WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-05-29T11:11:09Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 29. svibanj 2025. u 11:11
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Magnetna polarizacija'''-->~~[[datoteka:Permeability by Zureks.svg\|mini\|desno\|250px\|Pojednostavljeni usporedni pregled [[Magnetska permeabilnost\|magnetske permeabilnosti]]: [[Feromagnetizam\|feromagnetika]] (μ<sub>f</sub>), [[Paramagnetizam\|paramagnetika]] (μ<sub>p</sub>), [[vakuum]]a (μ<sub>0</sub>) i [[dijamagnetizam\|dijamagnetika]] (μ<sub>d</sub>).]]		[[datoteka:Permeability by Zureks.svg\|mini\|desno\|250px\|Pojednostavljeni usporedni pregled [[Magnetska permeabilnost\|magnetske permeabilnosti]]: [[Feromagnetizam\|feromagnetika]] (μ<sub>f</sub>), [[Paramagnetizam\|paramagnetika]] (μ<sub>p</sub>), [[vakuum]]a (μ<sub>0</sub>) i [[dijamagnetizam\|dijamagnetika]] (μ<sub>d</sub>).]]

	[[datoteka:Diamagnetic graphite levitation.jpg\|mini\|desno\|250px\|[[Dijamagnetizam\|Dijamagnetička]] svojstva [[zlato\|zlata]]: lebdenje ili [[levitacija]] pirolitičkog [[ugljik]]a.]]		[[datoteka:Diamagnetic graphite levitation.jpg\|mini\|desno\|250px\|[[Dijamagnetizam\|Dijamagnetička]] svojstva [[zlato\|zlata]]: lebdenje ili [[levitacija]] pirolitičkog [[ugljik]]a.]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-05T00:05:01Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Permeability by Zureks.svg|mini|desno|250px|Pojednostavljeni usporedni pregled [[Magnetska permeabilnost|magnetske permeabilnosti]]: [[Feromagnetizam|feromagnetika]] (μf), [[Paramagnetizam|paramagnetika]] (μp), [[vakuum]]a (μ0) i [[dijamagnetizam|dijamagnetika]] (μd).]]

[[datoteka:Diamagnetic graphite levitation.jpg|mini|desno|250px|[[Dijamagnetizam|Dijamagnetička]] svojstva [[zlato|zlata]]: lebdenje ili [[levitacija]] pirolitičkog [[ugljik]]a.]]

[[datoteka:Dielektrik 01.png|mini|desno|250px|Polarizirani [[dielektrik|dielektrični]] materijal.]]

[[datoteka:Insects in baltic amber.jpg|mini|desno|250px|[[Jantar]] je jedan od najboljih [[dielektrik|dielektričnih materijala]] (naravno poslije [[vakuum]]a).]]

'''Magnetna polarizacija''' ili [[magnetna susceptibilnost]] (oznaka ''χm'') je [[fizikalna veličina]] kojom se opisuje svojstvo [[Kemijska tvar|tvari]] da mogu biti [[Magnetizacija|magnetizirane]] u [[magnetsko polje|magnetskom polju]]. Iznosi:

:<math>\chi_m = \mu_r - 1 \,</math>

gdje je: ''μr'' - [[relativna magnetska permeabilnost]] tvari; pozitivna je za [[Feromagnetizam|feromagnetične]] i [[Paramagnetizam|paramagnetične tvari]], a negativna za dijamagnetične tvari. [[Mjerna jedinica]] magnetske susceptibilnosti je broj jedan. <ref> '''magnetska susceptibilnost''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=69743] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

== Električna i magnetska polarizacija ==
{{glavni|Električna polarizacija}}

[[Michael Faraday|M. Faraday]] je [[pokus]]ima našao, da [[sila]] između [[Električna struja|električnih tijela]] ovisi o sredstvu, koje se između njih nalazi. Uronimo li dvije električne kugle u [[petrolej]], sila između njih postaje dvaput manja od sile, kad su u [[vakuum]]u. Sila između tijela okružena [[izolator]]om umanjuje se za jedan faktor ''εr'', koji ovisi o vrsti izolatora. Ovaj bezdimenzionalni faktor koji daje koliko su sile manje u dielektriku ili izolatoru, zove se [[relativna dielektrična permitivnost]] ili konstanta dielektričnosti.

Utjecajem sredstva može sila biti jako umanjena, kako se to na primjer vidi kod [[alkoholi|alkohola]]. Vrlo veliku dielektričnu permitivnost ima voda.

Relativna dielektrična permitivnost može se najzgodnije mjeriti tako da se između ploča [[električni kondenzator|električnog kondenzatora]] stavi izolator. Na ploče se ukopča stalni [[električni napon]]. [[Električno polje]] u kondenzatoru ima tada stalno istu vrijednost. Kad se između ploča nalazi neka tvar, kondenzator primi više električnog naboja nego kad je u vakuumu. Njegov se električni kapacitet povećava za faktor ''εr''.

Uzrok tim novim pojavama je u tome što se izolator električno polarizira. [[Staklo]] uneseno u električno polje počinje samo djelovati električnim silama na druga tijela. U prividno električki neutralnom središtu javljaju se električni naboji, koji slabe sile između nabijenih ploča kondenzatora.

Kako da to razumijemo? Znamo da se u atomu nalazi i pozitivni i negativni elektricitet. Kao cjelina atom je neutralan, pa normalno ne djeluje prema van električnim silama. No dođe li [[atom]] u električno polje, na pozitivni naboj djeluje sila u smjeru polja, na negativni u obratnom smjeru. [[Težište]] pozitivnog naboja pomiče se na jednu stranu, težište negativnog na drugu. Takav električni sistem djeluje sada kao dva točkasta naboja koji se nalaze u određenom malom razmaku. Atomi su postali [[dipol]]i. Ti inducirani dipoli pridolaze prvobitnom električnom polju.

Uzmimo električni kondenzator sa stalnim električnim nabojem. Plošni naboj kondenzatora jednak je ''ω''. Dok nema izolatora, električno polje u vakuumu između ploča jednako je:

:<math> E_0 = 4 \cdot \pi \cdot \omega </math>

Stavimo li između ploča kondenzatora neki izolator, opažamo da [[električni napon]] između ploča ili električno polje u izolatoru slabi za faktor ''εr''. Novo električno polje jednako je:

:<math> E = \frac{E_0}{\epsilon_r} </math>

Tu činjenicu možemo tumačiti tako, da u međuprostoru ne djeluje samo električni naboj kondenzatora, nego i plošni naboj izolatora. Budući da je plošni naboj izolatora suprotnog predznaka od pravog naboja na ploči, to je električno polje u kondenzatoru proporcionalno razlici plošnih gustoća kondenzatora i izolatora:

:<math> E = 4 \cdot \pi \cdot (\omega - P) </math>

Odatle dobivamo da je električna polarizacija ''P'' jednaka:

:<math> P = \omega - \frac{E}{4 \cdot \pi} = \frac{E_0}{4 \cdot \pi} - \frac{E}{4 \cdot \pi} </math>

Uvrstimo li ovdje:

:<math> E_0 = \epsilon \cdot E </math>

dobivamo konačni izraz za polarizaciju:

:<math> P = \frac{\epsilon_r - 1}{4 \cdot \pi} \cdot E = \chi \cdot E </math>

gdje je: ''ζ'' - dielektrična susceptibilnost. Ona je nula za vakuum, vrlo mala za plinove, a veća za čvrsta tijela i tekućine.

Najznačajniji je rezultat, da se pomoću dielektrične konstante ili susceptibilnosti može postaviti jednoznačan odnos između električnog polja i polarizacije. Polarizacija je direktno proporcionalna električnom polju.

=== Magnetska polarizacija ===
Bitna je razlika između električne i magnetske polarizacije, da [[magnetska susceptibilnost]] može biti i negativna. To znači, da smjer polarizacije može biti obratan od smjera [[magnetsko polje|magnetskog polja]]. Za tvari, koje se tako ponašaju kažemo da su [[Dijamagnetizam|dijamagnetične]]. Iskustvo pokazuje da je u tom slučaju dijamagnetična susceptibilnost vrlo malen broj. Ona iznosi za vodik - 0,5∙10-9, a za zlato - 3∙10-6. Osim toga opaža se da je dijamagnetična susceptibilnost nezavisna od [[temperatura|temperature]]. To nas upućuje na misao da se dijamagnetizam osniva na induciranim [[magnet]]ima.

Što se tiče normalne [[Paramagnetizam|paramagnetske susceptibilnosti]], ona je također vrlo mala. Iznimku čine [[Feromagnetizam|feromagnetične]] tvari. Kod njih je susceptibilnost oko milijun puta veća nego kod normalnih paramagnetskih tvari. Za željezo dostiže magnetska susceptibilnost vrijednost 1 000. Slično se ponašaju nikal, kobalt i neke legure.

Magnetsku susceptibilnost određujemo kao konstantu proporcionalnosti između magnetskog polja i momenta jedinice [[volumen]]a. No često se također uzima moment jednog grama tvari. U tom slučaju je konstanta proporcionalnosti za faktor ''ρ'' manja (''ρ'' je [[gustoća]] tvari). Ovako određenu magnetsku susceptibilnost po 1 [[gram]] označit ćemo sa ''ζg''. <ref> [[Ivan Supek]]: "Nova fizika", Školska knjiga Zagreb, 1966.</ref>

{| class="sortable wikitable" style="float:left; margin-left:10px; text-align:center"
|+ [[Paramagnetizam|Paramagneti]]
| || ''ζ/10-6'' || ''ζg/10-6''
|-
| [[kisik|O]] || 0,15 || 104
|-
| [[natrij|Na]] || 0,5 || 0,52
|-
| [[aluminij|Al]] || 1,7 || 0,6
|-
| [[krom|Cr]] || 26 || 3,5
|-
| [[mangan|Mn]] || 80 || 9
|-
| [[Neodimij|Nd]] || 250 || 36
|-
|}

{| class="sortable wikitable" style="float:left; margin-left:10px; text-align:center"
|+ [[Dijamagnetizam|Dijamagneti]]
| || ''ζ/10-6'' || ''ζg/10-6''
|-
| [[vodik|H]] || - 0,000 2 || - 2,5
|-
| [[Olovo (element)|Pb]] || - 0,12 || - 0,12
|-
| [[Srebro|Ag]] || - 1,5 || - 0,2
|-
| [[brom|Br]] || - 1,2 || - 0,4
|-
| [[živa|Hg]] || - 2,4 || - 0,18
|-
| [[bizmut|Bi]] || - 15 || - 1,24
|-
|}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=eFZmXBg%253D Paleomagnetìzam] na Hrvatskom jezičnom portalu

[[Kategorija:Elektrotehnika]]
[[Kategorija:Elektromagnetizam]]

Magnetna polarizacija - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica