WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-14T03:15:39Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Slika:Macva03 map.png|mini|Mapa Mačve u zemljopisnim granicama]]
[[Slika:Macva.png|mini|Položaj Mačvanskog okruga u središnjoj Srbiji]]
'''Mačva''' je naziv područja između [[Drina|Drine]] i [[Sava|Save]] u sjeverozapadnom dijelu [[Središnja Srbija|središnje Srbije]]. Gospodarsko, kulturno i trgovačko središte Mačve je [[Šabac]].<ref>[[Opća i nacionalna enciklopedija]], svezak 12, str. 298</ref>

Također, naziv Mačva se ponekad povijesno odnosi na [[Mačvanska banovina|Mačvansku banovinu]], teritorijalnu jedinicu koju je sredinom [[13. stoljeće|13. stoljeća]] osnovao kralj [[Bela IV.]] radi obrane državne granice; postojala je do [[1476.]]<ref>http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=23570</ref>

= Povijest =
Područje je dobilo ime po gradu Mačvi, koji je postojao u [[Srednji vijek|Srednjem vijeku]] na obalama [[Sava (rijeka)|rijeke Save]]. U prošlosti je nazivan i "Donji Srijem", za razliku od područja na sjevernoj obali, koji je nazivan "Gornji Srijem".

Mačva je bila naseljena još od [[Kameno doba|kamenog doba]]. U [[1. stoljeće pr. Kr.|1. stoljeću pr. Kr.]], nastanjena je [[Rimsko Carstvo|Rimljanima]]. Tijekom njihove vladavine, bila je dio provincija [[Mezija|Mezije]] i [[Panonija|Panonije]].
Mačva je bila pod vlašću Rimljana do [[5. stoljeće|5. stoljeća]].
U [[6. stoljeće|6. stoljeću]] naseljavaju se [[Slaveni]].
U 9. i 10. stoljeću, južni dio je u sastavu Srbije.
U 11. stoljeću, Mačva i [[Srijem]] su dio [[bizant]]ske pokrajine Tema Sirmium.
U 13. stoljeću, sjeverni dijelovi Mačve su bili uključeni u [[Ugarska|Kraljevinu Mađarsku]] i od regije je formirana [[Mačvanska banovina]] [[1247.]] godine, koja je dobila ime po gradu Mačva, naselju čija lokacija još nije utvrđena, ali se smatra da je postojao nekoliko kilometara nizvodno od današnjeg [[Šabac|Šapca]]. Pod mađarskom vlašću, Mačvom je vladalo nekoliko moćnih banova. Mađarski kralj [[Bela IV]] je vlast nad Mačvom dao izbjeglom ruskom knezu [[Rastislav Mstislavić|Rastislavu Mstislaviću]], a nakon njega je Mačvom vladao i [[Bela Mačvanski]], unuk Bele IV.

Zbog velikog broja svojih državljana na području Mačve, [[Dubrovačka Republika]] je u Mačvi imenovala još [[1313.]] svoga konzula. Zaslon, budući Šabac, osnovan je 1456. godine.<ref name="HOP-jedinstvena bosanska vikarija">[http://www.hop.com.hr/2016/11/15/jedinstvena-bosanska-vikarija-je-dolaskom-turaka-podijeljena-na-slobodnu-vikariju-bosna-hrvatska-i-na-okupiranu-vikariju-pod-turcima-bosna-srebrena/ HOP portal] Dragan Ilić: ''Jedinstvena Bosanska vikarija je dolaskom Turaka podijeljena na slobodnu vikariju Bosna - Hrvatska i na okupiranu vikariju pod Turcima Bosna Srebrena'', 15. studenoga 2016. (pristupljeno 21. studenoga 2019.)</ref>

U [[14. stoljeće|14. stoljeću]], banovi Gorjanski (Pavao Gorjanski, Nikola I Gorjanski i njegov sin Nikola II Gorjanski), koji su bili pod suverenitetom Mađarske, proširili su svoju vlast, ne samo u Bosni nego i u Srijemu, a Nikola II je postao ban Slavonije i Hrvatske. Mačva je bila dio Srpskog carstva, a 1381. postala je dijelom Moravske Srbije.

U predturskim vremenima u bilo je nekoliko franjevačkih samostana na ovom području, u mjestu [[franjevački samostan u Mačvi|Mačvi]] ("Kampania ili Mačva"<ref>[https://prozor-rama.org/o-opcini/nacionalni-spomenici/franjevacki-samostan-i-crkva-uznesenja-blazene-djevice-marije Općina Prozor-Rama] Odluka o proglašenju franjevačkog samostana i crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije u Šćitu, općina Prozor nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. 15. ožujka 2006. (pristupljeno 21. studenoga 20190.) U: fra Vladić, Jeronim, Uspomene o Rami i ramskom franjevačkom samostanu, Zagreb, 1882., reprint izdanje Zagreb, 1991., str. 33 </ref>) u neposrednoj blizini Šapca, samostan [[franjevački samostan Vrh|Vrh]] kod Krupnja i u [[franjevački samostan u Ljuboviji|Ljuboviji]].<ref name="HOP-jedinstvena bosanska vikarija"/>

U [[15. stoljeće|15. stoljeću]], Mačva je dio srpske despotovine. Od 1459. godine dio je [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijskog carstva]]. Bila je pod turskom vlašću sve do [[1718.]], kada su je zauzeli [[Habsburška monarhija|Habsburzi]]. Između 1718. i 1739., Mačva je bila dio [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]] pod habzburškom upravom, a od [[1739.]] opet je zauzimaju Turci. Tada je bila dio [[Smederevski sandžak|Smederevskog sandžaka]]. Godine 1788., „Mačvanska knežina“ je imala 25 sela s 845 kuća. Ime lokalnog guvernera („oberknez“) je bilo [[Uroš Drmanović]]. Između 1804. i 1815., Mačva je postala dio Srbije, a od 1817. dio autonomne Kneževine Srbije.

Od [[1918.]] godine je dio [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]]. U sastavu Srbije bila je dio svih južnoslovenskih zajednica, te naposlijetku i današnje [[Srbija|Srbije]].

== Izvori ==

{{izvori}}

[[Kategorija:Zemljopis Srbije]]

Mačva - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica