WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-05-29T10:41:21Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 29. svibanj 2025. u 10:41
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Magija'''-->~~[[Datoteka:Circe Offering the Cup to Odysseus.jpg\|mini\|260px\|[[John William Waterhouse]]: ''Čarobnica''		[[Datoteka:Circe Offering the Cup to Odysseus.jpg\|mini\|260px\|[[John William Waterhouse]]: ''Čarobnica''
	]]		]]
	'''Magija''' ('''magika''', '''vračanje''' ili '''čaranje''') je mistična vještina kojom se pomoću manipulacije sviješću i autosugestijom nastoji postići određene rezultate i steći natprirodne moći i sposobnosti, služeći se za tu svrhu uspostavljenim ritualima. Magijska praksa dotiče se i drugih ideoloških sustava poput [[religija\|religije]], [[misticizam\|misticizma]], [[okultizam\|okultizma]] i [[psihologija\|psihologije]].		'''Magija''' ('''magika''', '''vračanje''' ili '''čaranje''') je mistična vještina kojom se pomoću manipulacije sviješću i autosugestijom nastoji postići određene rezultate i steći natprirodne moći i sposobnosti, služeći se za tu svrhu uspostavljenim ritualima. Magijska praksa dotiče se i drugih ideoloških sustava poput [[religija\|religije]], [[misticizam\|misticizma]], [[okultizam\|okultizma]] i [[psihologija\|psihologije]].

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-31T08:06:49Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Circe Offering the Cup to Odysseus.jpg|mini|260px|[[John William Waterhouse]]: ''Čarobnica''
]]
'''Magija''' ('''magika''', '''vračanje''' ili '''čaranje''') je mistična vještina kojom se pomoću manipulacije sviješću i autosugestijom nastoji postići određene rezultate i steći natprirodne moći i sposobnosti, služeći se za tu svrhu uspostavljenim ritualima. Magijska praksa dotiče se i drugih ideoloških sustava poput [[religija|religije]], [[misticizam|misticizma]], [[okultizam|okultizma]] i [[psihologija|psihologije]].

Muška osoba koja se bavi magijom naziva se [[čarobnjak]], vještac ili vrač, a ženska [[vještica]], čarobnica ili vračara.

==Etimologija==

Riječ „magija” ima korijene u [[grčki jezik|grčkoj]] riječi ''mágos'' (μάγος), u pluralu ''mágoi'', koja je označavala iranske religijske stručnjake ([[magi]]). Grčka riječ ''mágos'' prvi put se spominje u 6. stoljeću prije Krista.

Od grčkog pridjeva magikos (μαγικός) nastao je latinski izraz magicus, koji je dalje ušao u mnoge europske jezike.

==Podijela magije==

===Bijela i crna magija===

Premda veći broj praktičara otklanja sljedeću podjelu, uvriježena je podjela na tzv. '''bijelu''' i '''crnu magiju'''. Bijela magija još se naziva ''desnim putem'', a crna ''lijevim''.

Bijela magija predstavlja dobru magiju kojoj je svrha pomoći, izliječiti i savjetovati. Tu ubrajamo predviđanja sudbine ([[astrologija]], [[hiromantija|hiromancija]], [[tarot]], [[kristalomancija]], [[geomancija]] i sl.).

Crna magija, s druge strane, predstavlja zlu magiju, kojoj je cilj nauditi drugome ili na natprirodan način postići nekakvu korist. Crnu magiju povezujemo sa [[sotonizam|sotonizmom]], demonopoklonstvom, vješticama i čarobnjacima.

Sama podijela magije na bijelu i crnu je više orijentacijska negoli stvarna, kao i granice među njima koje nisu jasno definirane. Njen predznak zapravo ovisi o etičkim vrijednostima praktikanta magije pa prije možemo govoriti o bijelim i crnim čarobnjacima.

===Četiri kategorije magijske prakse===

Magijska praksa može se podijeliti u četiri grupe. Prva je '''simpatetična magija''' kojom se uz pomoć simbola koji oponaša željeni predmet ili osobu nastoji ispuniti nekakva želja. Može sadržavati elemente crne magije, ako se zlorabi da bi se neka osoba povrijedila.

Drugu grupu čini '''proricanje''' pri čemu se koriste razne metode ([[rune]], bacanje žira, [[taseografija|gledanje iz taloga kave]], hiromantija...).

Treća grupa sadrži '''bacanje čini''', [[alkemija|'''alkemiju''']] i '''čarobnjaštvo''', dok je za četvrtu grupu karakteristično '''bacanje uroka'''.<ref>Hermetizam, str. 12.-13.</ref>

== Povijest ==

===Pretpovijest===

Magija se javljla veoma rano, već sa čovjekovim oblikovanjem prvih spoznaja o svijetu koji ga okružuje. Magija i religija su međuovisne, imaju isto ishodište i nastale su istodobno jedna iz druge. Prema [[sociolog]]u Gurvitchu, magija je vjera u sile koje čovjek može kontrolirati, dok je religija vjera u sile koje čovjek ne može kontrolirati.<ref>Opća enciklopedija, str.240.</ref>

U prvotnim primitivnim društvima javlja se [[šamanizam]], religiozno-magijski sustav kojim posvećena osoba ([[šaman]], vrač) komunicira s duhovima kroz stanja transa izazvanih halucogenim drogama te snovima i vizijama. Osnovna zadaća šamana je liječenje i [[proricanje]], dok je latentna funkcija održavanje kohezije unutar zajednice i rješavanje unutardruštvenih konflikata.

===Stari vijek===

U [[Egipat|drevnom Egiptu]] mnogi su svećenici smatrani čarobnjacima. Čarobnjak bi često tijekom čitanja čarolija sa svitaka [[papirus]]a uništio figuru od gline koja je prikazivala nekog neprijatelja. Vjerovalo se da je [[Thoth]], bog pisanja i Mjeseca, napisao knjigu čarolija i predao ju ljudima, te se poslije razvila [[alkemija]]. To je znanost kojoj su ciljevi bili dobiti [[kamen mudraca]] i ''eliksir mladosti''. U doba [[helenizam|helenizma]], grčki kolonisti u Egiptu poistovjetili su Thotha sa [[Hermes Trismegistos|Hermesom Trismegistosom]].<ref>Magija, str. 44.</ref>

U Egiptu je magija bila duboko ukorijenjena, jer su obični ljudi štovali bogove i zazivali duhove mrtvih u svojim kućama, na ognjištu. Rođenje djeteta bilo je popraćeno molitvama [[Bes]]u, bogu magije, koji se veoma razlikuje od svih drugih egipatskih bogova. Amuleti su bili popularni te su ih nosili i živi i mrtvi. Pomoću magije se moglo doprijeti u [[Duat]], svijet mrtvih, pa čak i prevariti bogove.

U drevnoj [[Perzija|Perziji]] djelovali su medijski [[svećenik|svećenici]] (''magi'') iz religije [[zoroastrizam|zoroastrinizma]] od kojih je nastao kasniji izraz ''magija''.<ref>Povijest, sv. II., str. 400.</ref>

U [[drevna Grčka|antičkoj Grčkoj]] priređivane su [[misterij]]e i bakanalije na kojima su se odvijali magijski i mistični obredi. Magija je imala popularnosti i u [[antički Rim|starom Rimu]], gdje je većinom zabilježena kroz magijske obrede, proricanja i trovanja. Prema tradiciji, jedan od najpoznatijih ''magova'' toga doba bio je neopitagorejski filozof i prorok [[Apolonije iz Tijane]] ([[2. stoljeće pr. Kr.|2. stoljeće prije Krista]]).

Utjecaj na razvitak renesansne magije u [[16. stoljeće|16. stoljeću]] imali su novoplatonistički filozofi iz [[2. stoljeće|2.]] i [[3. stoljeće|3. stoljeća]], [[Jamblih]] i [[Plotin]].
[[Datoteka:Pentagramm.png|mini|lijevo|Pentagram]]

===Srednji vijek===

Poslije propasti [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] u [[5. stoljeće|5. stoljeću]] opća civilizacijska razina u [[Europa|Europi]] znatno je opala što je bilo pogodna za novi polet i razvoj raznih praznovjerja koja su [[sinkretizam|sinkretizirana]] s kršćanskom vjerom. Novi barbarski narodi proširili su svoja poganska vjerovanja u čarobnjake, vještice i uroke. Nekoliko srednjovjekovnih znanstvenika označeni su kao čarobnjaci u narodnoj legendi, osobito [[Silvestar II.|Gerbert d'Aurillac]] i [[Albert Veliki|Albertus Magnus]].

[[Rimokatolička Crkva|Kršćanska Crkva]] je nastojala iskorijeniti poganska vjerovanja i obrede, videći ih kao prijetnju svom opstanku te je osudila takva vjerovanja i obrede već u prvim stoljećima kršćanstva povezujući ih sa [[Sotona|Sotonom]] i čarobnjaštvom. Kazne za one koji su prakticirali poganske rituale bile su većinom duhovne. Međutim, strah od demonskih sila počeo se širiti od [[13. stoljeće|13. stoljeća]] pod utjecajem heretičkih pokreta, što je rezultiralo osnivanjem Inkvizicije [[1235.]] godine koja je imala za cilj borbu protiv [[hereza|hereze]].

Od [[14. stoljeće|14. stoljeća]] javljuju se magijski priručnici, [[grimorij]]i, u kojima se prenosi tajna magijska praksa. S vremenom magija i srodne vještine poput [[alkemija|alkemije]] i [[astrologija|astrologije]] bivaju povezane s heretičkim vjerovanjima i izazivaju zazor među crkvenim krugovima zbog čega nositelji tajnih znanja dolaze na udar inkvizicije te odlaze u ilegalu.

U kasnom [[srednji vijek|srednjem vijeku]] počeo se sve više širiti strah od vještica te su mnoge žene mučene i spaljene kao vještice pod optužbom da su prodale dušu vragu i dobile moć za nanošenje nesreća ljudima. Crkva je [[inkvizicija|inkvizicijom]] aktivno pokušala iskorijeniti čarobnjake i vještice svim sredstvima, ali su neka umijeća opstala, poput [[astrologija|astrologije]] i proricanja budućnosti, što se može smatrati vrstom magije koja je aktivna još i danas.

===Renesansa===

Razdoblje renesanse prati nagli uspon znanosti i poletnost duha novoga doba. Kako je [[renesansa]] imala za cilj obnoviti ideale antike u kulturi, znanosti i društvu, tako je dotadašnji kršćanski [[aristotel]]izam zamijenio mistični [[novoplatonizam]] kojim se ponovno razbuktalo [[ezoterija|ezoterijsko]] i [[hermetizam|hermetičko učenje]] među renesansnim misliocima.

U to vrijeme djeluju mnogi istaknuti okultisti, astrolozi, kabalisti i alkemičari poput [[Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim|Agrippe]], [[Nostradamus]]a, [[Marsilio Ficino|Marsilija Ficina]], [[Paracelsus]]a, [[Giambattista della Porta|Giambattiste Della Porte]], [[John Dee|Johna Deeja]] i drugih.

Intelektualne i duhovne napetosti pojačane su zbog [[reformacija|reformacije]] i [[protestantizam|protestanata]], posebice u [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Engleska|Engleskoj]] i [[Škotska|Škotskoj]]. Plemstvo je pokazalo veliko zanimanje za horoskope i praznovjerje u [[15. stoljeće|15.]] i [[16. stoljeće|16. stoljeću]].

===Prosvjetiteljstvo===

[[18. stoljeće]] obilježio je razvoj empirijske znanosti, građanskog društva i povečani utjecaj države na prosvjetljenje puka. Pod utjecajem [[Rene Descartes|kartezijansko]]-[[Isaac Newton|njutnovske]] doktrine nastoji se racionalno objasniti sve pojave u fizičkom svijetu pa se želi racionalizirati i vjerovanja poput religije. [[Prosvjetiteljstvo]] naročito nastoji dokinuti svako praznovjerje pa se obrušava na ostatke takvih vjerovanja, kao i na magiju, alkemiju i slične prakse.

[[Znanost]] se predstavlja kao nova religija koja bi trebala predvoditi ostvarenje novoga društva zasnovanog na razumu i iskustvu. Usprkos tome, razdvajanje okultizma od empirijske znanosti teklo je sporo, tako da su se i neki od najvećih prosvjetiteljskih umova bavili okultni disciplina, poput Isaaca Newtona, koji je aktivno proučavao alkemiju i astrologiju.

===Magijski preporod u 19. stoljeću===

Pojava knjige ''Magus'' [[1801.]] godine engleskog autora '''Francisa Barretta''' dovela je do obnove zanimanja za magiju i okultno u [[19. stoljeće|19. stoljeću]].

Magijski preporod koincidirao je s [[romantizam|romantizmom]] u književnosti. [[Racionalizam]] i tehnicizam novoga doba, kao i zahuktala [[industrijska revolucija]] teško se dojmila čovjeka koji bježi u mistične krajolike i davne svjetove. To je stvorilo pogodno tlo za širenje okultizma, koji je popularizirao znameniti francuski okultist [[Eliphas Levi]]. Na njegovom učenju osnovana su brojna okultna drušva ([[Hermetički red Zlatne zore|Zlatna zora]], [[Ordo Templi Orientis|O.T.O]] i dr.) i pokreti ([[teozofski pokret|teozofija]]), a njegov rad slijedili su i kasniji okultisti i magovi poput [[Aleister Crowley|Aleistera Crowleyja]] i [[Samuel Liddell MacGregor Mathers|S. L. MacGregora Mathersa]].<ref>Hermetizam, str. 28.</ref>

== Magija danas ==

Još i danas se ponegdje, primjerice u sektama štuje [[neopoganstvo]], štovanje prirode i [[Majka Zemlja|Majke Zemlje]], što je bilo omiljeno u drevnim vremenima. Tako se štuje [[Geja]], [[grčka]] Majka Zemlja. U neopoganizmu veliku ulogu ima magija. Mnogo ljudi vjeruju u magiju, odlaze vračarama da im gataju iz tarot karata ili iz taloga čaja ili kave u šalicama. Čini se da su magija i proricanje još uvijek prisutni, iako se živi u svijetu tehnologije i znanosti. Feministička društva tako štuju [[boginja|božice]]. [[Wicca]] je neopoganska religija, a njezin je simbol [[pentagram]].

Vjerovanju u magiju možda je pridonijela knjiga "Harry Potter" britanske književnice [[J. K. Rowling]], koja oživljava magiju. Cilj znanosti je iskorijeniti [[praznovjerje]], jer mnogi ljudi, koji se bave tom aktivnošću, samo žele zaraditi i pritom varaju ljude, a najviše im to uspijeva kod neprosvijećenih ljudi, primjerice kod seljaka u [[Indija|Indiji]].

==Magijska literatura==
*''[[Picatrix]]'' ([[arapski jezik|arap.]] ''Ghayat al-Hakim''), [[12. stoljeće]]
*''[[Honorijeva knjiga zakletvi|Liber Juratus]]'' (ili ''Liber sacer''), [[13. stoljeće]]
*''Libellus Magicus (Verus Jesuitarum Libellus), Pariz, 1508.''
*''[[Grimorium Verum]], Memphis, 1517.''
*''De occulta philosophia, 1533.''
*''[[Arbatel de magia veterum|Arbatel de Magia Veterum]], Basel, 1575.''
*''[[Heptameron]], Lyon, 1600.''
*''[[Lemegeton|Lemegeton Clavicula Salomonis]], 1641.''
*''Sepher Raziel, Amsterdam, 1701.''
*''[[Grand Grimoire]], Pariz, o.1750.''
*''[[Petit Albert|Secrets merveilleux de la magie naturelle et cabalistique du petit Albert]], Lyon, 1782.''
*''[[Grimorij pape Honorija|Grimorium Honorii]], Rim, 1800.''
*''[[Ključ kralja Salomona|Clavicula Salomonis]], (prijevod Mathersa), London, 1888.''

==Vidi još==
* [[Necronomicon]]
* [[New Age]]
* [[Wicca]]
* [[Okultizam]]
* [[Crna magija]]
* [[Nekromancija]]
* [[Hermetizam]]

==Bilješke==
{{izvori}}

==Literatura==
*''Opća enciklopedija, sv. V, JLZ, Zagreb, 1979.''
*''Knight, Thomas H., Magija, Zagrebačka naklada, Zagreb, 2001.'' {{ISBN|953-6234-91-2}}
*''Faust, Viktoria i Knight, Thomas H., Hermetizam, Distri-book, Zagreb, 2003.'' {{ISBN|953-7127-05-2}}
*''Povijest, sv. II, Zagreb, 2007.'' {{ISBN|978-953-300-036-7}}

[[Kategorija:Ezoterija]]
[[Kategorija:Pseudoznanost]]
[[Kategorija:Okultizam]]

Magija - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica