postoji znatna razlika između ljetnih i zimskih temperatura. Prosječna godišnja temperatura u Makau je 22.3 °C. [[Srpanj]] je najtopliji mjesec u godini, s mjesečnim prosjekom od 28.6 °C, a dnevne temperature su obično iznad 30 °C. Najhladniji mjesec u godini je [[siječanj]], s prosjekom od 14.5 [[°C]], a povremene temperatura padne i ispod 10 °C. Zato što se nalazi u obalnom području na jugu Kine, padaline su obilne, s godišnjim prosjekom od 2,030 [[milimetar]]a. Zime su međutim suhe, zbog monsuna iz kontinentalne Kine. Vlažnost je visoka i prosječno varira između 75% i 90%.

{| class="wikitable" style="text-align:center"
|colspan="14"| '''Najviše i najniže godišnje prosječne temperature i ukupne padaline u Makau'''<ref> [http://www.weather.com/outlook/travel/businesstraveler/wxclimatology/monthly/graph/CHXX0512?from=search The Weather Channel for Macau, China]</ref><ref>[http://www.worldweather.org/072/c00156.htm WMO - Macau, China]</ref>
|-
!style="background: #BBDDFF; color:#000080;" |Mjesec
!style="background: #BBDDFF; color:#000080;" |Siječanj
!style="background: #BBDDFF; color:#000080;" |Veljača
!style="background: #BBDDFF; color:#000080;" |Ožujak
!style="background: #BBDDFF; color:#000080;" |Travanj
!style="background: #BBDDFF; color:#000080;" |Svibanj
!style="background: #BBDDFF; color:#000080;" |Lipanj
!style="background: #BBDDFF; color:#000080;" |Srpanj
!style="background: #BBDDFF; color:#000080;" |Kolovoz
!style="background: #BBDDFF; color:#000080;" |Rujan
!style="background: #BBDDFF; color:#000080;" |Listopad
!style="background: #BBDDFF; color:#000080;" |Studeni
!style="background: #BBDDFF; color:#000080;" |Prosinac
|-
!style="background: #BBDDFF; color:#000080;" |Pros. najviša temp. °C (°F)
|style="background: #FFFF99; color:#000000;" |18 (65)
|style="background: #FFFF99; color:#000000;" |18 (65)
|style="background: #FFFF99; color:#000000;" |21 (71)
|style="background: #FFCC66; color:#000000;" |24 (75)
|style="background: #FFCC66; color:#000000;" |28 (82)
|style="background: #FF8000; color:#000000;" |31 (88)
|style="background: #FF8000; color:#000000;" |32 (90)
|style="background: #FF8000; color:#000000;" |32 (90)
|style="background: #FF8000; color:#000000;" |30 (86)
|style="background: #FFCC66; color:#000000;" |28 (82)
|style="background: #FFCC66; color:#000000;" |24 (75)
|style="background: #FFFF99; color:#000000;" |19 (67)
|-
!style="background: #BBDDFF; color:#000080;" |Pros. najniža temp. °C (°F)
|style="background: #DDDDDD; color: black;" |13 (55)
|style="background: #DDDDDD; color: black;" |13 (55)
|style="background: #FFFFCC; color:#000000;" |16 (61)
|style="background: #FFFF99; color:#000000;" |20 (69)
|style="background: #FFCC66; color:#000000;" |24 (75)
|style="background: #FFCC66; color:#000000;" |26 (79)
|style="background: #FFCC66; color:#000000;" |27 (80)
|style="background: #FFCC66; color:#000000;" |27 (80)
|style="background: #FFCC66; color:#000000;" |26 (79)
|style="background: #FFFF99; color: black;" |23 (73)
|style="background: #FFFF99; color:#000000;" |18 (65)
|style="background: #DDDDDD; color: black;" |14 (57)
|-
!style="background: #BBDDFF; color:#000080;"|Ukupne padaline u mm (inči)
|style="background: #00FF99; color:#000000;"|32.4 (1.3)
|style="background: #70FFFF; color:#000000;"|58.8 (2.3)
|style="background: #70FFFF; color:#000000;"|82.5 (3.2)
|style="background: #0050FF; color:#FFFFFF;"|217.4 (8.5)
|style="background: #400080; color:#FFFFFF;"|361.9 (14.2)
|style="background: #0030A0; color:#FFFFFF;"|339.7 (13.3)
|style="background: #0030A0; color:#FFFFFF;"|289.8 (11.4)
|style="background: #400080; color:#FFFFFF;"|351.6 (13.8)
|style="background: #0050FF; color:#FFFFFF;"|194.1 (7.6)
|style="background: #3090FF; color:#FFFFFF;"|116.9 (4.6)
|style="background: #00FF99; color:#000000;"|42.6 (1.7)
|style="background: #00FF99; color:#000000;"|35.2 (1.4)
|}

== Povijest ==

=== Ranije razdoblje ===

Tragovi ljudske prisutnosti na poluotoku Makau stari su do 6 000 godina, a prvi tragovi kineske kulture stari su od 4 000 do 6 000 godina. U carsko vrijeme, ovo je područje u određenim vremenskim razdobljima bilo pod upravom raznih dinastija. Od 5. stoljeća, trgovački brodovi su koristili ovo područje za opskrbu vodom i hranom.

Prvi zabilježeni stanovnici ovog područja bili su pripadnici [[Dinastija Sung|dinastije Sung]] koji su se zajedno s oko 50 000 sljedbenika sklonili u ovo područje, bježeći od [[Mongoli|mongolske]] invazije [[1277.]] godine.

Južnominci su prvi počeli trgovati u Makau s južnim pokrajinama. Tijekom [[Dinastija Ming|dinastije Ming]], mnogi ribari iz Guangdonga i Fudžijana preselili su se u ovo područje, gdje su izgradili hram A-Ma u kojem su se molili za zaštitu na moru.

=== Od 16. do 19. stoljeća ===
[[Datoteka:Lisbonagreement.jpg|mini|<center>Lisabonski sporazum iz 1887.]]
Portugalci su na ovom području Kine prisutni od početka 16. stoljeća, a [[1535.]], dobili su pravo trgovanja i sidrenja u Makau. Između [[1552.]] i [[1553.]], Portugalci su dobili dozvolu za osnivanje naselja na tom području kao nagradu za borbu protiv gusarstva, te kako bi služili kao trgovački posrednici između Kine, Japana i Europe. Od [[1557.]] u Makau se nalazi trajno portugalsko naselje. Osnivanjem prvih crkvenih ustanova, [[1580.]] godine papa [[Grgur XIII.]] šalje 13 biskupa u Makao. Područje Makaa je zbog luke stalno napredovalo, te su ga zbog toga u 17. stoljeću nekoliko puta htjeli osvojiti Nizozemci.

Nakon [[Opijumski ratovi|Opijumskih ratova]] (1839.-1842.), Portugal je 1851. i 1864. okupirao otoke Taipa i Coloane. [[1887.]] godine, Portugal i [[Dinastija Qing|dinastija Ćing]] potpisali su Lisabonski sporazum i [[Pekinški dogovor]], kojima Kina dopušta Portugalu vječnu okupaciju i upravu Makaom. Ovim sporazumima Portugal je ostao obvezan tražiti dopuštenje Kine prije nego ustupi Makao nekoj drugoj zemlji.

=== 20. stoljeće ===

[[1928.]] godine, [[Kuomintang]]ova vlada i portugalska vlada sklopili su, ne bitno drugačiji, Kinesko-portugalski dogovor o prijateljstvu i trgovini. Ovim dogovorom status Makaa ostao je nepromijenjen. [[1938.]] godine, Portugalci su okupirali i otok [[Hengqin]], koji je danas dio Kine.

[[1966.]] godine, zbog portugalskog odbijanja davanja dozvole za privatnu školu na Taipi, izbili su prosvjedi, te su prosvjednici upali u guvernerovu palaču i srušili spomenik pukovniku Vicentu Nicolau de Mesquiti. Pobunu su ugušili portugalski vojnici koji su bili u Makau na odmoru i policija. Ubijeno je 11 osoba, a oko 200 je ozlijeđeno. [[29. siječnja]] [[1967.]] godine, portugalska vlada u Makau objavila je javnu ispriku, čime je započelo demokratičnije razdoblje.

Nakon [[Revolucija karanfila|karanfilske revolucije]] u Portugalu [[1974.]] godine, na vlast je došla vlada koja je željela dekolonizirati sve prekomorske posjede. NR Kina nije bila spremna odmah preuzeti vlast nad Makaom, te je zatražila od Portugala da nastavi svoju upravu. [[1976.]] godine, u [[Lisabon]]u je Makao definiran kao kineski teritorij pod portugalskom upravom, te mu je odobrena velika upravna, financijska i gospodarska autonomija.

Pregovori između kineske i portugalske vlade o statusu Makaa počeli su u lipnju [[1986.]] godine. [[1987.]] godine, potpisana je kinesko-portugalska deklaracija, kojom će Makao postati [[posebna upravna regija]] Kine. 1998. godine, kineski (kantonski) je proglašen službenim jezikom uz portugalski. Kineska vlada je preuzela suverenitet nad Makaom [[20. prosinca]] [[1999.]] godine, čime je završena 329 godina dugo razdoblje portugalske vlasti nad tim teritorijem.

== Politika ==
[[Datoteka:特首辦.jpg|mini|desno|<center>Sjedište vlade]]
[[Datoteka:Almacau.JPG|mini|desno|<center>Zakonodavna skupština]]

Od prebacivanja suvereniteta NR Kini što se dogodio [[20. prosinca]] [[1999.]], status Makaa definira zajednička kinesko-portugalska deklaracija i makaoski ustav kojeg je prihvatio kineski kongres [[1993.]] godine. Ovi dokumenti jamče da se društveni i gospodarski sustav, te prava i slobode u Makau neće mijenjati idućih 50 godina.

Po principu „jedna država, dva sustava”, kojeg naglašava makaoski ustav<ref>{{pt}}{{zh}}{{eng oznaka}}[http://www.imprensa.macau.gov.mo/bo/i/1999/leibasica/index.asp Makaoski osnovni zakon]</ref>, Makau je zagarantirana velika autonomija u svim područjima, osim u obrani i međunarodnim odnosima. Makao je zadržao svoju valutu, carinsko područje, kontrolu granice i imigracije, te policiju.

Na čelu Makaa nalazi se glavni izvršitelj (''Chefe do Executivo'') kojeg izabire kineska vlada. Kabinet izvršitelja čini pet tajnika. Savjetuje ga posebna skupština od 7 do 11 članova. Zakonodavni organ teritorija je zakonodavna skupština koju čini 29 zastupnika, od kojih se 12 izravno bira, 10 izabiru posebne interesne skupine, a 7 imenuje glavni izvršitelj. Ovo tijelo osim zakonodavne funkcije ima i mogućnost protivljenja odlukama glavnog izvršitelja.

Mogućnost glasovanja na izborima imaju svi stalni stanovnici iznad 18 godina. Pravni sustav koji se po dogovoru ne smije mijenjati do [[2049.]] godine, većinom je zasnovan na portugalskom pravnom sustavu. Makao ima vlastitu samostalnu sudbenu vlast s vrhovnim sudom. Glavnog tužitelja predlaže glavni izvršitelj, a imenuje ga kineska vlada. Po kaznenom zakonu u Makau ne postoji [[smrtna kazna]], kao ni kazna doživotnog zatvora.

=== Upravna podjela ===
[[Datoteka:AdministrativeDivisionOfMacao.png|mini|150px|lijevo|<center>Bivša upravna podjela Makaa ([http://maps.google.com/maps?q=King's+College,+Hong+Kong&ll=22.170238,113.553143&spn=0.124626,0.166683&t=k&hl=en satelitska snimka])]]
Makao je prije bio podijeljen u dvije [[Općina|općine]] i sedam [[župa]]. Svakom općinom upravljalo je općinsko vijeće (''câmara municipal''), zajedno s nadgledajućom općinskom skupštinom (''assembleia municipal''). Ulaskom Makaa u sastav Kine, ukinute su općine, a župe su lišene upravnih funkcija. Umjesto njih stvoreno je novo upravno tijelo, Ured za građanske i općinske poslove ([[portugalski]]: ''Instituto para os Assuntos Cívicos e Municipais'') koji se nalazi pod Tajništvom za upravu i pravdu (''Secretaria da Administração e Justiça'') vlade PUR-e.<ref>[http://www.imprensa.macau.gov.mo/bo/i/2001/51/lei17.asp Zakon 17/2001] {{pt}}</ref><ref>[http://www.imprensa.macau.gov.mo/bo/i/2001/51/regadm32.asp Upravna regulacija 32/2001] {{pt}}</ref> Župe su i danas službeno, mada simbolički priznate.

Općina Makao:
* [[Župa Naše Gospe Fatimske]] (''Freguesia de Nossa Senhora de Fátima'', 花地瑪堂區)
* [[Župa sv. Ante]] (''Freguesia de Santo António'', 聖安多尼堂區 or 花王堂區)
* [[Župa sv. Lazara]] (''Freguesia de São Lazaro'', 望德堂區)
* [[Župa katedrale]] (''Freguesia da Sé'', 大堂區)
* [[Župa sv. Lovre]] (''Freguesia de São Lourenço'', 風順堂區 or 聖老愣佐堂區)

Općina otokâ:
* [[Župa Naše Gospe Karmelske]] (''Freguesia de Nossa Senhora do Carmo'', 嘉模堂區), odgovara području otoka [[Taipa]]
* [[Župa sv. Franje Ksaverskog]] (''Freguesia de São Francisco Xavier'', 聖方濟各堂區), odgovara području otoka [[Coloane]]

[[Cotai]], umjetno kopneno područje između otokâ [[Taipa]] i [[Coloane]], nije dodijeljeno ni jednoj župi.

== Gospodarstvo ==
[[Datoteka:Nightview of mtower.jpg|mini|desno|<center>Makaoski toranj noću.]]
[[Datoteka:Avenida de Almeida Ribeiro.JPG|mini|lijevo|<center>Gradsko središte]]

Gospodarstvo Makaa većinom se zasniva na [[turizam|turizmu]], koji se najviše oslanja na [[kockanje]]. Budući da Makao ima relativno mali broj stanovnika i ograničene resurse, vlada Makaa vodi politiku bliske suradnje s regijom delte Biserne rijeke i susjednom pokrajinom [[Guangdong]], te razvija poslovne veze s ostatkom svijeta. Ostale važne gospodarske aktivnosti su izvoz [[tekstil]]a i proizvodnja odjeće, [[banka]]rstvo i ostale financijske usluge. Industrija odjeće čini oko tri četvrtine izvoza, a kockanje, turizam i ugostiteljstvo stvaraju više od 50% [[BDP]]-a i 70% prihoda vlade. Makao je jedan od osnivača [[WTO]]-a i ima predstavnički ured u [[Ženeva|Ženevi]]. Makao održava gospodarske veze s više od 120 zemalja, te pogotovo sa zemljama [[EU|Europske unije]] i [[CPLP]]-a. Prosječna stopa rasta gospodarstva između 2001. i 2006. bila je oko 13.1% godišnje, a samo u zadnja dva kvartala 2006. godine, BDP je narastao za 22.05%. Stopa nezaposlenosti bila je 3.5%.<ref>[http://www.dsec.gov.mo//english/indicator/e_ie_indicator_1.html DSEC - for the current data of unemployment rate]{{eng oznaka}}</ref>

[[2000.]] godine Makao je posjetilo 9.1 milijuna turista, a taj broj je do [[2006.]] godine narastao na 21.98 milijuna, te se očekuje daljnji rast<ref>[http://www.macauhub.com.mo/en/news.php?ID=2999 Macau expected to receive between 24 and 25 million tourists in 2007]{{eng oznaka}}</ref>. Više od 50% posjetitelja su iz kontinentalne Kine. Također su česti i posjetitelji iz [[Hong Kong]]a koji čine 30% dolazaka. Još od 1850. godine, kockanje je bilo važan izvor prihoda Makaa. U 1960-im kockanje je činilo 50% službenih prihoda. Od [[1962.]] kockanjem upravlja Sociedade de Turismo e Diversões de Macau koje ima monopolsku dozvolu. Otvaranjem [[Sands Macau]], najvećeg svjetskog kasina po broju stolova i [[Wynn Macau]] kasina, [[2006.]] godine prihodi od kockanja u Makau su po prvi puta bili veći od prihoda [[Las Vegas]]a. To trenutno čini Makao najvećim svjetskim kockarskim središtem.<ref>[http://www.nytimes.com/2007/01/24/business/worldbusiness/24macao.html?ex=1327294800&en=150850fd9370148a&ei=5088&partner=rssnyt&emc=rss Asian Rival Moves Past Las Vegas], David Barboza, New York Times]{{eng oznaka}}</ref>

Makao je jedan od svjetski poznatih prekomorskih ([[offshore]]) financijskih središta, te [[porezni raj]].<ref>[http://www.imf.org/external/np/mae/oshore/2000/eng/back.htm#table1 Countries, Territories, and Jurisdictions with Offshore Financial Centers], Errico and Musalem, MMF {{eng oznaka}}</ref>Među najutjecajnijim bankama su [[Banco Nacional Ultramarino]], [[Bank of China]], Seng Heng banka i Tai Fung banka, a postoji i veliki broj stranih banaka. Makao je [[slobodna luka]] s niskim porezima.

== Kultura ==
[[Datoteka:Macao view.jpg|mini|lijevo|<center>Dio središta grada u Makau 2007.]]
[[Datoteka:Igreja de Santo Agostinho, Macau.jpg|mini|<center>Crkva sv. Augustina]]
Zbog mješanja kineskih i portugalskih kulturnih i religijskih običaja, u Makau postoji veliki broj jedinstvenih praznika, festivala i događaja. Najveći godišnji turnir je utrka [[Formula 3|Formule 3]] u studenom, kada se ulice na poluotoku Makao pretvaraju u trkalište. Drugi važni poznati događaji uključuju Makaoski festival umjetnosti u ožujku, međunarodno natjecanje u vatrometu u rujnu, Međunarodni glazbeni festival u listopadu ili studenom, te Makaoski međunarodni maraton u prosincu.

[[Kineska nova godina]] je državni praznik i slavi se svake godine krajem siječnja ili početkom veljače. U veljači se održava i proslava boga Tou Tei u hramu Pou Tai Un. [[Pasija]], poznati katolički običaj prikazivanja [[Krist]]ove muke se također održava u veljači. U hramu A-Ma, u kojem se slavi božica morepolovaca i ribara, slavlje je u travnju tijekom A-Ma festivala. Tijekom svibnja održavaju se festivali zmajeva, te budistička i taoistička slavlja. Praktički svi festivali završavaju zimskim solsticijem u prosincu.

===Znamenitosti===
[[Povijesno središte Makaa]] ([[kineski]]: 澳門歷史城區, [[portugalski]]: ''O Centro Histórico de Macau'') je skupina od preko dvadeset lokaliteta koji svjedoče o jedinstvenoj asimilaciji i koegzistenciji [[Kineska umjetnost|kineske]] i [[Portugalska umjetnost|portugalske]] kulture u gradu Makau, bivšoj [[portugal]]skoj [[kolonija|koloniji]]. Zbog toga su oni upisani na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]] 2005. godine jer ''„njegove povijesne ulice, stambene, vjerske i javno-društvene zgrade svjedoče o jedinstvenim estetskim, kulturnim, arhitektonskim i tehnološkim utjecajima s istoka i zapada", i " ... predstavljaju najdugotrajnije svjedočanstvo dodira Kine sa zapadom kroz živu međunarodnu trgovinu”''<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/1110 Povijesno središte Macaa] na UNESCO-vim službenim stranicama {{eng oznaka}} Preuzeto 10. rujna 2011.</ref>.

== Stanovništvo ==

{| class="wikitable" style="text-align:center" align="left"
|+Razvoj stanovništva<ref>[http://www.dsec.gov.mo/index.asp?src=/english/indicator/e_dem_indicator.html ESTIMATES OF POPULATION]
</ref>
! Godina
! Stanovništvo
|-
| 1993.
| 390,000
|-
| 1994.
| 403,600
|-
| 1995.
| 415,000
|-
| 1996.
| 415,200
|-
| 1997.
| 419,400
|-
| 1998.
| 425,200
|-
| 1999.
| 429,600
|-
| 2000.
| 431,500
|-
| 2001.
| 436,700
|-
| 2002.
| 441,600
|-
| 2003.
| 427,500
|-
| 2004.
| 465,300
|-
| 2005.
| 488,100
|-
| 2006.
| 508,500
|}
Makao je jedno od [[Dodatak:Popis država po gustoći stanovništva|najgušće naseljenih]] područja na svijetu. 95% stanovništva čine [[Kinezi]], većinom Kantonci, Fudžijanci, te [[Hakka]], Šangajci i Kinezi iz dijaspore. Ostatak stanovništva čine potomci [[Portugalci|Portugalaca]], te nekoliko tisuća [[Filipinci|Filipinaca]] i [[Tajlanđani|Tajlanđana]]. Budući da je stopa nataliteta među najnižima na svijetu, rast broja stanovnika događa se skoro isključivo zbog imigracije Kineza iz kontinentalne Kine i radnika iz prekomorskih zemalja. Prema istraživanjima, stanovnici Makaa su u samo vrhu popisa država po očekivanoj dužini života.<ref>[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2102rank.html Rank Order - Life expectancy at birth] CIA - The World Factbook{{eng oznaka}}</ref> Među stanovništvom vlada veliki jaz između bogatih i siromašnih, te vlada pokušava provesti bolju politiku raspodjele gospodarskih resursa. U sklopu ove politike smanjena su administrativna davanja i smanjeni porezi kako bi se poboljšalo financijsko stanje siromašnih skupina. Stanovnici Makaa sa stalnim boravištem po državljanstvu se smatraju Kinezima. Dvostruko državljanstvo nije priznato, ali se strane putovnice slobodno mogu koristiti kao putne isprave.<ref>[http://www.unesco.org.mo/eng/law/11nationality.html Issue of Nationality], Chio In Fong - Deputy Chief of Legal Studies Dept. of Xinhua News Agency, Macao Bureau{{eng oznaka}}</ref>

=== Jezici ===

Službeni jezici Makaa su [[portugalski]] i [[kineski]] ([[Yue kineski (jezik)|kantonski]]), a još koriste i [[mandarinski]], [[engleski]], [[južnominski]], [[tagalog]], [[tajlandski]] i drugi. [[Makanski jezik]], poznat pod nazivom ''Patuá'' je [[kreolski jezik]] kojeg još govori nekolicina Makanaca, pripadnici etničke skupine s mješanim azijskim i portugalskim korijenima koji čine oko dva posto stanovništva Makaa.

=== Religija ===
[[Datoteka:Jesuites en chine.jpg|mini|<center>Ilustracija [[jezuiti|jezuitske]] misije u Kini.]]
Kao i u većini drugih kineskih zajednica, većina stanovništva Makaa vjeruje ili poštuje narodna kineska vjerovanja, što uključuje [[konfucionizam]], [[taoizam]], [[budizam]] i narodne bogove i božice. U Makau postoji između 40 i 50 hramova raznih veličine, od kojih je većina izgrađena prije jednog stoljeća, a neki su stari i više od 500 godina. U nekim hramovima mogu se naći elementi iz više kineskih religija. Najslavniji hramovi su Kun Iam, A-Ma, te Lotusov hram koji je izgrađen [[1592.]] godine.

Razvojem trgovine, u Makau se javlja i kršćanstvo kojeg su širili jezuitski misionari. Makaoska katolička biskupija osnovana je [[23. siječnja]] [[1576.]] godine. [[Katolici]] čine oko pet posto stanovništva Makaa. Makao je bio i prva stanica za [[protestantizam|protestantske]] misionare u Kini. Sljedbenika [[islam]]a i [[Bahá'í|bahaizma]] sveukupno ima oko tisuću.

=== Etničke grupe ===

{{glavni|Etničke grupe Makaoa}}

== Zbratimljeni gradovi ==
[[Datoteka:Macau,China-LotusSquare.png|mini|<center>"Cvijet lotusa u punom cvatu" na Lotusovom trgu]]
**[[Poluotok Makao|Općina Makao]]
*** [[Datoteka:Flag of Portugal.svg|20px|]] '''[[Lisabon]]''', [[Portugal]]
*** [[Datoteka:Flag of Portugal.svg|20px|]] '''[[Porto]]''', Portugal
*** [[Datoteka:Flag of Belgium.svg|20px|]] '''[[Bruxelles]]''', [[Belgija]] (sporazum o prijateljstvu)
*** [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|20px|]] '''[[São Paulo]]''', [[Brazil]]
*** [[Datoteka:Flag of Vietnam.svg|20px|]] '''[[Danang]]''', [[Vijetnam]] (sporazum o prijateljstvu)
*** [[Datoteka:Flag of Angola.svg|20px|]] '''[[Luanda]]''', [[Angola]] (sporazum o prijateljstvu)
**[[Općina otokâ]]
*** [[Datoteka:Flag of Portugal.svg|20px|]] '''[[Coimbra]]''', Portugal
*** [[Datoteka:Flag of Sweden.svg|20px|]] '''[[Linköping]]''', [[Švedska]]

== Poznate osobe ==
*[[Ivan Ureman]] (Vreman), hrvatski isusovac, misionar, matematičar, astronom

== Izvori ==

=== Izvori ===
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Macau}}
* {{zh}}{{pt}}{{eng oznaka}}[http://www.gcs.gov.mo/ Vladin informativni ured]
* {{zh}}{{pt}}{{eng oznaka}}[http://www.imprensa.macau.gov.mo/ Vladin tiskarski ured]
* {{zh}}{{pt}}{{eng oznaka}}[http://www.gov.mo/ Vladin portal]
* {{zh}}{{pt}}{{eng oznaka}}[http://www.icm.gov.mo/ Ured za kulturu]
* {{zh}}{{pt}}{{eng oznaka}}{{fr}}{{de}}[http://www.macautourism.gov.mo/ Službeni turistički ured]
* {{zh}}{{pt}}{{eng oznaka}}[http://www.macauhub.com.mo/ MacauHub] Informativni poslovni portal

{{Administrativna podjela NR Kine}}
{{Azija}}
{{Portugalske kolonije}}
{{Svjetska baština u Kini}}

[[Kategorija:Makao| ]]

←Starija inačica		Inačica od 2. lipanj 2025. u 01:25
Redak 149:		Redak 149:
	Od prebacivanja suvereniteta NR Kini što se dogodio [[20. prosinca]] [[1999.]], status Makaa definira zajednička kinesko-portugalska deklaracija i makaoski ustav kojeg je prihvatio kineski kongres [[1993.]] godine. Ovi dokumenti jamče da se društveni i gospodarski sustav, te prava i slobode u Makau neće mijenjati idućih 50 godina.		Od prebacivanja suvereniteta NR Kini što se dogodio [[20. prosinca]] [[1999.]], status Makaa definira zajednička kinesko-portugalska deklaracija i makaoski ustav kojeg je prihvatio kineski kongres [[1993.]] godine. Ovi dokumenti jamče da se društveni i gospodarski sustav, te prava i slobode u Makau neće mijenjati idućih 50 godina.

	Po principu „jedna država, dva sustava”, kojeg naglašava makaoski ustav<ref>{{pt}}{{zh}}{{eng oznaka}}[http://www.imprensa.macau.gov.mo/bo/i/1999/leibasica/index.asp Makaoski osnovni zakon]</ref>, Makau je zagarantirana velika autonomija u svim područjima, osim u obrani i međunarodnim odnosima. Makao je zadržao svoju valutu, carinsko područje, kontrolu granice i imigracije, te policiju.		Po principu „jedna država, dva sustava”, kojeg naglašava makaoski ustav<ref>{{por oznaka}}{{zh}}{{eng oznaka}}[http://www.imprensa.macau.gov.mo/bo/i/1999/leibasica/index.asp Makaoski osnovni zakon]</ref>, Makau je zagarantirana velika autonomija u svim područjima, osim u obrani i međunarodnim odnosima. Makao je zadržao svoju valutu, carinsko područje, kontrolu granice i imigracije, te policiju.

	Na čelu Makaa nalazi se glavni izvršitelj (''Chefe do Executivo'') kojeg izabire kineska vlada. Kabinet izvršitelja čini pet tajnika. Savjetuje ga posebna skupština od 7 do 11 članova. Zakonodavni organ teritorija je zakonodavna skupština koju čini 29 zastupnika, od kojih se 12 izravno bira, 10 izabiru posebne interesne skupine, a 7 imenuje glavni izvršitelj. Ovo tijelo osim zakonodavne funkcije ima i mogućnost protivljenja odlukama glavnog izvršitelja.		Na čelu Makaa nalazi se glavni izvršitelj (''Chefe do Executivo'') kojeg izabire kineska vlada. Kabinet izvršitelja čini pet tajnika. Savjetuje ga posebna skupština od 7 do 11 članova. Zakonodavni organ teritorija je zakonodavna skupština koju čini 29 zastupnika, od kojih se 12 izravno bira, 10 izabiru posebne interesne skupine, a 7 imenuje glavni izvršitelj. Ovo tijelo osim zakonodavne funkcije ima i mogućnost protivljenja odlukama glavnog izvršitelja.
Redak 157:		Redak 157:
	=== Upravna podjela ===		=== Upravna podjela ===
	[[Datoteka:AdministrativeDivisionOfMacao.png\|mini\|150px\|lijevo\|<center>Bivša upravna podjela Makaa ([http://maps.google.com/maps?q=King's+College,+Hong+Kong&ll=22.170238,113.553143&spn=0.124626,0.166683&t=k&hl=en satelitska snimka])]]		[[Datoteka:AdministrativeDivisionOfMacao.png\|mini\|150px\|lijevo\|<center>Bivša upravna podjela Makaa ([http://maps.google.com/maps?q=King's+College,+Hong+Kong&ll=22.170238,113.553143&spn=0.124626,0.166683&t=k&hl=en satelitska snimka])]]
	Makao je prije bio podijeljen u dvije [[Općina\|općine]] i sedam [[župa]]. Svakom općinom upravljalo je općinsko vijeće (''câmara municipal''), zajedno s nadgledajućom općinskom skupštinom (''assembleia municipal''). Ulaskom Makaa u sastav Kine, ukinute su općine, a župe su lišene upravnih funkcija. Umjesto njih stvoreno je novo upravno tijelo, Ured za građanske i općinske poslove ([[portugalski]]: ''Instituto para os Assuntos Cívicos e Municipais'') koji se nalazi pod Tajništvom za upravu i pravdu (''Secretaria da Administração e Justiça'') vlade PUR-e.<ref>[http://www.imprensa.macau.gov.mo/bo/i/2001/51/lei17.asp Zakon 17/2001] {{pt}}</ref><ref>[http://www.imprensa.macau.gov.mo/bo/i/2001/51/regadm32.asp Upravna regulacija 32/2001] {{pt}}</ref> Župe su i danas službeno, mada simbolički priznate.		Makao je prije bio podijeljen u dvije [[Općina\|općine]] i sedam [[župa]]. Svakom općinom upravljalo je općinsko vijeće (''câmara municipal''), zajedno s nadgledajućom općinskom skupštinom (''assembleia municipal''). Ulaskom Makaa u sastav Kine, ukinute su općine, a župe su lišene upravnih funkcija. Umjesto njih stvoreno je novo upravno tijelo, Ured za građanske i općinske poslove ([[portugalski]]: ''Instituto para os Assuntos Cívicos e Municipais'') koji se nalazi pod Tajništvom za upravu i pravdu (''Secretaria da Administração e Justiça'') vlade PUR-e.<ref>[http://www.imprensa.macau.gov.mo/bo/i/2001/51/lei17.asp Zakon 17/2001] {{por oznaka}}</ref><ref>[http://www.imprensa.macau.gov.mo/bo/i/2001/51/regadm32.asp Upravna regulacija 32/2001] {{por oznaka}}</ref> Župe su i danas službeno, mada simbolički priznate.

	Općina Makao:		Općina Makao:
Redak 281:		Redak 281:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==

	* {{zh}}{{pt}}{{eng oznaka}}[http://www.gcs.gov.mo/ Vladin informativni ured]		* {{zh}}{{por oznaka}}{{eng oznaka}}[http://www.gcs.gov.mo/ Vladin informativni ured]
	* {{zh}}{{pt}}{{eng oznaka}}[http://www.imprensa.macau.gov.mo/ Vladin tiskarski ured]		* {{zh}}{{por oznaka}}{{eng oznaka}}[http://www.imprensa.macau.gov.mo/ Vladin tiskarski ured]
	* {{zh}}{{pt}}{{eng oznaka}}[http://www.gov.mo/ Vladin portal]		* {{zh}}{{por oznaka}}{{eng oznaka}}[http://www.gov.mo/ Vladin portal]
	* {{zh}}{{pt}}{{eng oznaka}}[http://www.icm.gov.mo/ Ured za kulturu]		* {{zh}}{{por oznaka}}{{eng oznaka}}[http://www.icm.gov.mo/ Ured za kulturu]
	* {{zh}}{{pt}}{{eng oznaka}}{{fra oznaka}}{{nje oznaka}}[http://www.macautourism.gov.mo/ Službeni turistički ured]		* {{zh}}{{por oznaka}}{{eng oznaka}}{{fra oznaka}}{{nje oznaka}}[http://www.macautourism.gov.mo/ Službeni turistički ured]
	* {{zh}}{{pt}}{{eng oznaka}}[http://www.macauhub.com.mo/ MacauHub] Informativni poslovni portal		* {{zh}}{{por oznaka}}{{eng oznaka}}[http://www.macauhub.com.mo/ MacauHub] Informativni poslovni portal