WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-05-29T10:47:30Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 29. svibanj 2025. u 10:47
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Magnetsko zavarivanje'''-->~~[[Datoteka:Electronic component inductors.jpg\|mini\|desno\|250px\|Za svaki oblik i dimenzije konture zavarenih dijelova potrebna je nova [[Električna zavojnica\|zavojnica]].]]		[[Datoteka:Electronic component inductors.jpg\|mini\|desno\|250px\|Za svaki oblik i dimenzije konture zavarenih dijelova potrebna je nova [[Električna zavojnica\|zavojnica]].]]
	[[Datoteka:Eddy currents en.png\|mini\|desno\|250px\|Djelovanjem vanjskog [[magnetsko polje\|magnetskog polja]] na metalnu ploču nastaju suprotne [[sila\|sile]] koje djeluju na nju.]]		[[Datoteka:Eddy currents en.png\|mini\|desno\|250px\|Djelovanjem vanjskog [[magnetsko polje\|magnetskog polja]] na metalnu ploču nastaju suprotne [[sila\|sile]] koje djeluju na nju.]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-01T22:31:45Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Electronic component inductors.jpg|mini|desno|250px|Za svaki oblik i dimenzije konture zavarenih dijelova potrebna je nova [[Električna zavojnica|zavojnica]].]]
[[Datoteka:Eddy currents en.png|mini|desno|250px|Djelovanjem vanjskog [[magnetsko polje|magnetskog polja]] na metalnu ploču nastaju suprotne [[sila|sile]] koje djeluju na nju.]]

'''Magnetsko zavarivanje''' ili '''zavarivanje magnetski pokretanim električnim lukom''' (kratica: '''MPL''') je postupak [[zavarivanje|zavarivanja]] koji se ostvaruje [[tlak|pritiskom]], nakon omekšavanja osnovnog [[materijal]]a (npr. dviju [[cijev]]i), uslijed djelovanja [[električni luk|električnog luka]], koji se [[rotacija|rotira]] u zazoru žlijeba za zavarivanje. Rotacija električnog luka u zazoru žlijeba za zavarivanje je rezultat djelovanja suprotnih [[magnetsko polje|magnetskih polja]] na cijevima koje se zavaruju, nakon uspostavljanja električnog luka pomoću pomoćnog magnetskog polja. <ref> "Strojarski priručnik", Bojan Kraut, Tehnička knjiga Zagreb 2009.</ref>

Magnetsko zavarivanje je postupak zavarivanja koji služi za zavarivanje cijevi, prirubnica, šupljih profila itd. Općenito nema ograničena za [[promjer]] cijevi, odnosno radnog komada, jer on ovisi o snazi i karakteristikama [[Izvor struje za zavarivanje|izvora zavarivanja]] ([[istosmjerna struja]]), te [[sila|sili]] sabijanja. Obično se ne zavaruju cijevi veće debljine stijenke od 8 [[metar|mm]]. Postupak se odvija [[Automatizacija|automatski]] bez dodatnog materijala, sa [[Električna struja|strujom]] zavarivanja od 200 do 250 [[Amper|A]] i silom sabijanja ([[tlak]]) sučeljenih cijevi od od 60 do 80 [[njutn|N]]/[[Četvorni metar|mm<sup>2</sup>]]. Osnovni su parametri zavarivanja: jakost struje zavarivanja, vrijeme gorenja električnog luka (rotacije), sila i vrijeme sabijanja. Utrošak cijevi po zavarivanju je do 2 mm, s neznatnim srhom. Razmak između zavarenih dijelova prije zavarivanja je od 1,5 do 2,5 mm. Brzina rotacije električnog luka po zakonitostima [[Elektromagnetizam|elektromagnetizma]] je iznad 400 [[Broj okretaja|okretaja/sek]]. Sama brzina rotacije ovisi o gustoći [[Magnetski tok|magnetskog toka]], jakosti struje i promjeru šupljeg profila. Vrijeme zavarivanja je od 1 do 20, a obično od 3 do 5 [[sekunda|sekundi]]. Dužina hvatanja cijevi je 120 mm. Za svaki oblik i dimenzije konture zavarenih dijelova potrebna je nova [[Električna zavojnica|zavojnica]]. <ref> [ftp://161.53.116.242/Predavanja_vjezbe_programi_rokovi/Tehnologija_III/Zavarivanje/zavarivanje%20dodaci/termini%20i%20drfinicije.htm] "Termini i definicije kod zavarivanja", Dr.sc. Ivan Samardžić, izv. prof., Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, 2012.</ref>

Postupak magnetskog zavarivanja ima široku primjenu u [[strojevi|strojogradnji]], [[brodogradnja|brodogradnji]], izgradnji [[vozila]], [[Energetika|energetici]], [[Građevinarstvo|građevinarstvu]], proizvodnji [[Poljoprivreda|poljoprivrednih]] strojeva, [[Elektrotehnika|elektrotehnici]], [[elektronika|elektronici]], [[Kemijska industrija|kemijskoj industriji]] i drugo. Objekti zavarivanja mogu biti: [[cijev]]i (plinovodi, vrelovodi, [[naftovod]]i), prirubnice, boce za tehničke plinove, spremnici (rezervoari), šuplji profili različitih oblika i drugo. Magnetskim zavarivanjem se mogu zavariti: cijev na cijev, cijev na ploču ili puni komad. Primijenjeni materijali su [[Feromagnetizam|feromagnetni]], neferomagnetni, čak i obojeni materijali, a postoji mogućnost primjene na raznorodne materijale. Svojstva ove metode su: mali utrošak [[energija|energije]], izuzetno kratko trajanje zavarivanja, jednostavna priprema [[zavareni spoj|zavara]], prikladnost za rad u pogonu i na terenu, ujednačenost [[kvaliteta|kvalitete]] zavara (dozvoljeno smaknuće cijevi i do 30%), zavarivanje bez dodatnog materijala, mogućnost primjene [[zaštitni plin|zaštitnog plina]], prikladnost za [[automatizacija|automatizaciju]], smanjen broj operatera. <ref> "Zavarivanje I", izv. prof. dr. sc. Duško Pavletić, dipl. ing., Tehnički fakultet Rijeka, 2011.</ref>

==Izvori==
{{izvori}}

[[Kategorija:Zavarivanje]]

Magnetsko zavarivanje - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica