WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-05-29T10:43:03Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 29. svibanj 2025. u 10:43
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Majevica'''-->~~{{Infookvir planina		{{Infookvir planina
	\| ime = Majevica		\| ime = Majevica
	\| slika = [[Datoteka:Majevica1.jpg\|250px]]		\| slika = [[Datoteka:Majevica1.jpg\|250px]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-21T02:08:13Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir planina
| ime = Majevica
| slika = [[Datoteka:Majevica1.jpg|250px]]
| Opis slike = Pogled na katoličku crkvu u Drijenči
| Visina = 916
| Država / Pokrajina = {{ZD|B|BIH}} [[BiH]]
| Dio gorja = [[Dinaridi]]
| Kordinate = {{coord|44.522222|18.894444}} ([[Stolice (Majevica)|Stolice]])
| Prvi uspon =
| Najlakša staza =
| Planinarski domovi =
| Najbliži gradovi =
| Vrsta =
| Zadnja erupcija =
| Geološka starost =
| Ostali vrhovi = Muzeljska kosa (898 m), Velika Jelica (878 m), Mala Jelica (879 m), Busija (845 m), Međednik (843 m), Okresanica (815 m)
| Top. karta =
}}

'''Majevica''' je niska planina u sjeverno-istočnoj [[BiH|Bosni i Hercegovini]].

== Zemljopisni položaj ==
Nalazi se između [[Semberija|Semberije]], [[Bosanska Posavina|Posavine]] i [[Tuzlanska kotlina|tuzlanske kotline]]. Najveći vrh je [[Stolice (Majevica)|Stolice]] - 916 m, koji se nalazi 16 kilometara istočno od Tuzle, na krajnjem jugoistočnom dijelu planine. Ostala uzvišenja su niža od 900 m - Muzeljska kosa 898 m, Međednik 843 m, Okresanica 815 m. U najširem dijelu široka je 25 km. Prostire se na zapadu do rječice [[Tinja|Tinje]], na sjeveru do Srebrenika, na istokku sve do Drine kod Zvornika. Sjeverne padine i obronci dopiru gotovo do Save kod Brčkog, a ostali do semberijske ravnice. Sjevereno od Tuzle je mala veza s [[Trebavac|Trebavcem]] ([[Trebava]]). Zapadno od Zvornika nekoliko kilometara vezana je preko Snagova s [[Javornik]]om u birčanskom kraju.
Budući da je niža od 1000 m nadmorske visine, a relativnom visinom je još i niža, po kriteriju visine nije planina, a zbog masivnosti nije brdo, nego je bliža gori.<ref name="Dinarsko gorje">(srp.) [https://www.dinarskogorje.com/majevica.html Dinarskogorje.com] ''Majevica'' (pristupljeno 16. ožujka 2019.)</ref>
[[Planinski prijevoj|Prijevoj]] Površnice je između Međednika i Busije, i u neposrednoj blizini je izvorište Gnjica. Dalje između Busije i Konjica je prijevoj Banj brdo sa 643 m.<ref name="Dinarsko gorje"/>

== Geologija ==
Spada u niže planine, [[fliš]]no-[[rude|rudne]] [[Dinaridi|Dinaride]], sa dinarskim pravcem pružanja (sjeverozapad-jugoistok) u dužini od oko 60 km. U središnjem dijelu nekoliko je kraćih lanaca, tj. povezanih brda koja ovaj dio čine valovitim i slikovitim. Središnji predio zatvorila je skupina vrhova. Morfostrukturno je [[stršenjak]] - [[antiklinorij]] koji se pruža pravcem sjeverozapad - jugoistok između Posavine na sjeveru, Semberije na sjeveroistoku i istoku, [[Sprečanska kotlina|Sprečanske kotline]] na jugu, te planine [[Ratiš]]a i [[tinjska kotlina|Tinjske kotline]] na zapadu. Sljeme Majevice čine visovi i kose.<ref name="Dinarsko gorje"/>

Jezgru planine čine stare [[Magmatske stijene|magmatske]] rudonosne stijene. One su od [[serpentin]]a i [[tufit]]a. Magmatske stijene preko [[tercijar]]nog pokrivača plutonsko-vulkanske mase izbijaju na površinu. Veliki dio planine čini [[eocen]]ski [[fliš]]. Tu su i [[Kreda (geološko razdoblje)|gornjokredni]] i [[oligocen]]ski sedimenti. Također su tu [[neogene stijene]] Panonskog mora ([[miocen]]ske i [[pliocen]]ske). Majevica je bila ispod površine [[Panonsko more|Panonskog mora]]. Spuštanjem razine tog mora bila je u otok u južnopanonskom otočju, u koji su spadale i [[Fruška gora]], Cer, [[Vlašić]] i šumadijske planine. Majevicu karakterizira neotektonsko izdizanje i s njim u svezi snažni erozijski procesi. Ovisno kakva je geološka podloga i tektonski sklop, naizmjenični su oblici fluvijalnog, fluvio-[[denudacija|denudacijskog]] reljefa, krškog, fluvio-kraškog reljefa, [[erozija]] tla izražena u spiranju i jaružanju, te koluvijalnim proces i oblici koji se najčešće manifestiraju mnogobrojnim [[klizište|klizištima]].<ref name="Dinarsko gorje"/>

Tri su tektonske cjeline. <ref name="Dinarsko gorje"/>

Prva je vrlo prostrani Šibošničko- loparski neogenski bazen. Prostire se između "naboranog kompleksa sjeverne Majevice" i "[[greben (reljef)|grebena]] Majevice". Sasvim je građen od miocenskih sedimenata, transgresivno ležećih na sedimentima grebena Majevice. Morfološki ovo je unutargorska [[Depresija (reljef)|depresija]] koju su mnogobrojni potoci raščlanili svojim dolinama. Prosječna nadmorska visina ovog bazena je od 300 do 500 m. Brojna su naselja u ovom dijelu: Lopare, Piperi, Humci i dr...<ref name="Dinarsko gorje"/>

Morfološki ne mnogo izraženi je tzv. "naborani kompleks sjeverne Majevice" pruža se na krajnjem sjeveroistočnom pojasu. Usporedan je s "grebenom Majevice", od kojeg ga odvaja "Šibošničko-loparskim neogenskim bazenom", također dio Majevice. Naborani kompleks tvore jako naborane paleocenske gline i pješčenjaci. Izdignute su duž sustava [[rasjed]]a neotektonskim gibanjima, a rasjedi odvajaju Majevicu od Posavine i Semberije na sjeveru. Riječne doline su na više mjesta potpuno ispresjekle ovu tektonsku cjelinu. Rijeke koje su ga ispresijecale su [[Maočka rijeka]], [[Rahićka rijeka]], [[Šibošnica (rijeka)|Šibošnica]], [[Gnjica]]... Vrhovi "naboranog kompleksa" su visine od 400 do 700 metara nadmorske visine: Udrigovo (562 m), Jašterik (484 m), Vjeternik (705 m) i Golaćko brdo (593 m).<ref name="Dinarsko gorje"/>

Najviši i najizrazitiji dio je jugozapadni, u literaturi zvan "greben Majevice". To je izduženi stršenjak. Sjeverozapadni dio grebena su stijene iz [[Jura (geološko razdoblje)|jure]] i krede, tzv. [[ofiolit]]ni melanž s transgresivnim krednim sedimentima preko njega. To su razne stijene [[Sedimentne stijene|sedimentno]]-magmatskog kompleksa. Eocenski pješčenjaci, [[lapor|lapori]] i djelimice [[vapnenac|vapnenci]] te oligocenski flišni sedimenti čine južni dio grebena Majevice. Vrhovi Stolice, Busija, Međednik, Okresanica, Lipici tvore jasan greben pravca pružanja JI - SZ.<ref name="Dinarsko gorje"/>

== Rudna bogatstva ==
Bogata je rudama. U podnožju je bogata [[ugljen]]om i [[kamena sol|kamenom solju]]. Oboje su dali imena naseljima, Ugljevik i Soli (Tuzla). Također je i [[kvarc]] u podnožju. U podgorini je neko vrijeme vađena i [[nafta]]. [[Termalna voda|Termomineralnih voda]] ima kod Priboja i Kiseljaka-Jasenice. <ref name="Dinarsko gorje"/>

== Klima ==
U nižim dijelovima je [[Umjereno kontinentalna klima|umjereno kontinentalna klima]]. U ovom pojasu prosječna temperatura zraka u srpnju je oko 22°C, a u siječnju oko 0°C. Godišnja količina oborina je od 800 do 1000 mm. Prema višim predjelima klima prelazi u [[pretplaninska klima|pretplaninsku klimu]], koja je od pojasa umjereno kontinentalne hladnija u prosjeku za 2 do 4 Celzijusova stupnja. Iznad tog pojasa je [[planinska klima]]. Zbog reljefnih uvjeta pojavljuju se veće [[mikroklima]]tske razlike.<ref name="Dinarsko gorje"/>

== Flora i fauna ==
Šume su većinom [[Listopadna šuma|listopadne]]. [[Crnogorična šuma|Crnogorične šume]] vrlo je malo. Na sjeveroistočnim padinama dominirajuće stablo je [[bukva]]. Na ovim padinama su očuvaniji šumski kompleksi. [[Hrast]] i [[grab]] su dominirajuća stabla na jugozapadnim padinama. Te su padine većim dijelom zbog ljudskog utjecaja ostale bez [[šuma]] koje su ljudi pretvorili u [[voćnjak]]e, [[njiva|njive]] i [[pašnjak]]e. Posljedično, gušće su naseljene. No šume nisu ograničene na predjele izvan ljudskih naselja, nego ih ima i u samim selima i zaseocima. Često se ostavlja drveća na međama privatnih obradivih parcela i pored seoskih puteva. Vegetacija je bogata uz riječna i potočna korita. Na Majevici raste jedna varijacija [[bijeli sljez|bijelog sljeza]], [[majevički bijeli sljez]] (''Althaea officinalis var. Majevica''), vrlo ljekovita.<ref name="Dinarsko gorje"/>

Brojne su životinjske vrste. Dosta je [[lovstvo|lovne]] divljači [[srna]], [[divlja svinja]], [[zec]], [[lisica]], [[jazavac]], [[kuna bjelica]], [[fazan]] i ostale.<ref name="Dinarsko gorje"/>

== Vode ==
Majevica je hidrografski čvor. Vode s nje otječu ka Savi. Na zapadnoj Majevici je izvor Tinje, koja u luku obilazi Majevicu. Ka Savi teku [[Brka]] i [[Gnjica]]. Ka Drini teku [[Sapna]], [[Tavna]], [[Modran]]-[[Janja]]) i [[Spreča|Spreči]] (rijeka [[Jala]]). Sa Stolica ka istoku odvaja nekoliko planinskih visova koji dominiraju, a ujedno odvajaju slijev Sapne od [[Rastočka rijeka|Rastočke rijeke]], tj. od slijeva Janje. <ref name="Dinarsko gorje"/>
Jugozapadna strana je strmija i kraća s nizom kraćih potoka i rječicama [[Gribaja|Gribajom]] i Jalom. Sjeverne i sjeveroistočne strane su blaže. Ka Posavini i Semberiji postupno opada nagib pa su kose i brda nešto duže. Između njih se nekoliko je potoka, manjih rječica i dvije značajnije rijeke - Gnjica i vodom bogatija i dužeg toka Janja. <ref name="Dinarsko gorje"/>

== Promet ==

== Kultura i znamenitosti ==
Na sjeveroistočnim obroncima Majevice, u selu [[Gornji Srebrenik|Gornjem Srebreniku]] smjestila se tvrđava [[Srebrenik (tvrđava, Srebrenik)|Srebrenik]].<ref name="Povjerenstvo">[http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2508 Povjerenstvo za zaštitu nacionalnih spomenika BiH] ''Odluka o proglašenju Povijesnog područja – Stari grad Srebrenik u Srebreniku'', "Službeni glasnik BiH", broj 85/05., br: 05.2-2-246/04-2, 2. studenog 2004. godine (pristupljeno 5. studenoga 2018.)</ref>

Na Majevici u općini Soli u osmanlijsko doba katolici su se morali skrivati po šumama kad su obavljali bogoslužje. Poglavito je to bilo u doba nasilne islamizacije. Stoga su u pogibeljnoj opasnosti u šumi obavljali svoje vjerske obrede i dužnosti. Često je to bilo pod [[hrast]]ovima koji još od pretkršćanskih vremena su imali svetu ulogu u Hrvata. Na Majevici se nalazi jedan takav "[[Drveni katolički oltarići na Majevici|oltarić]]". Takvih molitvišta u tuzlanskom kraju je pet.

Tri od molitvištā su stara i u potrajnosti bogoslužja. U Jarićima na lokalitetu Grebljice u je jako staro [[molitvište]]. Starost tog molitvišta svjedoči katolička nekropola s nadgrobnicima iz raznih epoha. Kod [[Dokanj|Doknja]] je kapela posvećena Glavosijeku sv. Ivana Krstitelja. Na lokalitetu Spomenik na [[Stara Majevica|Staroj Majevici]] slavi se [[sv. Antun Pustinjak]].<ref name="Matošević">[https://hzsoli.blogspot.hr/2017/10/brijezi-i-ljudi-osvrt-na.html Hrvatska zajednica Soli] Alen Matošević, časopis Gradovrh, str. 214-221, godina 2009. ''Brijezi i ljudi. Osvrt na (foto)monografiju Mijo Franković: Župa Breške (Ogledi o župi u riječi i slici), recenzirao prof. dr. Ivan Šarčević, uredio i napisao predgovor Franjo Martinović, Breške – Tuzla, kolovoza 2009.'' postavljeno listopada 2017. (pristupljeno 23. studenoga 2017.)</ref>

Kolovoza 1943., novi partizanski list [[Oslobođenje]] prvo je tiskan na Majevici. Nakon partizanskog ulaska u Tuzlu listopada 1943., treći broj je tiskan u Tuzli.<ref>(eng.) [https://books.google.hr/books?id=TfQEAQAAQBAJ&pg=PA136&lpg=PA136&dq="aleksandar+preka" Google Knjige] Marko Attila Hoare: ''Bosnian Muslims in the Second World War: A History'', Oxford University Press, 2014., str. 383 (pristupljeno 9. prosinca 2017.)</ref>

== Zaštita ==
[[Prirodna baština]] ruralnog dijela općine [[Tuzla|Tuzle]] pod [[Zaštita prirode|zaštitom države]] kao [[zaštićeni krajobraz]] su [[Stara Majevica]] i [[Majevička Greda]].<ref>(boš.) [http://grad.tuzla.ba/wp-content/uploads/2016/10/Smjernice-ruralnog-razvoja-opcine-Tuzla_final.pdf Grad Tuzla] ''Općina Tuzla - smjernice za upravljanje procesom ruralnog razvoja općine Tuzla''. str. 29. Pripremili: Kadrija Hodžić, Midhat Jašić. Tuzla, prosinca 2008. (pristupljeno 20. studenoga 2018.). </ref>

== Galerija ==
<gallery>
Datoteka:Majevica2.jpg|Šumoviti obronci
Datoteka:Majevica3.jpg|Majevica
Datoteka:Majevica4.jpg|Majevica
Datoteka:Majevica5.jpg|Stara šuplja i obrasla stabla
Datoteka:Majevica6.jpg|Izmaglica u šumi na Majevici
Datoteka:Majevica-LovackaCeka-Kop-panorama.jpg|Pogled na kop [[Rudnik Ugljevik|rudnika Ugljevika]] i majevička brda iz sela [[Tobut]]a.
Datoteka:Drijenča,_Majevica.jpg|Crkva u Drijenči i Majevica
</gallery>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.priboj-majevica.com Priboj-Majevica]

[[Kategorija:Planine u Bosni i Hercegovini]]

Majevica - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica