WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-05-29T10:40:07Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 29. svibanj 2025. u 10:40
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Maglena komora'''-->~~[[datoteka:Maglena komora.jpg\|mini\|250px\|Shematski prikaz maglene komore. Naglim pomicanjem [[Klip stroja\|klipa]] prema dolje, nezasićena [[vodena para]] u komori postaje zasićenom, jer dolazi do naglog hlađenja pare, a [[kondenzacija]] se u obliku niza malih kapljica događa oko [[ion]]a koje je načinio prolaz nabijene čestice.]]		[[datoteka:Maglena komora.jpg\|mini\|250px\|Shematski prikaz maglene komore. Naglim pomicanjem [[Klip stroja\|klipa]] prema dolje, nezasićena [[vodena para]] u komori postaje zasićenom, jer dolazi do naglog hlađenja pare, a [[kondenzacija]] se u obliku niza malih kapljica događa oko [[ion]]a koje je načinio prolaz nabijene čestice.]]

	[[datoteka:Wilsonova komora 1.jpg\|mini\|desno\|250px\|Wilsonova komora: 1. [[bljeskalica]], 2. [[Leća (optika)\|leća]], 3. [[staklo\|stakleno]] kućište, 4. [[fotoaparat]], 5. prostor komore, 6. [[Kondenzacijske jezgre\|kondenzacijska jezgra]], 7. pokretna [[membrana]], 8. [[Klip stroja\|klip]].]]		[[datoteka:Wilsonova komora 1.jpg\|mini\|desno\|250px\|Wilsonova komora: 1. [[bljeskalica]], 2. [[Leća (optika)\|leća]], 3. [[staklo\|stakleno]] kućište, 4. [[fotoaparat]], 5. prostor komore, 6. [[Kondenzacijske jezgre\|kondenzacijska jezgra]], 7. pokretna [[membrana]], 8. [[Klip stroja\|klip]].]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-30T02:24:33Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Maglena komora.jpg|mini|250px|Shematski prikaz maglene komore. Naglim pomicanjem [[Klip stroja|klipa]] prema dolje, nezasićena [[vodena para]] u komori postaje zasićenom, jer dolazi do naglog hlađenja pare, a [[kondenzacija]] se u obliku niza malih kapljica događa oko [[ion]]a koje je načinio prolaz nabijene čestice.]]

[[datoteka:Wilsonova komora 1.jpg|mini|desno|250px|Wilsonova komora: 1. [[bljeskalica]], 2. [[Leća (optika)|leća]], 3. [[staklo|stakleno]] kućište, 4. [[fotoaparat]], 5. prostor komore, 6. [[Kondenzacijske jezgre|kondenzacijska jezgra]], 7. pokretna [[membrana]], 8. [[Klip stroja|klip]].]]

[[datoteka:Cloud chamber bionerd.jpg|mini|desno|250px|Maglena komora s vidljivim tragovima [[Ionizirajuće zračenje|ionizirajućeg zračenja]] (kratki debeli tragovi su [[Alfa-čestica|alfa-čestice]], a dugi i tanki tragovi su [[beta-čestica|beta-čestice]]).]]

'''Maglena komora''' ili '''Wilsonova komora''' je [[mjerni instrument]] kojim se prate tragovi [[Ionizirajuće zračenje|ionizirajućeg zračenja]] ([[alfa-čestica|alfa-čestice]], [[beta-čestica|beta-čestice]], [[Gama-čestica|gama zrake]], [[rendgenske zrake]] i tako dalje), a sastoji se od komore u kojoj je je prezasićena [[vodena para]], kojoj da bi se kondenzirala nedostaju centri kondenzacije, te je za oko i kameru nevidljiva. [[Ion]]i koje stvori prolaz ionizirajuće čestice, postaju centri kondenzacije i prolaz čestice postaje vidljiv u obliku gustog niza sitnih kapljica.<ref> [http://personal.unizd.hr/~mdzela/nastava/KTF.pdf] "Ionizirajuće zračenje u biosferi", Mile Dželalija, Kemijsko-tehnološki fakultet, Sveučilište u Splitu, 2011.</ref>

Maglenu komoru je 1911. konstruirao [[britanci|britanski]] [[fizičar]] i [[meteorologija|meteorolog]] [[Charles Thomson Rees Wilson|Charles Wilson]], koji je za to otkriće dobio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] 1927. Wilsonova komora je prvi mjerni instrument kojim se mogla zabilježiti (registrirati) staza [[Električni naboj|električki nabijenih čestica]], posebno [[alfa-čestica]] i [[elektron]]a emitiranih iz [[radioaktivnost|radioaktivnih materijala]]. U osnovi je to posuda ispunjena smjesom [[zrak]]a i [[vodena para|vodene pare]], u kojoj se brzim povećanjem njezina [[obujam|obujma]] ([[volumen]]a) s pomoću pokretne [[membrana|membrane]] i [[klip]]a, zbog pada [[tlak]]a i [[temperatura|temperature]], postiže prezasićenost zraka vodenom parom, pri čem dolazi do [[kondenzacija|kondenzacije]] vodene pare duž staze nabijene čestice. Prolaskom kroz komoru, nabijena čestica [[Ioniziranje|ionizira]] [[molekula]] zrake, koje tako postaju središta kondenzacije. Na tom osnovnom načelu razvijena je i maglena komora (specijalna Wilsonova komora kojoj je rad kontroliran [[Geigerov brojač|Geiger-Müllerovim brojilima]]) i [[Komora na mjehuriće|komora s mjehurićima]]. <ref> '''Wilsonova komora''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=66207] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.</ref>

== Način rada ==
Konstrukcija maglene komore je danas usavršena, ali promatranje i [[Fotografija|fotografiranje]] ionizirajućeg zračenja se i dalje zasniva na tragovima [[Magla|magle]], koja nastaje [[Kondenzacijski tragovi|kondenzacijom]] vodene pare na ionima, dobivenim prolaskom tih [[Elementarna čestica|čestica]] kroz zrak u zatvorenoj posudi. Pri snižavanju [[temperatura|temperature]] [[zrak]]a sa zasićenom parom nastaje prezasićena vodena para, povlačenjem [[Klip stroja|klipa]] i povećanjem [[obujam|obujma]] u posudi ([[jednadžba stanja idealnog plina]]), uslijed čega dolazi do njenog kondenziranja na sitnim česticama, ionima.

Maglena komora se sastoji od [[metal]]nog valjka (promjera 100 do 150 [[metar|mm]]), koji je s donje strane zatvoren pokretnim klipom. Valjak je s gornje strane nepropusno zatvoren [[staklo|staklenom]] pločom, kroz koju se promatra unutrašnjost komore. S bočne strane je stakleni prozorčić, kroz koji se unutrašnjost komore obasjava s [[svjetlost|vidljivom svjetlošću]]. Ispod staklene ploče obično se nalazi metalna mreža, koja je [[Električna vodljivost|vodljivom]] [[žica|žicom]] vezana za jedan pol jake [[Baterija|električne baterije]] (oko 250 [[volt|V]]). Drugi pol ove baterije je vezan žicom za metalni valjak.

Prije rada maglene komore mora se na gornju površinu klipa staviti malo [[voda|vode]], uslijed čijeg [[Isparavanje|isparavanja]] će se zrak zasititi vodenom parom. Pokusima je utvrđeno da se postiže bolja kondenzacija vodene pare u komori kad je u vodi dodano malo metilnog ili etilnog [[alkoholi|alkohola]]. Kad se klip naglo povuče prema dolje, uslijed [[Adijabatski proces|adijabatskog]] širenja u komori, zrak se ohladi. Pošto duž putanje ionizirajućeg zračenja nastaje [[ionizacija]] zraka, pojavit će se kondenzacija vodene pare na ionima. Promatrač koji gleda kroz staklenu ploču primjetit će putanje iona u vidu bijelih tankih tragova magle. Ovi tragovi magle mogu se i fotografirati.

Otkriće maglene komore vrlo je značajno za otkrivanje [[atom]]ske strukture, jer su tragovi magle u komori siguran dokaz postojanja atoma i ionizirajućih čestica. Ali, njen je nedostatak što poslije svakog stvaranja tragova magle, treba potrajati par sekundi dok komora bude u mogućnosti ponovno otkriti tragove novih čestica. U međuvremenu, može se pojaviti neki događaj koji se neće primijetiti.<ref> [http://www.nemis.zpf.fer.hr/radio/detekcija.asp] "Detekcija i zaštita od zračenja", www.nemis.zpf.fer.hr, 2011.</ref>

=== Difuzijska maglena komora ===
Pošto maglena komora ne može da radi neprekidno, Alexander Langsdorf je 1939. konstruirao '''difuzijsku maglenu komoru''', koja ostaje stalno osjetljiva na ionizirajuće zračenje, dok je god u komori prisutna zaliha [[Isparavanje|hlapljive]] [[tekućine]], kao što je metilni alkohol. Zasićeni prostor s parom postoji stalno u sredini komore, jer se u gornjem dijelu održava stalna temperatura od 30 [[Celzijev stupanj|ºC]], a pri dnu oko -70 ºC. Ova komora je vrlo pogodna za istraživanje [[Elementarna čestica|elementarnih čestica]] visoke [[energija|energije]].<ref> "Radioaktivnost i detekcija zračenja", Velimir Karasman, www.rgn.hr, 2007.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Nuklearna fizika]]
[[Kategorija:Mjerni instrumenti]]

Maglena komora - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica