<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Magadha</id>
	<title>Magadha - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Magadha"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Magadha&amp;action=history"/>
	<updated>2026-08-07T13:34:28Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Magadha&amp;diff=669991&amp;oldid=prev</id>
		<title>Suradnik10: preuzeto s hr.wikipedije</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Magadha&amp;diff=669991&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2026-03-11T04:09:47Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;preuzeto s hr.wikipedije&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;[[Datoteka:Magadha Expansion (6th-4th centuries BCE).png|240px|mini|desno|Teritorij pod kontrolom Magadhe (6.- 4. st. pr. Kr.)]]&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Magadha&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; je bila [[država]] koja je postojala u sjevernoj [[Indija|Indiji]] od oko 1200. pr. Kr. do 322. pr. Kr. Bila je to [[regija]]&amp;lt;ref&amp;gt; Birendra Nath Prasad (2021). Archaeology of Religion in South Asia: Buddhist, Brahmanical and Jaina Religious Centres in Bihar and Bengal, C. AD 600-1200. Taylor &amp;amp; Francis Limited. ISBN 978-1-03-204711-9.&amp;lt;/ref&amp;gt; i jedan od šesnaest Mahajanapada druge urbanizacije (600. – 200. pr. Kr.) u današnjem južnom [[Bihar]]u (prije širenja u istočnu Gangsku ravnicu). Magadhom su vladale [[dinastija|dinastije]] [[Brihadrata]], dinastija [[Pradyota]] (682. – 544. pr. pr. Kr.), dinastija [[Harjanka]] (544. – 413. pr. pr. Kr.), dinastija [[Sheyshunaga]] (413. – 345. pr. pr. Kr.) i konačno dinastija [[Mauryan]]. Sela su imala vlastite skupštine pod vodstvom lokalnih [[poglavar]]a zvanih gramake. Njihova uprava bila je podijeljena na izvršnu, sudsku i vojnu funkciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Magadha je odigrala važnu ulogu u razvoju [[đainizam|đainizma]] i [[budizam|budizma]].&amp;lt;ref&amp;gt; Keown, Damien (2004). A Dictionary of Buddhism. Oxford: Oxford University Press. str. 163. ISBN 978-0-19-157917-2.&amp;lt;/ref&amp;gt; Naslijedila su ga četiri velika carstva sjeverne Indije: [[Carstvo Nanda]] (oko 345. – 322. pr. pr. Kr.), [[Maurijsko Carstvo]] (oko 322. – 185. pr. pr. Kr.), [[Carstvo Sunga]] (oko 185. – 78. pr. pr. Kr.) i [[Carstvo Gupta]] (oko 319. – 550.). [[Carstvo Pala]] također je vladalo Magadhom i držalo kraljevski logor u Pataliputri.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pitipati iz Bodh Gaye zvali su se Magadadipati i vladali su dijelovima Magadhe do [[13. stoljeće|13. stoljeća]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Područje samog kraljevstva Magadha prije njegovog širenja bilo je ograničeno na [[sjever]]u, [[zapad]]u i [[istok]]u rijekama [[Ganges]], [[Sone]] i [[Chandan]], a istočni izdanci planina [[Vindhya]] tvorili su njegovu južnu granicu. [[Teritorij]] izvornog Magadha kraljevstva tako je odgovarao modernim okruzima Patna i Gaya u indijskoj državi [[Bihar]].&amp;lt;ref&amp;gt; Raychaudhuri, Hemchandra (1953). Political History of Ancient India: From the Accession of Parikshit to the Extinction of Gupta Dynasty. University of Calcutta. str. 110—118.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Regija Velika Magadha također je uključivala susjedne regije u ravnicama istočnog [[Ganges]]a i imala je posebnu kulturu i vjerovanja. Većina druge urbanizacije odvijala se ovdje od oko 500. pr. Kr. i tu su nastali đainizam i budizam.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izvori ==&lt;br /&gt;
{{Izvori}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Starovjekovne države i civilizacije}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Povijest Indije]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Bivše države]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Suradnik10</name></author>
	</entry>
</feed>