Madeleine Albright - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-05-29T10:32:42Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 29. svibanj 2025. u 10:32
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Madeleine Albright'''-->~~[[Datoteka:Albrightmadeleine.jpg\|mini\|'''Madeleine Albright''']]		[[Datoteka:Albrightmadeleine.jpg\|mini\|'''Madeleine Albright''']]
	'''Madeleine Albright''' ([[Prag]], [[15. svibnja]] [[1937.]] — [[23. ožujka]] [[2022.]]), [[SAD\|američka]] [[državna tajnica]] za vrijeme vladavine [[Bill Clinton\|Billa Clintona]].		'''Madeleine Albright''' ([[Prag]], [[15. svibnja]] [[1937.]] — [[23. ožujka]] [[2022.]]), [[SAD\|američka]] [[državna tajnica]] za vrijeme vladavine [[Bill Clinton\|Billa Clintona]].

Suradnik01: /* Djetinjstvo */

2022-03-24T21:39:18Z

Djetinjstvo

←Starija inačica		Inačica od 24. ožujak 2022. u 21:39
Redak 4:		Redak 4:
	== Djetinjstvo ==		== Djetinjstvo ==

	Majka Mandula i otac Korbel, [[novinar]] i službenik ministarstva vanjskih poslova, dali su kćerki ime Madlenka Jana i već početkom lipnja 1937. odselili u [[Beograd]], gdje je otac postavljen za javnogovornika u čehoslovačkom veleposlanstvu. Madlenka Janova, kao tromjesečna beba, te 1937. prvi puta je boravila i u [[Hrvatska\|Hrvatskoj]] na otoku [[Hvar]]u u mjestu [[Jelsa\|Jelsi]]. ~~1941.~~ su joj ~~roditelji~~ prešli na katoličanstvo.		Majka Mandula i otac Korbel, [[novinar]] i službenik ministarstva vanjskih poslova, dali su kćerki ime Madlenka Jana i već početkom lipnja 1937. odselili u [[Beograd]], gdje je otac postavljen za javnogovornika u čehoslovačkom veleposlanstvu. Madlenka Janova, kao tromjesečna beba, te 1937. prvi puta je boravila i u [[Hrvatska\|Hrvatskoj]] na otoku [[Hvar]]u u mjestu [[Jelsa\|Jelsi]]. Roditelji su joj prešli na katoličanstvo malo prije rata, vjerojatno dok su bili u Londonu,<ref> Michael Dobbs: [https://www.washingtonpost.com/history/2022/03/23/madeleine-albright-jewish/ ''Madeleine Albright said she didn’t know she was Jewish until The Post told her '']. Washington Post. 23. ožujka 2022. Pristupljeno 24. ožujka 2022. </ref> a po drugim izvorima 1941. godine.<ref>Agencies: [https://www.timesofisrael.com/madeleine-albright-first-female-us-secretary-of-state-dies-of-cancer-at-84/ '' Madeleine Albright, first female US secretary of state, dies of cancer at 84''] The Times of Israel. 23. ožujka 2022. Pristupljeno 24. ožujka 2022. </ref>

	[[Obitelj]] je u Beogradu provela samo godinu dana, do upada [[Hitler]]ovih trupa u [[Čehoslovačka\|Čehoslovačku]]. Ubrzo seli u [[London]], gdje otac dobiva politički azil. Nakon sloma fašizma obitelj se vraća u Prag, a potom i u [[Beograd]], gdje je njen otac postavljen za veleposlanika. U veljači 1948. godine s rušenjem Benešove vlasti završava veleposlanička karijera Madleninog oca Korbela, koji je nakon toga kao čehoslovački predstavnik upućen u mirovnu misiju [[UN]]-a (Ujedinjeni narodi) u Indiju u Kašmir. U ljeto iste godine dolazi do raskola Tito - Staljin, a [[Pavle Janković]] uz posredovanje direktora beogradskog lista ''Politika'' Vladislava Ribnikara šalje Mandulu Korbelovu s malom Madlenkom i mlađom kćerkom Katarinom u New Delhi, k ocu, koji uskoro dobiva politički [[azil]] u Sjedinjenim Državama. Kao dužnosnik UN-a svoju je obitelj prebacio u SAD. Uz pomoć nekih prijatelja iz diplomatskih krugova uspio je dobiti profesorsko mjesto na sveučilištu u [[Denver]]u, savezna država [[Colorado]], gdje je postao ugledni politolog. Otac u Sjedinjenim Državama piše knjigu o beogradskim iskustvima. Tito šalje svog čovjeka za specijalne zadatke [[Vladimir Dedijer\|Vladimira Dedijera]] da ga u tome pokuša spriječiti, ali knjiga U Titovom komunizmu ipak izlazi 1951. godine. Madlenka za to vrijeme marljivo uči, studira i diplomira na Sveučilištu u Wellseleyu i magistrira u [[Boston]]u. Uskoro postaje Madeleine, i to Albright: udala se za ljubav iz studentskih dana - Josepha Mdeilla Paltersona Albrighta, jednog od suvlasnika lista [[Washington Post]], s kojim rađa tri kćerke. Tijekom braka prešla je iz Katoličke Crkve u suprugovu [[Episkopalna Crkva\|Episkopalnu Crkvu]].		[[Obitelj]] je u Beogradu provela samo godinu dana, do upada [[Hitler]]ovih trupa u [[Čehoslovačka\|Čehoslovačku]]. Ubrzo seli u [[London]], gdje otac dobiva politički azil. Nakon sloma fašizma obitelj se vraća u Prag, a potom i u [[Beograd]], gdje je njen otac postavljen za veleposlanika. U veljači 1948. godine s rušenjem Benešove vlasti završava veleposlanička karijera Madleninog oca Korbela, koji je nakon toga kao čehoslovački predstavnik upućen u mirovnu misiju [[UN]]-a (Ujedinjeni narodi) u Indiju u Kašmir. U ljeto iste godine dolazi do raskola Tito - Staljin, a [[Pavle Janković]] uz posredovanje direktora beogradskog lista ''Politika'' Vladislava Ribnikara šalje Mandulu Korbelovu s malom Madlenkom i mlađom kćerkom Katarinom u New Delhi, k ocu, koji uskoro dobiva politički [[azil]] u Sjedinjenim Državama. Kao dužnosnik UN-a svoju je obitelj prebacio u SAD. Uz pomoć nekih prijatelja iz diplomatskih krugova uspio je dobiti profesorsko mjesto na sveučilištu u [[Denver]]u, savezna država [[Colorado]], gdje je postao ugledni politolog. Otac u Sjedinjenim Državama piše knjigu o beogradskim iskustvima. Tito šalje svog čovjeka za specijalne zadatke [[Vladimir Dedijer\|Vladimira Dedijera]] da ga u tome pokuša spriječiti, ali knjiga U Titovom komunizmu ipak izlazi 1951. godine. Madlenka za to vrijeme marljivo uči, studira i diplomira na Sveučilištu u Wellseleyu i magistrira u [[Boston]]u. Uskoro postaje Madeleine, i to Albright: udala se za ljubav iz studentskih dana - Josepha Mdeilla Paltersona Albrighta, jednog od suvlasnika lista [[Washington Post]], s kojim rađa tri kćerke.
			Tijekom braka prešla je iz Katoličke Crkve u suprugovu [[Episkopalna Crkva\|Episkopalnu Crkvu]].<ref>Kirk Petersen: [https://livingchurch.org/2022/03/23/madeleine-albright-episcopalian/ ''Madeleine Albright, Episcopalian '']. The Living Church. 23. ožujka 2022. Pristupljeno 24. ožujka 2022. </ref>

	== Karijera ==		== Karijera ==

Suradnik01: vijeće = council, savjet = advice

2022-03-24T21:32:57Z

vijeće = council, savjet = advice

←Starija inačica		Inačica od 24. ožujak 2022. u 21:32
Redak 10:		Redak 10:
	== Karijera ==		== Karijera ==

	Sada gospođa Albright, doktorira u Bostonu na temu istočnoeuropskih političkih pitanja i postaje profesorica međunarodnih odnosa na diplomatskoj školi Sveučilišta u Georgetownu. Godine 1976. postaje savjetnicom svoga profesora sa [[Sveučilište Columbia\|Sveučilišta Columbia]], [[Zbigniewa Brzezinskog]], koji je tada obnašao dužnost šefa ~~Savjeta~~ za nacionalnu sigurnost Vlade Sjedinjenih Država. Kada je 1980. [[Jimmy Carter]] izgubio u predsjedničkoj utrci od Ronalda Reagana, Madeleine Albright ostaje bez posla. Dvije godine kasnije ostaje i bez muža koji joj je poručio kako je njihov brak mrtav. Ostavši sama u [[Washington]]u posvećuje se [[Demokratska stranka (SAD)\|Demokratskoj stranci]] U vrijeme vladavine [[George Bush\|Georga Busha]] na godišnjoj guvernerskoj večeri 1992. upoznaje mladog i ambicioznog guvernera Billa Clintona, koji joj iste večeri bez oklijevanja nudi mjesto u svome izbornom stožeru. Poslije Clintonove pobjede 1993. godine postaje [[veleposlanica]] Sjedinjenih Američkih Država pri Ujedinjenim narodima. Iz tih dana pamti se njezino zauzimanje za vojnu intervenciju u [[Somalija\|Somaliji]].		Sada gospođa Albright, doktorira u Bostonu na temu istočnoeuropskih političkih pitanja i postaje profesorica međunarodnih odnosa na diplomatskoj školi Sveučilišta u Georgetownu. Godine 1976. postaje savjetnicom svoga profesora sa [[Sveučilište Columbia\|Sveučilišta Columbia]], [[Zbigniewa Brzezinskog]], koji je tada obnašao dužnost šefa Vijeća za nacionalnu sigurnost Vlade Sjedinjenih Država. Kada je 1980. [[Jimmy Carter]] izgubio u predsjedničkoj utrci od Ronalda Reagana, Madeleine Albright ostaje bez posla. Dvije godine kasnije ostaje i bez muža koji joj je poručio kako je njihov brak mrtav. Ostavši sama u [[Washington]]u posvećuje se [[Demokratska stranka (SAD)\|Demokratskoj stranci]] U vrijeme vladavine [[George Bush\|Georga Busha]] na godišnjoj guvernerskoj večeri 1992. upoznaje mladog i ambicioznog guvernera Billa Clintona, koji joj iste večeri bez oklijevanja nudi mjesto u svome izbornom stožeru. Poslije Clintonove pobjede 1993. godine postaje [[veleposlanica]] Sjedinjenih Američkih Država pri Ujedinjenim narodima. Iz tih dana pamti se njezino zauzimanje za vojnu intervenciju u [[Somalija\|Somaliji]].

	Nakon druge Clintonove izborne pobjede postaje državna tajnica i kako piše časopis Time - ruši stoljetni muški bastion u State Departmentu. Za vrijeme [[Domovinski rat\|Domovinskog rata]] podržava cjelovitost Hrvatske i zalaže se za ukidanje [[embargo\|embarga]] na uvoz oružja, ali 1994. za vrijeme hrvatsko-bošnjačkog rata, odlazi u Hrvatsku i predsjedniku Tuđmanu prijeti sankcijama. Tuđmana je, kako je zapisala u memoarima, smatrala "''samoproglašenim otcem Domovine''", "''ekstremnim nacionalistom''" i sukobila se s njime kao takvim te da je "''Politički spretan, on je preuzeo u svojoj zemlji kontrolu nad svakom iole važnom institucijom, ali je istodobno izgubio svaku kontrolu nad vlastitim egom. On je pokušao Hrvatsku prikazati kao zapadnu demokraciju, ali je vladao njome željeznom šakom i korumpiranom dušom”''". <ref name=umrla>M.M.:[https://www.maxportal.hr/vijesti/umrla-madeleine-albright-srbi-su-ju-mrzili-u-vukovaru-gadali-jajima-i-vrijedali/ '' Umrla Madeleine Albright Srbi su ju mrzili, u Vukovaru gađali jajima i vrijeđali'']. Max portal. 23. ožujka 2022. Pristupljeno 24. ožujka 2022.</ref>		Nakon druge Clintonove izborne pobjede postaje državna tajnica i kako piše časopis Time - ruši stoljetni muški bastion u State Departmentu. Za vrijeme [[Domovinski rat\|Domovinskog rata]] podržava cjelovitost Hrvatske i zalaže se za ukidanje [[embargo\|embarga]] na uvoz oružja, ali 1994. za vrijeme hrvatsko-bošnjačkog rata, odlazi u Hrvatsku i predsjedniku Tuđmanu prijeti sankcijama.
			Tuđmana je, kako je zapisala u memoarima, smatrala "''samoproglašenim otcem Domovine''", "''ekstremnim nacionalistom''" i sukobila se s njime kao takvim te da je "''Politički spretan, on je preuzeo u svojoj zemlji kontrolu nad svakom iole važnom institucijom, ali je istodobno izgubio svaku kontrolu nad vlastitim egom. On je pokušao Hrvatsku prikazati kao zapadnu demokraciju, ali je vladao njome željeznom šakom i korumpiranom dušom”''". <ref name=umrla>M.M.:[https://www.maxportal.hr/vijesti/umrla-madeleine-albright-srbi-su-ju-mrzili-u-vukovaru-gadali-jajima-i-vrijedali/ '' Umrla Madeleine Albright Srbi su ju mrzili, u Vukovaru gađali jajima i vrijeđali'']. Max portal. 23. ožujka 2022. Pristupljeno 24. ožujka 2022.</ref>

	Iako se špekulira o njenom znanju srpskog jezika, prilikom jednog posjeta tada još okupiranoj Hrvatskoj ([[Vukovar]]u) dobro joj je došlo znanje ''balkanskih'' psovki.<ref>[http://www.nacional.hr/clanak/13608/tudman-je-bolje-kontrolirao-drzavu-nego-svoj-ego Članak na stranicama nacional.hr po izlasku autobiografije M. Albright]</ref> Srbi je nisu voljeli. Još dok je radila u UN proglašena je "neprijateljicom Srba".<ref name=umrla/>		Iako se špekulira o njenom znanju srpskog jezika, prilikom jednog posjeta tada još okupiranoj Hrvatskoj ([[Vukovar]]u) dobro joj je došlo znanje ''balkanskih'' psovki.<ref>[http://www.nacional.hr/clanak/13608/tudman-je-bolje-kontrolirao-drzavu-nego-svoj-ego Članak na stranicama nacional.hr po izlasku autobiografije M. Albright]</ref> Srbi je nisu voljeli. Još dok je radila u UN proglašena je "neprijateljicom Srba".<ref name=umrla/>

Suradnik01 u (test) 21:31, 24. ožujak 2022.

2022-03-24T21:31:54Z

←Starija inačica		Inačica od 24. ožujak 2022. u 21:31
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Madeleine Albright'''-->[[Datoteka:Albrightmadeleine.jpg\|mini\|'''Madeleine Albright''']]		<!--'''Madeleine Albright'''-->[[Datoteka:Albrightmadeleine.jpg\|mini\|'''Madeleine Albright''']]
	'''Madeleine Albright''' ([[Prag]], [[15. svibnja]] [[1937.]]), [[SAD\|američka]] [[državna tajnica]] za vrijeme vladavine [[Bill Clinton\|Billa Clintona]].		'''Madeleine Albright''' ([[Prag]], [[15. svibnja]] [[1937.]] — [[23. ožujka]] [[2022.]]), [[SAD\|američka]] [[državna tajnica]] za vrijeme vladavine [[Bill Clinton\|Billa Clintona]].

	== Djetinjstvo ==		== Djetinjstvo ==

	Majka Mandula i otac Korbel, [[novinar]] i službenik ministarstva vanjskih poslova, dali su kćerki ime Madlenka Jana i već početkom lipnja 1937. odselili u [[Beograd]], gdje je otac postavljen za javnogovornika u čehoslovačkom veleposlanstvu. Madlenka Janova, kao tromjesečna beba, te 1937. prvi puta je boravila i u [[Hrvatska\|Hrvatskoj]] na otoku [[Hvar]]u u mjestu [[Jelsa\|Jelsi]].		Majka Mandula i otac Korbel, [[novinar]] i službenik ministarstva vanjskih poslova, dali su kćerki ime Madlenka Jana i već početkom lipnja 1937. odselili u [[Beograd]], gdje je otac postavljen za javnogovornika u čehoslovačkom veleposlanstvu. Madlenka Janova, kao tromjesečna beba, te 1937. prvi puta je boravila i u [[Hrvatska\|Hrvatskoj]] na otoku [[Hvar]]u u mjestu [[Jelsa\|Jelsi]]. 1941. su joj roditelji prešli na katoličanstvo.

	[[Obitelj]] je u Beogradu provela samo godinu dana, do upada [[Hitler]]ovih trupa u [[Čehoslovačka\|Čehoslovačku]]. Ubrzo seli u [[London]], gdje otac dobiva politički azil. Nakon sloma fašizma obitelj se vraća u Prag, a potom i u [[Beograd]], gdje je njen otac postavljen za veleposlanika. U veljači 1948. godine s rušenjem Benešove vlasti završava veleposlanička karijera Madleninog oca Korbela, koji je nakon toga kao čehoslovački predstavnik upućen u mirovnu misiju [[UN]]-a (Ujedinjeni narodi) u Indiju. U ljeto iste godine dolazi do raskola Tito - Staljin, a [[Pavle Janković]] uz posredovanje direktora beogradskog lista Politika Vladislava Ribnikara šalje Mandulu Korbelovu s malom ~~Maldenkom~~ i mlađom kćerkom Katarinom u New Delhi, k ocu, koji uskoro dobiva politički [[azil]] u Sjedinjenim Državama. ~~U Sjedinjenim Državama~~ obitelj ~~se nastanjuje~~ u [[Denver]]u, savezna država [[Colorado]]. Otac u Sjedinjenim Državama piše knjigu o beogradskim iskustvima. Tito šalje svog čovjeka za specijalne zadatke Vladimira Dedijera da ga u tome pokuša spriječiti, ali knjiga U Titovom komunizmu ipak izlazi 1951. godine. Madlenka za to vrijeme marljivo uči, studira i diplomira na Sveučilištu u Wellseleyu i magistrira u [[Boston]]u. Uskoro postaje Madeleine, i to Albright: udala se za ljubav iz studentskih dana - Josepha Mdeilla Paltersona Albrighta, jednog od suvlasnika lista [[Washington Post]], s kojim rađa tri kćerke.		[[Obitelj]] je u Beogradu provela samo godinu dana, do upada [[Hitler]]ovih trupa u [[Čehoslovačka\|Čehoslovačku]]. Ubrzo seli u [[London]], gdje otac dobiva politički azil. Nakon sloma fašizma obitelj se vraća u Prag, a potom i u [[Beograd]], gdje je njen otac postavljen za veleposlanika. U veljači 1948. godine s rušenjem Benešove vlasti završava veleposlanička karijera Madleninog oca Korbela, koji je nakon toga kao čehoslovački predstavnik upućen u mirovnu misiju [[UN]]-a (Ujedinjeni narodi) u Indiju u Kašmir. U ljeto iste godine dolazi do raskola Tito - Staljin, a [[Pavle Janković]] uz posredovanje direktora beogradskog lista ''Politika'' Vladislava Ribnikara šalje Mandulu Korbelovu s malom Madlenkom i mlađom kćerkom Katarinom u New Delhi, k ocu, koji uskoro dobiva politički [[azil]] u Sjedinjenim Državama. Kao dužnosnik UN-a svoju je obitelj prebacio u SAD. Uz pomoć nekih prijatelja iz diplomatskih krugova uspio je dobiti profesorsko mjesto na sveučilištu u [[Denver]]u, savezna država [[Colorado]], gdje je postao ugledni politolog. Otac u Sjedinjenim Državama piše knjigu o beogradskim iskustvima. Tito šalje svog čovjeka za specijalne zadatke [[Vladimir Dedijer\|Vladimira Dedijera]] da ga u tome pokuša spriječiti, ali knjiga U Titovom komunizmu ipak izlazi 1951. godine. Madlenka za to vrijeme marljivo uči, studira i diplomira na Sveučilištu u Wellseleyu i magistrira u [[Boston]]u. Uskoro postaje Madeleine, i to Albright: udala se za ljubav iz studentskih dana - Josepha Mdeilla Paltersona Albrighta, jednog od suvlasnika lista [[Washington Post]], s kojim rađa tri kćerke. Tijekom braka prešla je iz Katoličke Crkve u suprugovu [[Episkopalna Crkva\|Episkopalnu Crkvu]].

	== Karijera ==		== Karijera ==
Redak 12:		Redak 12:
	Sada gospođa Albright, doktorira u Bostonu na temu istočnoeuropskih političkih pitanja i postaje profesorica međunarodnih odnosa na diplomatskoj školi Sveučilišta u Georgetownu. Godine 1976. postaje savjetnicom svoga profesora sa [[Sveučilište Columbia\|Sveučilišta Columbia]], [[Zbigniewa Brzezinskog]], koji je tada obnašao dužnost šefa Savjeta za nacionalnu sigurnost Vlade Sjedinjenih Država. Kada je 1980. [[Jimmy Carter]] izgubio u predsjedničkoj utrci od Ronalda Reagana, Madeleine Albright ostaje bez posla. Dvije godine kasnije ostaje i bez muža koji joj je poručio kako je njihov brak mrtav. Ostavši sama u [[Washington]]u posvećuje se [[Demokratska stranka (SAD)\|Demokratskoj stranci]] U vrijeme vladavine [[George Bush\|Georga Busha]] na godišnjoj guvernerskoj večeri 1992. upoznaje mladog i ambicioznog guvernera Billa Clintona, koji joj iste večeri bez oklijevanja nudi mjesto u svome izbornom stožeru. Poslije Clintonove pobjede 1993. godine postaje [[veleposlanica]] Sjedinjenih Američkih Država pri Ujedinjenim narodima. Iz tih dana pamti se njezino zauzimanje za vojnu intervenciju u [[Somalija\|Somaliji]].		Sada gospođa Albright, doktorira u Bostonu na temu istočnoeuropskih političkih pitanja i postaje profesorica međunarodnih odnosa na diplomatskoj školi Sveučilišta u Georgetownu. Godine 1976. postaje savjetnicom svoga profesora sa [[Sveučilište Columbia\|Sveučilišta Columbia]], [[Zbigniewa Brzezinskog]], koji je tada obnašao dužnost šefa Savjeta za nacionalnu sigurnost Vlade Sjedinjenih Država. Kada je 1980. [[Jimmy Carter]] izgubio u predsjedničkoj utrci od Ronalda Reagana, Madeleine Albright ostaje bez posla. Dvije godine kasnije ostaje i bez muža koji joj je poručio kako je njihov brak mrtav. Ostavši sama u [[Washington]]u posvećuje se [[Demokratska stranka (SAD)\|Demokratskoj stranci]] U vrijeme vladavine [[George Bush\|Georga Busha]] na godišnjoj guvernerskoj večeri 1992. upoznaje mladog i ambicioznog guvernera Billa Clintona, koji joj iste večeri bez oklijevanja nudi mjesto u svome izbornom stožeru. Poslije Clintonove pobjede 1993. godine postaje [[veleposlanica]] Sjedinjenih Američkih Država pri Ujedinjenim narodima. Iz tih dana pamti se njezino zauzimanje za vojnu intervenciju u [[Somalija\|Somaliji]].

	Nakon druge Clintonove izborne pobjede postaje državna tajnica i kako piše časopis Time - ruši stoljetni muški bastion u State Departmentu. Za vrijeme [[Domovinski rat\|Domovinskog rata]] podržava cjelovitost Hrvatske i zalaže se za ukidanje [[embargo\|embarga]] na uvoz oružja, ali 1994. za vrijeme hrvatsko-bošnjačkog rata, odlazi u Hrvatsku i predsjedniku Tuđmanu prijeti sankcijama.		Nakon druge Clintonove izborne pobjede postaje državna tajnica i kako piše časopis Time - ruši stoljetni muški bastion u State Departmentu. Za vrijeme [[Domovinski rat\|Domovinskog rata]] podržava cjelovitost Hrvatske i zalaže se za ukidanje [[embargo\|embarga]] na uvoz oružja, ali 1994. za vrijeme hrvatsko-bošnjačkog rata, odlazi u Hrvatsku i predsjedniku Tuđmanu prijeti sankcijama. Tuđmana je, kako je zapisala u memoarima, smatrala "''samoproglašenim otcem Domovine''", "''ekstremnim nacionalistom''" i sukobila se s njime kao takvim te da je "''Politički spretan, on je preuzeo u svojoj zemlji kontrolu nad svakom iole važnom institucijom, ali je istodobno izgubio svaku kontrolu nad vlastitim egom. On je pokušao Hrvatsku prikazati kao zapadnu demokraciju, ali je vladao njome željeznom šakom i korumpiranom dušom”''". <ref name=umrla>M.M.:[https://www.maxportal.hr/vijesti/umrla-madeleine-albright-srbi-su-ju-mrzili-u-vukovaru-gadali-jajima-i-vrijedali/ '' Umrla Madeleine Albright Srbi su ju mrzili, u Vukovaru gađali jajima i vrijeđali'']. Max portal. 23. ožujka 2022. Pristupljeno 24. ožujka 2022.</ref>

	Iako se špekulira o njenom znanju srpskog jezika, prilikom jednog posjeta tada još okupiranoj Hrvatskoj ([[Vukovar]]u) dobro joj je došlo znanje ''balkanskih'' psovki.<ref>[http://www.nacional.hr/clanak/13608/tudman-je-bolje-kontrolirao-drzavu-nego-svoj-ego Članak na stranicama nacional.hr po izlasku autobiografije M. Albright]</ref>		Iako se špekulira o njenom znanju srpskog jezika, prilikom jednog posjeta tada još okupiranoj Hrvatskoj ([[Vukovar]]u) dobro joj je došlo znanje ''balkanskih'' psovki.<ref>[http://www.nacional.hr/clanak/13608/tudman-je-bolje-kontrolirao-drzavu-nego-svoj-ego Članak na stranicama nacional.hr po izlasku autobiografije M. Albright]</ref> Srbi je nisu voljeli. Još dok je radila u UN proglašena je "neprijateljicom Srba".<ref name=umrla/>

	I za ~~kraj~~: Madeleine je tek po izboru za državnu tajnicu, [[1997.]] godine po pristiglim komentarima iz Čehoslovačke razglašenim u javnosti, saznala da je zapravo židovskog ~~porijekla~~. To su joj roditelji "zatajili" kako bi je prekrštavanjem na katoličku vjeru, sa 50 godišnjom rezervom, zaštitili od progona nacista.		Vodila je politiku obnove sveza iz doba Jugoslavije, pod eufemizmom "Zapadnog Balkana". Pred Odborom za vanjske poslove Predstavničkog doma američkog Kongresa Albright je rekla: "''Korupcija ostaje ozbiljan problem zapadnog Balkana, gdje '''nacionalistički čelnici''' koriste etničke tenzije, a Kina i Rusija pokušavaju utjecati, posebno u Srbiji. Zato predlažem novu '''regionalnu strategiju za zapadni Balkan''' koja se temelji na tri elementa – bližoj suradnji SAD-a s Europskom unijom, suzbijanju korupcije i regionalnom pristupu koji bi promovirao suradnju SAD-a i EU ne samo s državama pojedinačno, već ka '''zajedničkoj izgradnji ekonomskih veza''' i političkim reformama''".<ref name=umrla/>

			Madeleine je tek po izboru za državnu tajnicu, [[1997.]] godine po pristiglim komentarima iz Čehoslovačke razglašenim u javnosti, saznala da je zapravo židovskog podrijetla. To su joj roditelji "zatajili" kako bi je prekrštavanjem na katoličku vjeru, sa 50 godišnjom rezervom, zaštitili od progona nacista.

			Pred kraj života suprotstavila se Trumpovoj politici zatvaranja ulasku islamskih migranata u SAD i stvaranju islamske baze podataka, te da je spremna prijeći na islam ako Trump to napravi.<ref> Somtribune Staff Writer: [https://www.somtribune.com/2017/01/27/albright-former-us-secretary-state-vows-convert-islam-reason/ ''Albright – Former US Secretary of State vows to convert to Islam for this reason '']. SomTribune. 27. siječnja 2017. Pristupljeno 24. ožujka 2022.</ref>

	== Izvori ==		== Izvori ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-02T05:21:57Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Albrightmadeleine.jpg|mini|'''Madeleine Albright''']]
'''Madeleine Albright''' ([[Prag]], [[15. svibnja]] [[1937.]]), [[SAD|američka]] [[državna tajnica]] za vrijeme vladavine [[Bill Clinton|Billa Clintona]].

== Djetinjstvo ==

Majka Mandula i otac Korbel, [[novinar]] i službenik ministarstva vanjskih poslova, dali su kćerki ime Madlenka Jana i već početkom lipnja 1937. odselili u [[Beograd]], gdje je otac postavljen za javnogovornika u čehoslovačkom veleposlanstvu. Madlenka Janova, kao tromjesečna beba, te 1937. prvi puta je boravila i u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] na otoku [[Hvar]]u u mjestu [[Jelsa|Jelsi]].

[[Obitelj]] je u Beogradu provela samo godinu dana, do upada [[Hitler]]ovih trupa u [[Čehoslovačka|Čehoslovačku]]. Ubrzo seli u [[London]], gdje otac dobiva politički azil. Nakon sloma fašizma obitelj se vraća u Prag, a potom i u [[Beograd]], gdje je njen otac postavljen za veleposlanika. U veljači 1948. godine s rušenjem Benešove vlasti završava veleposlanička karijera Madleninog oca Korbela, koji je nakon toga kao čehoslovački predstavnik upućen u mirovnu misiju [[UN]]-a (Ujedinjeni narodi) u Indiju. U ljeto iste godine dolazi do raskola Tito - Staljin, a [[Pavle Janković]] uz posredovanje direktora beogradskog lista Politika Vladislava Ribnikara šalje Mandulu Korbelovu s malom Maldenkom i mlađom kćerkom Katarinom u New Delhi, k ocu, koji uskoro dobiva politički [[azil]] u Sjedinjenim Državama. U Sjedinjenim Državama obitelj se nastanjuje u [[Denver]]u, savezna država [[Colorado]]. Otac u Sjedinjenim Državama piše knjigu o beogradskim iskustvima. Tito šalje svog čovjeka za specijalne zadatke Vladimira Dedijera da ga u tome pokuša spriječiti, ali knjiga U Titovom komunizmu ipak izlazi 1951. godine. Madlenka za to vrijeme marljivo uči, studira i diplomira na Sveučilištu u Wellseleyu i magistrira u [[Boston]]u. Uskoro postaje Madeleine, i to Albright: udala se za ljubav iz studentskih dana - Josepha Mdeilla Paltersona Albrighta, jednog od suvlasnika lista [[Washington Post]], s kojim rađa tri kćerke.

== Karijera ==

Sada gospođa Albright, doktorira u Bostonu na temu istočnoeuropskih političkih pitanja i postaje profesorica međunarodnih odnosa na diplomatskoj školi Sveučilišta u Georgetownu. Godine 1976. postaje savjetnicom svoga profesora sa [[Sveučilište Columbia|Sveučilišta Columbia]], [[Zbigniewa Brzezinskog]], koji je tada obnašao dužnost šefa Savjeta za nacionalnu sigurnost Vlade Sjedinjenih Država. Kada je 1980. [[Jimmy Carter]] izgubio u predsjedničkoj utrci od Ronalda Reagana, Madeleine Albright ostaje bez posla. Dvije godine kasnije ostaje i bez muža koji joj je poručio kako je njihov brak mrtav. Ostavši sama u [[Washington]]u posvećuje se [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratskoj stranci]] U vrijeme vladavine [[George Bush|Georga Busha]] na godišnjoj guvernerskoj večeri 1992. upoznaje mladog i ambicioznog guvernera Billa Clintona, koji joj iste večeri bez oklijevanja nudi mjesto u svome izbornom stožeru. Poslije Clintonove pobjede 1993. godine postaje [[veleposlanica]] Sjedinjenih Američkih Država pri Ujedinjenim narodima. Iz tih dana pamti se njezino zauzimanje za vojnu intervenciju u [[Somalija|Somaliji]].

Nakon druge Clintonove izborne pobjede postaje državna tajnica i kako piše časopis Time - ruši stoljetni muški bastion u State Departmentu. Za vrijeme [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] podržava cjelovitost Hrvatske i zalaže se za ukidanje [[embargo|embarga]] na uvoz oružja, ali 1994. za vrijeme hrvatsko-bošnjačkog rata, odlazi u Hrvatsku i predsjedniku Tuđmanu prijeti sankcijama.

Iako se špekulira o njenom znanju srpskog jezika, prilikom jednog posjeta tada još okupiranoj Hrvatskoj ([[Vukovar]]u) dobro joj je došlo znanje ''balkanskih'' psovki.<ref>[http://www.nacional.hr/clanak/13608/tudman-je-bolje-kontrolirao-drzavu-nego-svoj-ego Članak na stranicama nacional.hr po izlasku autobiografije M. Albright]</ref>

I za kraj: Madeleine je tek po izboru za državnu tajnicu, [[1997.]] godine po pristiglim komentarima iz Čehoslovačke razglašenim u javnosti, saznala da je zapravo židovskog porijekla. To su joj roditelji "zatajili" kako bi je prekrštavanjem na katoličku vjeru, sa 50 godišnjom rezervom, zaštitili od progona nacista.

== Izvori ==

{{izvori}}

{{Državni tajnici SAD}}

{{GLAVNIRASPORED:Albright, Madeleine}}
[[Kategorija:Životopisi, Prag]]
[[Kategorija:Diplomati]]
[[Kategorija:Američki političari 1945. – 1989.]]
[[Kategorija:Američki političari od 1989.]]