WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-05-29T10:51:39Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 29. svibanj 2025. u 10:51
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Majski Trtnik'''-->~~{{nedostaju izvori}}		{{nedostaju izvori}}
	{{Infookvir naselje u Hrvatskoj		{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
	\|ime = Majski Trtnik		\|ime = Majski Trtnik

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-22T03:43:28Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{nedostaju izvori}}
{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
|ime = Majski Trtnik
|županija = [[Sisačko-moslavačka županija]]
|općina = [[Glina (grad)|Glina]]
|mikroregija =
|najgrad =
|površina =
|nadvisina =
|z. širina =
|z. dužina =
|brojstan = 56
|gustoća =
|domaćinstva = 27
|pošta = 44400 Glina
|pozbroj = +385 044
|autooznaka = SK
|karta2 =
|naziv karte2=
|slika =
|slika_opis =
}}
'''Majski Trtnik''' je naseljeno mjesto u sastavu Grada [[Glina|Gline]], u Banovini ([[Banija]]), [[Hrvatska]].

[[Selo]] je podijeljeno na dva dijela: prvi dio koji je na [[asfalt]]u sa zaseokom Pločića i Kralja i drugim dijelom koji je odvojen urušenim seoskim [[put]]em i preorjentiranim na susjedno selo Vlahović (Lavić). Selo graniči sa selima: Majom, Glinskim Drenovcem, Vlahovićem (Lavić), Ravnim Rašćem, Glinskim Trtnikom i Brnjeuškom.

S istočne strane sela prolazi rječica Bručina koja se ulijeva u rijeku Maja i mali [[potok]] sa zapadne strane.

Selo je povezano s Glinom i [[Petrinja|Petrinjom]] asfaltnom cestom i prugom. Selo je imalo svoju lokalnu željezničku postaju, koja je usluživala i ostala okolna sela Maju, Glinski Drenovac i Ravno Rašće. Danas selo s Glinom povezuje [[autobus]].

==Povijest==

Nastanku i razvoju sela je najvjerojatnije doprinijela [[Rimska cesta|'rimska' cesta]], čiji dio i danas prolazi kroz selo, a koja je povezivala [[Sisak]] u čijoj se blizini nalazio rimski vojni štab 'Praetorium' s rimskim kupalištem u [[Topusko]]m. U okolici sela i u susjednim predjelima pronađen je novac i predmeti iz doba rimskog cara [[August|Augusta]], što opisuje prof. [[Mihajlo Kunić]] u svojoj knjizi „[[Mineralbades Topusko]]“ iz 1827. god.

Selo u današnjem obliku je nastalo vjerojatno tijekom 6.-7. stoljeća dolaskom [[Hrvat]]a na ove prostore, što dokazuju toponimi isključivo proizašlih iz hrvatskog jezika.

Po dolasku [[Turci|turaka]] mještani sela su, pod neviđenim presijama toga doba, prinuđeni napustiti selo i zajedno s ostalim stanovništvom iz regije otići i naseliti se na području [[Južna Moravska|Južne Moravske]], u današnjoj [[Češka Republika|Češkoj Republici]]. Najbolji dokaz ovoga su hrvatska imena mjesta u okolici grada [[Brno]], kao na primjer mjesto [[Hlína|Hlina]] (što znači glina) koje je ime dobilo po gradu [[Glina (grad)|Glini]]. U ovim mjestima i danas živi nekoliko hrvatskih porodica iako ih je većina prisilno razmješteno 1945. god. zbog naklonosti prema [[Sudetska kriza|sudetskim Nijemcima]] tijekom Drugog svjetskog rata. Zanimljivo je napomenuti da su izbjeglice iz okolice Gline odnijeli i [[Lončarstvo|'Lončarski zanat']] sa sobom pa tako danas imamo u [[Brno|Brnu]] priznate studije za izradu keramike iako u okolici Brna nema gline za izradu keramičkih predmeta.

Krajem 17. stoljeća, selo ponovo oživljava naseljavanjem hrvatskog i [[Vlasi u Hrvatskoj|vlaškog stanovništva]] [[Grkokatolici|Grkokatoličke vjeroispovijesti]] na opustošena imanja prijašnjih Hrvata i njihovu napuštenu zemlju.

Kasnije [[stanovništvo]], kako turska vlast slabi, prelazi pod Austrougarsku upravu. Vojne formacije sačinjene od lokalnog stanovništva nazivaju se 'Haramije' izvedeno od turske riječi 'Haraam' (Arabic: حَرَام‎ ḥarām) što u prijevodu znači 'grešnici'. Njihovo učešće spominje se, pored čuvanja granice Korduna, Banovine i Slavonije od turaka, u gušenju 'Seljačke bune' predvođene Matijom Gupcem.

Oslobođenjem od Turaka selo, koje je dotad pripadalo gradu Glina, potpada administrativno pod mjesto [[Maja]].

Selo je prije Prvog svjetskog rata bilo naseljeno s preko sto pravoslavnih [[obitelj]]i i nekoliko hrvatskih. Poslije Prvog svjetskog rata dolazi do iseljavanja jednog dijela seljana u istčnu Slavoniju i Vojvodinu, dok se doseljava samo par obitelji.

Između dva svjetska rata seljani grkokatoličke vjeroispovijesti se listom izjašnjavaju kao Srbi, što je posljedica ujedinjenja svih pravoslavnih crkava na području Srbije, Vojvodine, Bosne, Hercegovine, Makedonije, Crne Gore i Hrvatske u jedinstvenu [[Srpska pravoslavna crkva|Srpsku patrijaršiju]] pri nevoljnim pristankom [[Niceja|patrijaršije u Niceji]]. Podaci o tome su nađeni u crkvi sv. Ilije u susjednom selu [[Vlahović]].

U Drugom svjetskom ratu, selo biva djelimično spaljeno, kao odmazda za ubijena dva hrvatska žandara 1941. god. kod seoskog groblja početkom formiranja [[NDH]]. Tijekom odmazde, manji dio srpskog stanovništva je pobijen na licu mjesta, a dio u [[Grabovac Banski|Grabovcu]]. Ostali su odvedeni u [[Jasenovac]] s namjerom da budu poslati na rad u Njemačku. Zarad lošeg stanja stečenog u Jasenovačkom logoru njemački doktori u Sloveniji, prilikom transporta u Njemačku, oslobađaju većinu zarobljenika koji se vraćaju i listom pristupaju [[Sedma banijska divizija NOVJ-a|7. Banijskoj Diviziji]]. Zanimljiv podatak (po priči preživjelih stanovnika) je prisustvo talijanskih trupa u selu i okolici tijekom 1942.-'43. god. odnosno do kapitulacije Italije kada kontrolu preuzimaju Nijemci. Razlog konstantnog prisustva stranih trupa je pruga i lager koji se nalaze u selu.

Po završetku rata selo se ponovo obnavlja pomoću državnih sredstava i prisilnim radom zarobljenih [[Domobranstvo (NDH)|hrvatskih domobrana]], ali sa značajno smanjenim stanovništvom na oko 300 seljana.

Preživjeli pripadnici hrvatskog naroda se iseljavaju u druga mjesta ostavljajući imanja koja su i danas pusta, u strahu od srpske odmazde zbog ustaških zločina, dok srpsko stanovništvo također masovno napušta selo ali zbog povlašćenosti u dobijanju zaposlenja u državnim firmama.

U zadnjem 'Domovinskom ratu 1991-1995' selo ulazi u sastav SAO Krajina.

Tijekom vojno redarstvene operacije Hrvatske vojske i policije 'Oluja' srpsko stanovništvo odlazi u Srbiju i Republiku Srpsku bez žrtava. Oštećeno je par kuća tako da je selo sačuvano u cijelosti. Do danas se vratilo oko četrdesetak starijih osoba većinom srpske nacionalnosti.

Selo je poslije ukidanja Općine Maja administrativno pripalo gradu Glina.

==Stanovništvo==

Prema popisu stanovništva iz [[2001.]] godine, naselje je imalo 56 stanovnika<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_03/H01_01_03.html Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr]</ref> te 27 obiteljskih kućanstava.<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H02_01_02/H02_01_02.html Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2001., www.dzs.hr]</ref>

{{Kretanje broja stanovnika
|naslov = '''Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.'''<ref>[https://www.dzs.hr/Hrv/DBHomepages/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske.htm Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr]</ref>
|dimx =
|dimy =
|stanmax = 600
|crta1 = 100
|crta2 = 50
|a1 = 1857
|a2 = 1869
|a3 = 1880
|a4 = 1890
|a5 = 1900
|a6 = 1910
|a7 = 1921
|a8 = 1931
|a9 = 1948
|a10 = 1953
|a11 = 1961
|a12 = 1971
|a13 = 1981
|a14 = 1991
|a15 = 2001
|p1 = 364
|p2 = 392
|p3 = 403
|p4 = 474
|p5 = 521
|p6 = 542
|p7 = 534
|p8 = 562
|p9 = 334
|p10 = 327
|p11 = 305
|p12 = 238
|p13 = 193
|p14 = 166
|p15 = 56
|izvor = Državni zavod za statistiku
}}
 
:U 1857. i 1869. iskazano pod imenom Trtnik.

===Nacionalni sastav, [[1991.]]===

{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 100%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" style="background: bgcolor="#F28500" | '''Majski Trtnik'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991.]]'''

|-
|'''style="background: bgcolor="#FF0000" | '''Srbi'''
|165 (99,39%)
|-
|'''style="background: bgcolor="#4169E1" | '''Hrvati'''
|0
|-
|'''style="background: bgcolor="#C71585" | '''Jugoslaveni'''
|0
|-
|'''style="background: bgcolor="#CC7722" |'''ostali i nepoznato'''
|1 (0,60%)
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''166'''
|}

==Gospodarstvo==

U selu je bilo razvijeno [[stočarstvo]] zahvaljujući blizini tvrtke "[[Gavrilović]]". Uz stočarstvo selo posjeduje i bogat drvni fond zbog čega se i [[željeznička postaja]] u selu zvala Lager.

==Izvori==
{{izvori}}

[[Kategorija:Naselja u Sisačko-moslavačkoj županiji]]

Majski Trtnik - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica