WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-05-29T10:34:10Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 29. svibanj 2025. u 10:34
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Madagaskar'''-->~~{{dz}}		{{dz}}
	{{Infookvir zemlja svijeta \|		{{Infookvir zemlja svijeta \|
	ime = Republika Madagaskar \|		ime = Republika Madagaskar \|

WikiSysop: bnz

2022-03-26T12:10:07Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 26. ožujak 2022. u 12:10
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Madagaskar'''-->{{dz}}		<!--'''Madagaskar'''-->{{dz}}
	{{~~Okvir_zemlje_svijeta~~ \|		{{Infookvir zemlja svijeta \|
	ime = Republika Madagaskar \|		ime = Republika Madagaskar \|
	izvorno_ime = Repoblikan'i Madagasikara<br>République de Madagascar \|		izvorno_ime = Repoblikan'i Madagasikara<br>République de Madagascar \|

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-12T08:38:07Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz}}
{{Okvir_zemlje_svijeta |
ime = Republika Madagaskar |
izvorno_ime = Repoblikan'i Madagasikara<br>République de Madagascar |
ime_genitiv = Madagaskara |
eng_ime = Madagascar |
zastava = Flag of Madagascar.svg|
grb =Seal_of_Madagascar.svg |
službeni_jezik = [[malgaški jezik|malgaški]] i [[francuski jezik|francuski]] |
glavni_grad = [[Antananarivo]] |
predstavnik_države_množina = Predsjednici|
predstavnik_države = Predsjednik |
predstavnik_države_osoba = [[Andry Rajoelina]] |
predsjednik_vlade_osoba = [[Christian Ntsay]] |
površina_poredak = 44 |
površina = 587.040 |
vode = 0,9 |
stanovništvo_poredak = 56 |
stanovništvo = 17.501.871 |
godina_popisa = 2004 |
gustoća_stanovništva = 31 |
neovisnost = Od [[Francuska|Francuske]] [[26. lipnja]] [[1960.]] |
valuta = [[malgaški arijari]] |
stoti_dio_valute = 5 iraimbilanja |
vremenska_zona = +3 |
himna = [[Ry Tanindraza nay malala ô]] |
internetski_nastavak = .mg |
pozivni_broj = 261 |
komentar = |
moto = Tanindrazana, Fahafahana, Fandrosoana<br>([[malgaški jezik|malgaški]]: Domovina, sloboda, napredak)
}}
'''Madagaskar''' je [[otok|otočna]] država u [[Indijski ocean|Indijskom oceanu]], odvojena [[Mozambički kanal|Mozambičkim kanalom]] od jugoistočne [[Afrika|Afrike]]. Istoimeni otok koji čini većinu državnog teritorija četvrti je po veličini u svijetu.

Nacionalni simbol Madagaskara je drvo [[baobab]].

== Zemljopis ==
[[Datoteka:Madagascar-carte.png|mini|lijevo|220px|Karta Madagaskara]]
Madagaskar se sastoji od tri veće zemljopisne cjeline: uske obalne nizine na istoku, gusto naseljene središnje visoravni i šire i brežuljkaste obalne nizine na zapadu. U središnjoj visoravni, te na sjeveru i jugu otoka izdižu se [[vulkan]]ski planinski masivi (najviši vrh je 2876 m visoki Maromokotro u sjevernom masivu [[Tsaratanana|Tsaratanani]]).

Zbog izolacije od ostatka svjetskog kopna na otoku živi oko 5% svih životinjskih i biljnih vrsta na [[Zemlja|Zemlji]], od kojih su 80% [[endem]]i. Na otoku nema opasnih zvijeri mesoždera, nema čovjekolikih majmuna ni otrovnih [[zmije|zmija]]. Godine [[1952.]] uhvaćen je u dubokim vodama oko Madagaskara jedan beskralježnjak ''coelacanth'', što je izazvalo veliko uzbuđenje u cijelome znanstvenom svijetu. Celakant je čudna vrsta ribe koju su znanstvenici prije znali samo po [[fosili|okamenjenim]] ostacima. Mislili su da je [[izumiranje|izumro]] prije 70 000 000 godina. Ima prsne peraje koje se okreću ukrug, a nakon 1952. nađeno ih je u blizini otoka još 6 do 8, ali uginu ako ih se ne drži u veoma dubokom moru.<ref>John Gunther-Nepoznata Afrika, Zora, Zagreb 1966., str. 422.</ref>

Rijeka [[Mangoky]], dio je najdužeg vodenog toka na otoku ukupne duljine od 821 km, kojeg čine još rijeka Matsiatra, te rijeka Ihosi do svog izvora.

== Povijest ==
Madagaskar je naseljen prije oko 1500 godina, vjerojatno iz jugoistočne [[Azija|Azije]]. Cijeli proces nije potpuno razjašnjen, ali jezici današnjih stanovnika bliski su jezicima [[Indonezija|Indonezije]] i pripadaju [[malajsko-polinezijski jezici|malajsko-polinezijskoj skupini]]. Kasniji doseljenici, pripadnici [[Bantu|bantuskih]] naroda s afričkog kopna i [[Arapi|arapski]] trgovci, ostavili su svoj trag u jeziku i kulturi, ali su uglavnom asimilirani.

Europljani su u [[16. stoljeće|16. stoljeću]] putujući u Indiju naišli na obalu Madagaskara i osnovali manje trgovačke postaje, ali nisu prodrli u unutrašnjost gdje su se u to vrijeme odvijale borbe pojedinih domaćih država i naroda za prevlast. Od [[1680.]] do 1710. otok je bio poznat kao [[pirat]]sko gnijezdo. Krajem [[18. stoljeće|18. stoljeća]] otokom je dominiralo [[kraljevstvo Merina]] zahvaljujući trgovini [[ropstvo|robljem]] s [[Francuska|Francuzima]]. U [[19. stoljeće|19. stoljeću]] porastao je utjecaj [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]], a sa smjenama domaćih vladara smjenjivala su se i razdoblja modernizacije i izolacije.

[[Francuska]] je [[1896.]] godine nakon podjele interesnih sfera u Africi proglasila otok svojom [[kolonija|kolonijom]]. Ubrzan je razvoj gospodarstva; izgrađene su željeznice i luke, uvezene su unosne kulture [[kava]], [[vanilija]] i [[duhan]]. U [[20. stoljeće|20. stoljeću]] pojavili su se nacionalistički pokreti, a [[1947.]] izbila je pobuna protiv francuske vlasti koja je krvavo ugušena. Ipak, otok je [[1956.]] dobio široku samoupravu, a [[1960.]] i neovisnost. Prvi izabrani predsjednik bio je [[Philibert Tsiranana]].

Od [[1972.]] do [[1986.]] trajalo je približavanje zemljama [[Istočni blok|Istočnog bloka]], a u gospodarstvu je izvršena [[nacionalizacija]] i reorganizacija s povećanom ulogom države, s katastrofalnim rezultatima. Nakon kraja [[hladni rat|hladnog rata]] održani su [[1992.]] prvi slobodni izbori na kojima je dugogodišnji predsjednik [[Didier Ratsiraka]] poražen. Demokracija je donijela i političku nestabilnost jer su reforme provedene na zahtjev [[MMF]]-a bile izuzetno nepopularne. Predsjednik Ratsiraka vratio se na vlast [[1997.]], a na izborima [[2001.]] ga je porazio [[Marc Ravalomanana]], gradonačelnik Antananarivoa, čiji je glavni cilj oživljavanje gospodarstva.

== Stanovništvo ==
Stanovništvo se dijeli u dvadesetak srodnih, neoštro ograničenih etničkih grupa od kojih su najbrojniji Merina, čiji je jezik poslužio kao osnova za standardni [[malgaški jezik|malgaški]]. U javnom životu često se koristi i [[francuski jezik|francuski]].

Oko polovica stanovnika pripada domaćim religijama. Ostali su većinom [[kršćanstvo|kršćani]], s nešto [[islam|muslimana]]. Među kršćanima ima otprilike podjednako [[katoličanstvo|katolika]] i [[protestantizam|protestanata]].

== Etnografija ==
Stanovništvo Madagaskara čine prvenstveno narodi malajsko-polinezijskog porijekla, to su: [[Antaifasy]] (Antefasy), [[Antemoro|Antaimoro]] (Antemoro), [[Antaisaka]] (Antesaka), [[Antambahoaka]], [[Antandroy]], [[Antankarana]], [[Antanosi|Antanosy]], [[Bara (narod)|Bara]], [[Betsileo]], [[Betsimisaraka]], [[Bezanozano]], [[Mahafaly]], [[Mikéa]] (Makoa), [[Merina]], [[Sakalava]], [[Sihanaka]], [[Tanala]], [[Tsimiheti|Tsimihety]], [[Vezo]], [[Zafimaniry]].

== Gospodarstvo ==

Madagaskar pripada skupini 20 najsiromašnijih zemalja svijeta. [[Bruto društveni proizvod|BDP]] je manji od 250 američkih dolara po stanovniku. Gospodarstvo Madagaskara trpjelo je velike štete zbog nagloga prijelaza na državno-plansko gospodarstvo do čega je došlo nakon revolucije 1975. godine. Danas se gospodarstvo oporavlja, što je posljedica strukturalnih promjena provedenih 1989. godine i povećanja strane pomoći. Francuska je i dalje glavni vanjskotrgovinski partner zemlje. Madagaskar se suočava s teškom demografskom, gospodarskom i ekološkom krizom. Gotovo 3/4 stanovništva uzdržava se samoopskrbnim [[poljodjelstvo]]m, a preostale površine su pod šumom i ugljenom i pokrivaju čak 85 % svih potreba za energijom. Rašireno je krčenje šuma, u posljednje vrijeme se provodi masovna sječa, zbog dobivanja drvne građe, te stvaranja plantaža [[Vanilija|vanilije]], [[kava|kave]] i [[pamuk]]a. Uz stranu pomoć je ostvaren napredak u poljoprivredi i prestrukturiranju velikog stranog duga (4,18 milijardi [[USD|$]]), a ostala je velika ovisnost o izvozu poljoprivrednih proizvoda, pomanjkanje hrane te vrlo loša prometna i druga infrastruktura.

===Poljoprivreda===

Madagaskar ima 3,11 milijuna hektara [[njiva]] i trajnih naslaga (5,3 % površine) i 24,2 milijuna hektara travnjaka i pašnjaka (41,3 %). Poljodjelstvom se uzdržava 76 % radne snage (30% bruto društvenog proizvoda), uglavnom samoopskrbom . Za domaće potrebe na prvom mjestu proizvode [[riža|rižu]] (2,3 milijuna tona, na više od polovice obradivih površina), nešto manje [[manioku]], [[slatki krumpir]], [[taro]], [[banane]] i [[kukuruz]]. Na Madagaskaru je zadivljujući sustav terasastih rižnih polja. Malene površine potpuno su ravne i na najstrmijem terenu, a preko njih se voda ravnomjerno raspoređuje i natapa polja.

[[Antanifotsy]] je primjer središta poljoprivrednog kraja u kojem se stanovništvo bavi uzgajem [[riža|riže]], [[kukuruz]]a i [[krumpir]]a i [[stočarstvo]]m goveda, svinje i preradom drva (oko 30.000 hektara šuma).

===Industrija===

Industrija zapošljava 2% radne snage i ostvaruje 14 % bruto društvenog proizvoda. Smještena je uglavnom u [[Antananarivo|Antananarivu]] i [[Antsirabe]]u, na visočju, te u lučkim gradovima [[Antsiranana]], [[Mahajanga]] i [[Toamasina]]. Više od polovice dodane vrijednosti stvara prehrambena industrija ( tvornica [[šećer]]a, [[prerada ribe|ribljih konzervi]], u Antisiranani i Andoanyju, nešto [[pivo]]vara i manjih tvornica [[bezalkoholna pića|bezalkoholnih pića]] i [[biljno ulje|biljnih ulja]]). Ostale industrije su: [[tekstilna industrija|tekstilna]] (Antisirabe, [[Toliara|Toliari]], Mahajangi), industrija [[papir]]a, [[duhan]]ska, [[kemijska industrija|kemijska]] (tvornica [[umjetna gnojiva|umjetnih gnojiva]] i rafinerija [[Nafta|nafte]] u Toamasini) i industrija građevinskog materijala.

== Izvori ==

{{izvori}}

{{Afrika}}
{{Frankofonija}}
[[Kategorija:Madagaskar| ]]

Madagaskar - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica