Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (kategorija: Životopisi, Zagreb)

2026-04-07T13:02:52Z

Automatski uvoz s hrwiki (kategorija: Životopisi, Zagreb)

Nova stranica

{{Stil pisanja}}
{{Nedostaju izvori}}
{{Infookvir životopis
|ime =Maja Bezjak
|slika =Maja Bezjak.png
|opis_slike =Maja Bezjak 19xx. godine
|rodno_ime =Maja Stanka Lidija Jurjević
| rođenje = [[18. kolovoza]] [[1931.]]
| mjesto_rođenja = [[Zagreb]]
| smrt =
| mjesto_smrti =
|nacionalnost=Hrvatica
|zanimanje =Balerina, spisateljica i baletna kritičarka
|suprug =Branimir Bezjak do 1961.
|roditelji =Juraj i Dragica Jurjević
}}

'''Maja Bezjak''' rođ. '''Jurjević''' ([[Zagreb]], [[18. kolovoza]] [[1931.]]), hrvatska balerina, spisateljica, baletna kritičarka i prva hrvatska primabalerina.<ref>{{Citiranje weba |title=Bezjak, Maja |url=https://enciklopedija.hr/clanak/7384 |url-status=live |access-date=2023-07-23 |website=Hrvatska enciklopedija}}</ref><ref name=":0">{{Citiranje weba |title=Hrvatski biografski leksikon |url=https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1905 |access-date=2023-07-23 |website=hbl.lzmk.hr}}</ref>

== Životopis ==
Maja Bezjak rođena Maja Jurjević 1931. godine u Zagrebu, kćer pravnika Dr. Juraja Jurjevića i Dragice Jurjević rođ. Badaj.Maja Bezjak rođena je kao najstarija kćer Juraja i Dragice. Svoje djetinjstvo provela je između tri doma. Dom njenih roditelja u [[Sveti Ivan Zelina|Sv. Ivan Zelini]] gdje joj je otac radio kao odvjetnik, ali najveći dio svog djetinjstva provela je u domu djeda [[Aleksandar Badaj|dr. Aleksandra Badaja]] i bake Marije Badaj u današnjoj Hebrangovoj ulici i na njihovu imanju na [[Bukovac (Zagreb)|Bukovcu]]. U mnogim intervjuima Maja spominje kako odgoj pod bakom i djedom i boravak po Hebrangovoj i Bukovcu su zauvijek inspirirali njenu kreativnost i nagon za rad.<ref>{{Citiranje knjige |last=Bezjak |first=Maja |title=Na vršcima prstiju |publisher=Kašmir Promet |year=2007 |location=Hrvatska |pages=15-48}}</ref>

Njena baka ju je upisala u dramsku grupu [[Dječje carstvo|Dječje carstvo]] skupa s mlađom sestrom. Tamo je Maja došla pod tečaje [[Margareta Petrovna Froman|Margarite Fromman]] koja ju je učila klasični balet i probudila Maji ljubav prema baletnoj umjetnosti. Iste godine upisa umrla je Majina baka Marija 25. lipnja 1939. godine i zbog toga njeni roditelji napuštaju Sv. Ivan Zelinu i dolaze živjeti u Zagreb.<ref>{{Citiranje knjige |last=Bezjak |first=Maja |title=Na vršcima prstiju |publisher=Kašmir Promet |year=2007 |location=Hrvatska |pages=49-51}}</ref><ref>{{Citiranje knjige |last=Bezjak |first=Maja |title=Na vršcima prstiju |publisher=Kašmir Promet |year=2007 |location=Hrvatska |pages=62-62}}</ref><ref name=":1" />

Tijekom Drugoga svjetskog rata Maja se upisuje u gimaziju i postaje istaknuti student glazbenog pod učiteljicom i poznatom violinisticom [[Renata Senečić Schoenstein|Renatom Senečić-Schoenstein]] koja je i Maju postavila kao dirigenticu školskog zbora. Uskoro je imala prvu priliku da se istakne u [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|HNK]]-u s baletnom predstavom Ščelkunšćik, na glazbu [[Petar Iljič Čajkovski|Čajkovskog]] koju je organizirala Frommanica za Dječje carstvo.<ref>{{Citiranje knjige |last=Bezjak |first=Maja |title=Na vršcima prstiju |publisher=Kašmir Promet |year=2007 |location=Hrvatska |pages=67-67}}</ref>

Maja je od mladosti pratila i pamtila svoju majku dok je svirala klavir i tako je preko sluha polako učila klavir, pa jednom kad je u posjetu obitelji stigao profesor i pjevač [[Lav Vrbanić]] koji je primjetio njen talent i poslao je na nastup i primio ju je u [[Glazbena škola Vatroslava Lisinskog u Zagrebu|Glazbenu školu Vatroslava Lisinskog]].<ref>{{Citiranje knjige |last=Bezjak |first=Maja |title=Na vršcima prstiju |publisher=Kašmir Promet |year=2007 |location=Hrvatska |pages=68-68}}</ref> Uskoro zbog pogoršanog ratnog stanja Maja je bila ispisana iz Dječjeg carstva. Frommanica se strogo protivila njenom ispisu, ali Fromman nije mogla odgovoriti majku Maje od te odluke. Tek se vratila u balet nakon rata.<ref>{{Citiranje knjige |last=Bezjak |first=Maja |title=Na vršcima prstiju |publisher=Kašmir Promet |year=2007 |location=Hrvatska |pages=71-72}}</ref><ref name=":1" />

Nakon rata počinje studirati glasovir na Muzičkoj akademiji sve do 1951. godine, ali nakon kratkog sukoba s roditeljima izborila se za svoju baletnu ljubav i počinje učititi balet kod [[Milorad Jovanović|Milorada Jovanovića]], [[Đurđa Đurđan|Đurđe Đurđan]] i [[Octavija Cintolessija|Octavije Cintolessija]]. 1953 vjenčala se za Branimira Bezjaka i prima prezime Bezjak. 1959. postaje član baleta HNK, a od 1959. solist. 1961. razvodi se od muža po njenim riječima postala je slobodna i sada je imala priliku da se istakne kreativno i umjetničko.<ref name=":1">{{Citiranje weba |title=Mojih prvih devedeset godina |url=https://www.baleti.hr/index.php?p=article&id=2590 |url-status=live |access-date=2023-07-22 |website=baleti.hr |language=hr}}</ref><ref name=":0" />

U siječnju 1962. godine Maja prvi put odlazi u [[Francuska|Francusku]] da nastavi usvršavati svoj baletni studi nakon odlaska Octavije Cintolessije iz HNK-a. Povratkom u Zagreb dočekale su je probe za [[Labuđe jezero]] koje je vodio [[Rostislav Zaharov]], čak i ako po hijerarhiji baleta nije bilo dopušteno, Zuharov inzistira da Maja pleše i bijelog i crnog labuda, pa 5. travnja 1962. godine Maja je bila prva u Hrvatskoj koja je odplesala bijelog i crnog labuda u baletnoj predstavi [[Labuđe jezero]].<ref>{{Citiranje weba |title=Kostimi Bijelog i Crnog labuda Maje Bezjak |url=https://www.baleti.hr/index.php?p=article&id=2192 |url-status=live |access-date=2023-07-22 |website=baleti.hr |language=hr}}</ref>

Maja Bezjak je 1964. godine ponovno otišla u [[Pariz]] i postala dio baletne trupe "''Ballet international de France"'' pod vodstvom [[Janina Charrat|Janine Charrat]] i Milorada Miškovića. 1967. godine vraća se u Zagreb i postaje slobodna umjetnica. Krenula je sa svojim utjecajem na Zagrebačkoj baletnoj sceni sa naslovnim ulogama u ''Pepeljugi'', ''Don Quichote'', ''Labuđe Jezero'', ''Rapsodija'' i ''Fantastična simfonija.''<ref name=":0" />

Maja je imala nastupe po [[Nizozemska|Nizozemskoj]], [[Belgija|Belgiji]], [[Austrija|Austriji]], [[Libija|Libiji]], [[Maroko|Maroku]], [[Tunis]]iji, [[Grčka|Grčkoj]], itd.<ref name=":0" />

1969. godine Maja Bezjak počinje svoju televizijsku karijeru s prvim baletnim filmovima snimanim i prikazanim na današnjem [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]]-u, prvo s baletom ''Orfej'', (1969.) pa ''Mora'', ''Ekstaza'', (1970.), ''Impresije Maštanja'', (1971.), ''Ljubavne teme'', (1972.) ''Neobična priča'', (1973.) i ''Točka vrenja'' (1974.). Mnogi od ovih filmovi su se izgubili kada se HRT preselio u novu zgradu, ali uz pomoć radnih kopija u vlasništvu Maje Bezjak i istraživanjem [[Maja Đurinović|Maje Đurinović]] svi su uglavnom pronađeni osim ''Orfeja'' i ''Neobične priče'' koji je jedini od Majinih baleta snimljenih u boji. Montažer za veći dio filmova je bila najmlađa sestra Maje Bezjak, [[Renata Petrlik-Odić]] koja je radila kao montažer u HRT-u. Maja Bezjak postaje baletna kritičarka 1975.<ref>{{Citiranje weba |title=Moje najintenzivnije stvaralačko razdoblje |url=https://baleti.hr/index.php?p=article&id=2014 |url-status=live |access-date=2023-07-23 |website=baleti.hr |language=hr}}</ref>

Maja Bezjak u novom mileniju postaje spisateljica s izlaskom dvije knjige: Prvo autobiografija ''Na vršcima prstiju'' (2007.), pa kritika, esej i razgovor ''Baletna večer da, ali kakva?'' (2012.).

24. studenog 2022. Maji Bezjak dodjeljena je nagradu za životno djelo na dodjeli nagrada Hrvatskog glumišta.<ref>{{Citiranje weba |date=2022-12-01 |title=Veliku umjetnicu Maju Bezjak, istinsku zvijezdu svoga vremena, nisu mimoišle ni životne tragedije - Žene i mediji |url=https://www.zeneimediji.hr/veliku-umjetnicu-maju-bezjak-istinsku-zvijezdu-svoga-vremena-nisu-mimoisle-ni-zivotne-tragedije/ |access-date=2023-07-26 |website=www.zeneimediji.hr |language=hr}}</ref>

Danas Maja i dalje nastavlja pisati kritike baleta i zapisivati svoja sjećanja na stranici ''baleti.hr'' i posvećuje se borbi za spašavanje baletne umjetnosti u Hrvatskoj i obnovi baletne škole Zagreb. Godinama prigovara o problemu raspada Hrvatskog baleta, ali još u današnoj Hrvatskoj nije ništa poduzeto.

== Izvori ==

{{GLAVNIRASPORED:Bezjak, Maja}}
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]
[[Kategorija:Hrvatske balerine]]

Maja Bezjak - Povijest promjena

Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (kategorija: Životopisi, Zagreb)