Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Deu icon}}' u '{{nje oznaka}}'

2025-05-29T01:02:35Z

Zamjena teksta - '{{Deu icon}}' u '{{nje oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 29. svibanj 2025. u 01:02
Redak 29:		Redak 29:
	}}		}}

	'''München''' ({{audio\|De-München.ogg\|njemački izgovor}}) (''Zemaljski glavni grad München'', {{~~Deu icon~~}}: ''Landeshauptstadt München'', [[bavarski]]: ''Landeshaptstod Minga'', [[slovenski]] ''Monakovo''), glavni grad [[Njemačke savezne pokrajine\|savezne pokrajine]] [[Bavarska\|Bavarske]]. Nakon [[Berlin]]a i [[Hamburg]]a, po broju je stanovnika treći grad u [[Njemačka\|Njemačkoj]] te slovi za jedno od najvažnijih gospodarskih, prometnih i kulturnih središta države. Svetac zaštitnik grada Münchena je [[sv. Benno]].<ref name="GK">(žv): Prvo predstavljanje Hrvata na "Bennofestu". Hrvatska župa na glasovitoj manifestaciji, [[Glas Koncila]], 20. srpnja 2014., str. 27</ref>		'''München''' ({{audio\|De-München.ogg\|njemački izgovor}}) (''Zemaljski glavni grad München'', {{nje oznaka}}: ''Landeshauptstadt München'', [[bavarski]]: ''Landeshaptstod Minga'', [[slovenski]] ''Monakovo''), glavni grad [[Njemačke savezne pokrajine\|savezne pokrajine]] [[Bavarska\|Bavarske]]. Nakon [[Berlin]]a i [[Hamburg]]a, po broju je stanovnika treći grad u [[Njemačka\|Njemačkoj]] te slovi za jedno od najvažnijih gospodarskih, prometnih i kulturnih središta države. Svetac zaštitnik grada Münchena je [[sv. Benno]].<ref name="GK">(žv): Prvo predstavljanje Hrvata na "Bennofestu". Hrvatska župa na glasovitoj manifestaciji, [[Glas Koncila]], 20. srpnja 2014., str. 27</ref>

	== Zemljopis ==		== Zemljopis ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-26T01:08:51Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz|[[München (2005)]]|film iz 2005.}}
{{Njemački grad
|ime=München
|izvorno ime= ''München<br/>Minga''
|slika=Munich skyline.jpg
|slika grba= Muenchen Kleines Stadtwappen.svg|120px|Grb grada München
|slika karte= Karte muenchen in deutschland.png|140px|Položaj grada München u Njemačkoj
|geslo=
|pokrajina= [[Datoteka:Flag of Bavaria (lozengy).svg|19px|border|Zastava Bavarske]] [[Bavarska]]
|upravno područje=
|okrug=
|stanovništvo= 1.471.508
|godina popisa= [[31. prosinca]] [[2018.]]
|izvor popisa=<ref>[https://www.statistikdaten.bayern.de/genesis/online?sequenz=tabelleErgebnis&selectionname=12411-001], pristupljeno 08. veljače 2020. {{jezikk|njem.|njemački}}</ref>
|gustoća stanovništva= 4.736
|površina= 310,7
|visina= 519
|širina-stupnjevi= 48
|širina-minute= 08
|širina-oznaka= N
|dužina-stupnjevi= 11
|dužina-minute= 34
|dužina-oznaka= E
|poštanski broj= 80331–81929, 85540
|pozivni broj= +49 (0)89
|registarska oznaka= <tt>M</tt>
|gradonačelnik= Dieter Reiter ([[SPD]])
|stranica= [http://www.muenchen.de/ muenchen.de]
}}

'''München''' ({{audio|De-München.ogg|njemački izgovor}}) (''Zemaljski glavni grad München'', {{Deu icon}}: ''Landeshauptstadt München'', [[bavarski]]: ''Landeshaptstod Minga'', [[slovenski]] ''Monakovo''), glavni grad [[Njemačke savezne pokrajine|savezne pokrajine]] [[Bavarska|Bavarske]]. Nakon [[Berlin]]a i [[Hamburg]]a, po broju je stanovnika treći grad u [[Njemačka|Njemačkoj]] te slovi za jedno od najvažnijih gospodarskih, prometnih i kulturnih središta države. Svetac zaštitnik grada Münchena je [[sv. Benno]].<ref name="GK">(žv): Prvo predstavljanje Hrvata na "Bennofestu". Hrvatska župa na glasovitoj manifestaciji, [[Glas Koncila]], 20. srpnja 2014., str. 27</ref>

== Zemljopis ==

München je površinom jedan od najvećih gradova Njemačke (310,7 km<sup>2</sup>). Točka s najvećom [[nadmorska visina|nadmorskom visinom]] iznosi 579 m dok najniža točka iznosi 482 m (prosjek 519 m n/m).

Rijeka [[Isar]] teče kroz područje grada u dužini od 13,7 km s jugozapada na sjeveroistok. Poznate ade su Museumsinsel (Otok muzeja) na kojoj se nalazi Deutsches Museum (Njemački muzej), jedan od najvećih tehničkih muzeja na svijetu. U neposrednoj blizini nalazi se i [[Praterinsel]]. U daljoj okolini grada postoje i neka veća ledenjačka jezera, poput jezera [[Ammer]], jezera [[Wörth]] i jezera [[Starnberger]]. Nadalje, tekućice su rijeka [[Würm]], koja izvire iz jezera Starnberger i protječe kroz zapadni München. Potok Hachinger, koji na teritorij grada ulazi na jugoistoku kod Perlacha i ponire kod Neuperlacha, kao i mnogi gradski potoci koji se odvajaju od [[Isar]]a poput Eisbacha, Auer Mühlbacha, koji na svom putu kroz grad prvo protječe kroz Münchenski [[zoološki vrt]] Hellabrunn, te Brunnbach. Gradski su potoci najvećim dijelom postavljeni uzduž Isara, neki prolaze i centrom grada, danas uglavnom kroz podzemne cijevi. Jezera unutar gradskog područja su jezero Kleinhesseloher u Engleskom vrtu, jezero u Olimpijskom parku kao i jezera Lerchenauer, Fasanerie i Feldmochinger, koja se nalaze na sjeveru Münchena.

== Raspon ==
Ukupna površina grada Münchena iznosi 31.07 ha; time je München nakon [[Berlin]]a, [[Hamburg]]a, [[Köln]]a, [[Dresden]]a i [[Bremen]]a po površini 6. grad u Njemačkoj. 44% površine zauzimaju zgrade i pripadajuća slobodna područja, 16,9% otpada na poljoprivredno zemljište, 16,5% na prometne površine, 14,7% na rekreacijske površine, 4,4% na šume, 1,2% na vodene površine te daljnjih 2,2% na ostale površine. Dužina granice koja okružuje München iznosi 117,4 km. Najveći raspon područja grada iznosi 20,7 km u pravcu sjever-jug te 26,9 km u pravcu istok-zapad.

== Klima ==
Grad München leži na prijelaznom području između vlažne [[atlatska klima|atlantske]] i suhe [[kontinentalna klima|kontinentalne klime]]. Značajni faktor po utjecaju na vrijeme su i [[Alpe]] koje predstavljaju srednjoeuropsku i [[Dunav]] koji predstavlja regionalnu klimatsku granicu. Na temelju ovih pretpostavki vrijeme je relativno promjenjivo. Vjetar [[fen]] kroz cijelu godinu donosi neredovito tople, suhe zračne struje s juga. Povezano s time je i dobra vidljivost - a posebno i poznato bavarsko-plavo nebo, tako da se i [[Bavarske Alpe]] vrlo jasno vide. Dosada najviša službeno izmjerena temperatura iznosila je 37,2 [[°C]] izmjerenih u [[srpanj|srpnju]] [[1983.]] München je zbog svoje blizine [[Alpe|Alpama]] i snijegom najbogatiji veliki grad [[Njemačka|Njemačke]]. Statistike su pokazale da je južni dio grada najsunčaniji. Sjeverni je maglovitiji. Zapadni dio je suši od istočnog. To je uglavnom zbog visinskih razlika unutar grada koje generiraju određene [[mikroklima|mikroklime]], kao i zbog podjele grada u smjeru istok-zapad kroz rijeku [[Isar]].

== Stanovništvo ==
Grad München ima približno 1,5 milijuna stanovnika i time je, prema broju stanovnika, treći njemački i dvanaesti grad u Europskoj uniji. Urbani pojas s predgrađima ([[Planungsregion München]]) ima 2,6 milijuna stanovnika, a [[konurbacija]] München-[[Augsburg]]-[[Rosenheim]] 4,65 milijuna. Broj nezaposlenih kretao se u prosincu 2018. oko 3,4%.

U Münchenu živi 433.292 stranaca (29,44%; 31. prosinca 2018.) od kojih je najveći broj [[Hrvati|Hrvata]] (38.137),[[Turci|Turaka]] (37.876), [[Talijani|Talijana]] (27.821), [[Grci|Grka]] (26.560), [[Austrijanci|Austrijanaca]] (21.046), [[Bosanci|Bosanaca]] (19.692), [[Rumunji|Rumunja]] (17.980) i [[Poljaci|Poljaka]] (19.101).<ref>[https://www.muenchen.de/rathaus/dam/jcr:89a2dcdb-76bb-427d-8930-61a956092c08/jt180115_korr.pdf], pristupljeno 08. veljače 2020. {{pdf}} {{jezikk|njem.|njemački}}</ref> Ukupno 50,25% stranaca sa stalnim prebivalištem u Münchenu potječe iz zemalja EU.<ref>[https://www.muenchen.de/rathaus/dam/jcr:89a2dcdb-76bb-427d-8930-61a956092c08/jt180115_korr.pdf], pristupljeno 08. veljače 2020. {{pdf}} {{jezikk|njem.|njemački}}</ref>

Prema vjerskoj opredijeljenosti u prosincu 2013. godine 34,7% stanovnika izjasnilo se kao [[Katoličanstvo|katolici]], 12,5% kao [[Protestantizam|protestanti]], a 52,5% su neke druge vjere ili nisu vjerski opredijeljeni.<ref>[http://www.muenchen.de/rathaus/dms/Home/Stadtinfos/Statistik/bevoelkerung/aktuelle-jahreszahlen/jt140120.pdf Statistički ured, München], pristupljeno 20. rujna 2014. {{pdf}} {{jezikk|njem.|njemački}}</ref>

Hrvatska katolička župa bl. Alojzija Stepinca u Münchenu, kojom upravljaju [[franjevci]] splitske provincije [[Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja|Presvetoga Otkupitelja]], a koja ima 42 tisuće župljana, najveća je hrvatska katolička zajednica u iseljeništvu.<ref name="GK"/>

== Povijest ==
[[Slika:Maria vor ihrer Kirche.jpg|thumb|right|300px|]]

München se u dokumentima prvi puta spominje [[1158.]], kad je [[Henrik Lav]], vojvoda [[Bavarska|Bavarske]] i [[Vojvodstvo Saska|Saske]], pored već postojećeg samostana na mjestu današnjeg [[Ludvigov most|Ludvigovog mosta]] sagradio most kod otoka na Isaru. Heinrich je u jednoj svađi oko prevlasti srušio već postojeći most biskupa iz [[Freising]]a koji je bio kod [[Unterföring]]a, kako bi izvukao korist od trgovine solju. S mostom, a time i trgovinom soli, München je odlukom cara [[Fridrik I. Barbarossa|Fridrika Barbarosse]] dobio status trgovišta, pravo ubiranja carine i pravo na kovanje vlastitog novca. Već nepunih dvadeset godina kasnije, [[1175.]], Münchenu je dodijeljen status grada te su oko njega sagrađeni prvi obrambeni bedemi. Kad je [[1180.]] Henrik pao u nemilost cara, Bavarska je pripala obitelji [[Wittelsbach]] a München je dobio biskup iz Freisinga. [[1240.]] je i München došao u posjed Wittelsbachovih i već [[1255.]], nakon prve podjele zemlje, postao sjedište vojvodstva.

Vojvoda [[Ludvig IV., car Svetog Rimskog Carstva|Ludwig V.]] postao je njemački kralj [[1314.]], a [[1328.]] i car, pa je München, kao njegovo sjedište, opasan i drugim krugom zidina, što ga je značajno povećalo. Od tog su vremena boje Münchena, crna i zlatna, i boje starog carstva. Krajem [[14. stoljeće|14. stoljeća]] počinju pobune građanstva protiv vojvoda, pa se sjedište vlade premješta iz '''Starog dvora''' u novu rezidenciju na rubu grada. Godine [[1442.]] [[Židovi]] su protjerani iz grada.

U vrijeme kasne [[gotika|gotike]] grad ponovo proživljava kulturni procvat, a [[1506.]] godine, nakon ponovnog ujedinjenja zemlje, opet postaje glavni grad čitave [[Bavarska|Bavarske]]. Nakon toga dolazi do opadanja utjecaja građanstva, a Wittelsbachovci preuzimaju odlučivanje o razvoju grada. München postaje centar [[renesansa|renesanse]], ali i [[protureformacija|protureformacije]]. U vrijeme vojvode [[Maksimiljian I. Bavarski|Maksimilijana I. Bavarskog]] München [[1623.]] postaje sjedište [[knez izbornik|kneza izbornika]], ali ga iste godine okupiraju švedske trupe. Da izbjegne uništenje, München je morao platiti veliku otkupninu i dati taoce. Kad je [[1648.]] završio [[Tridesetogodišnji rat]], grad se otvorio talijanskom [[barok]]u.

U vrijeme [[Španjolski rat za nasljedstvo|Španjolskog rata za nasljedstvo]] [[1704.]] München na više godina dospijeva pod okupaciju [[Habsburg]]a, jer se knez izbornik [[Maksimilijan II. Bavarski|Maksimilijan II.]] stavio na stranu [[Francuska|Francuske]]. Jedan ustanak građana i seljaka je završio [[Sendlingerski krvavi Božić|Sedlingerskim krvavim Božićem]], a nakon što je knez izbornik [[Karlo VII. Albert]] bio okrunjen za cara, habsburške su trupe [[1742.]] ponovo zaposjele grad.

Iako je u Münchenu još od [[1328.]] bila carska rezidencija, njegov uspon ka velegradu je počeo tek 450 godina kasnije. Pred kraj [[18. stoljeće|18. stoljeća]] počeo je naglo rasti, što je još ubrzano [[1806.]] kad je postao glavni grad [[Napoleon Bonaparte|Napoleonove]] [[Kraljevina Bavarska|Kraljevine Bavarske]]. Oko 1700-te imao je jedva 24.000 stanovnika, ali uskoro se broj udvostručavao svakih 30 godina tako da je [[1871.]] bilo već 170.000 a [[1933.]] je u Münchenu živjelo 840.000 stanovnika.

U vrijeme vladavine [[Ludwig I.|Ludwiga I.]], kralja Bavarske ([[1825.]] – [[1848.]]) München postaje šire poznati grad umjetnosti i kulturni centar. [[Klasicizam|Klasicisti]] [[Leo Klenze]] i [[Friedrich von Gärtner]] oblikovali su Ludwigovu ulicu, [[Königsplatz]] i Rezidenciju. [[Max II.]] ([[1848.]] – [[1864.]]) je posebno poticao razvoj društveno-humanističkih znanosti, ali se bavio i građevinarstvom. U novoj maniri koja podsjeća na englesku [[gotika|gotiku]] zasnovao je "Maximilianstil" u kojem su sagrađene zgrade u [[Maximilianstraße]], danas jedne od najprestižnijih ulica za kupovanje na kontinentu.

U vrijeme njegovog brata [[Princ regent|princa regenta]] [[Luitpold]]a ([[1886.]] – [[1912.]]) u Münchenu se odvija ogroman gospodarski i kulturni napredak. Između ostalog, grade se Ulica princa regenta i [[Kazalište princa regenta]]. U vrijeme prijelaza stoljeća [[Schwabing]] doživljava procvat kao umjetnička četvrt, u njega redovno svraćaju mnogobrojni poznati pisci i slikari. [[1896.]] prvi put izlazi münchenski časopis za kulturu [[Jugend]] a po njemu i umjetnički pravac tog vremena dobiva ime [[Jugendstil]]. [[1911.]] se osniva udruženje umjetnika [[Der Blaue Reiter]] (Plavi jahač). [[Thomas Mann]] je u svojoj pripovjetki ''Gladius Dei'' nadahnuto nazvao to razdoblje "München blista".

Po završetku [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] propala je, kratko nakon pada [[monarhija|monarhije]], u Münchenu komunistička revolucija (''vidi'': [[Bavarska Sovjetska Republika]]), a u godinama koje su slijedile München sve više postaje mjesto okupljanja i organiziranja
[[nacionalsocijalizam|nacionalsocijalističkih]] aktivnosti. [[1923.]] je pred Feldherrnhalle propao [[Hitlerov puč]], ali je [[1933.]] nakon preuzimanja vlasti, München obuzdan kao i mnogi drugi gradovi. [[1938.]] je sklopljen [[Münchenski sporazum]] kojim je odobreno [[Njemački Reich|Njemačkom Reichu]] da priključi [[Čehoslovačka|Čehoslovačku]]. Kao i većina njemačkih velikih gradova, i München je pretrpio ogromna razaranja Savezničkog bombardiranja velikih površina tzv. "tepih" bombardiranjem u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]].

Nakon obnove koja se uglavnom orijentirala na obnovu povijesnog izgleda grada, München se nakon Drugog svjetskog rata razvio kao High-Tech područje, a osim toga, tu su se razvile i mnoge firme uslužnih djelatnosti, kao na primjer mediji, osiguranja i banke. I turizam je, potaknut značajnim muzejima (npr. [[Alte Pinakothek|Stara]], [[Neue Pinakothek|Nova]] i [[Pinakothek der Moderne|Pinakoteka moderne]]) i drugim znamenitostima doživio značajan rast. [[1972.]] je München bio domaćin [[München 1972|XX. ljetnih Olimpijskih igara]] koje su bile zasjenjene atentatom [[palestinci|palestinskih]] terorista. Za potrebe Olimpijskih igara je značajno proširen javni prijevoz koji od tada [[podzemna željeznica|podzemnom]] i nadzemnom željeznicom povezuje i šire područje grada. Centar povijesnog dijela grada je tada preuređen u pješačku zonu.

Pred vratima grada je [[1992.]] otvorena nova [[zračna luka]], stara zračna luka München-Riem je zatvorena a na njenom području je izgrađen [[sajamski grad Riem]]. Na tom sajamskom području je 2005-te postavljena izložba vrtlarstva.

== Politika ==
Kao glavni grad pokrajne, München je sjedište [[Bavarska|Bavarskog]] pokrajinskog parlamenta ([[Landtag]]) i vlade. München je i sjedište nekoliko nižih regionalnih uprava. Tradicionalno u Münchenu prevladavaju stranke lijevog centra, što u Bavarskoj predstavlja gotovo rijetkost. Od [[1993.]] Münchenom upravlja gradonačelnik [[Christian Ude]] (SPD). Münchensku gradsku vijećnicu trenutno predvodi koalicija [[SPD]]-a, Stranke zelenih i jedan vijećnik s Roza liste (stranke koja se zalaže za prava homoseksualaca i lezbijki).

== Gradovi partneri ==
* [[Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg|25px]] od [[1954.]]: [[Edinburgh]] ([[Škotska]])
* [[Datoteka:Flag of Italy.svg|25px]] od 17. ožujka [[1960.]]: [[Verona]] ([[Italija]])
* [[Datoteka:Flag of France.svg|25px]] od 30. svibnja [[1964.]]: [[Bordeaux]] ([[Francuska]])
* [[Datoteka:Flag of Japan.svg|25px]] od 28. kolovoza [[1972.]]: [[Sapporo]] ([[Japan]])
* [[Datoteka:Flag of the United States.svg|25px]] od 18. rujna [[1989.]]: [[Cincinnati]] ([[SAD]])
* [[Datoteka:Flag of Ukraine.svg|25px]] od 6. listopada [[1989.]]: [[Kijev]] ([[Ukrajina]])
* [[Datoteka:Flag of Zimbabwe.svg|25px]] od [[1996.]]: [[Harare]] ([[Zimbabve]]), od [[1999.]] do travnja [[2002.]] je partnerstvo zbog povreda [[Ljudska prava|ljudskih prava]] bilo službeno zamrznuto

== Kultura ==
[[Slika:Marijin trg, München - jugoistok.jpg|thumb|desno|275px|Marijin trg ([[Marienplatz]]) s [[Nova vijećnica u Münchenu|Novom vijećnicom]] središte je grada]]
München je međunarodno poznat po svojoj zbirci stare i klasične umjetnosti. Tako na primjer [[Stara pinakoteka|Stara]] i [[Nova pinakoteka]] kao i [[Pinakoteka moderne]] uz [[Lenbachhaus]] spadaju u svjetski najpoznatije umjetničke muzeje. [[Njemački muzej]] dijelom s jedinstvenim tehničkim izlošcima koje godišnje posjeti više od milijun posjetitelja spada u najposjećenije muzeje Europe. Ali i druge zbirke spadaju među najpoznatije u Njemačkoj, kao [[Etnološki muzej]] (Völkerkundemuseum), [[Arheološka državna zbirka]] (Archäologische Staatssammlung), [[Münchenski gradski muzej]] na trgu Svetog Jakova. Nadalje, u centru su još i [[Bavarska državna opera]], [[Bavarsko državno glumište]] koje ima svoju glavnu pozornicu u nekadašnjem Rezidencijalnom kazalištu kao i [[Münchenske komorne igre]] koje su jedan od vodećih ansambala na njemačkom govornom području. Međuregionalno su poznate i druge kulturne priredbe, kao što su Operne svečane igre i Filmski festival. Poznati Münchenski [[Oktoberfest]] na livadi [[Theresienwiese]] je najveća narodna zabava, a posjećuju ju turisti iz cijelog svijeta.
U lipnju se održava manifestacija [[Bennofest]], koja se održava uz blagdan sv. Benna, zaštitnika grada Münchena.<ref name="GK"/>

== Značajne zgrade ==

[[Marienplatz]] se smatra centrom Münchena i smješten je, okružen [[Nova vijećnica u Münchenu|Novom]] i [[Stara vijećnica u Münchenu|Starom vijećnicom]], upravo u središtu povijesnog srca grada. Na svega nekoliko koraka od ovog trga nalazi se [[Petrova crkva u Münchenu]], najstarija crkva starog dijela grada, čija prva gradnja potječe još iz [[Romanika|romanike]]. Južno od toga je [[Asamova crkva]], čija je unutrašnjost opremljena raskošnim [[rokoko]]om. Zaštitni znak grada je u blizini sagrađena [[gotika|gotička]] [[Frauenkirche]] sa svoja dva markantna tornja. Odavde su mnoge znamenitosti vrlo blizu, kao primjerice [[Michaelskirche]], najveća [[renesansa|renesansna]] crkva sjeverno od [[Alpe|Alpa]], [[rezidencija]] i [[tržnica]].

Južno od rezidencije, ispred opere, počinje [[Maximilianstraße]], u [[19. stoljeće|19. stoljeću]] zamišljena kao paradna ulica, a vodi od centra povijesnog dijela grada prema istoku preko Isara u pravcu [[Maximilianum]]a, sjedištu [[Bavarski parlament|bavarskog parlamenta]]. Danas je to ulica luksuznih trgovina.

Na sjeveru centra grada, neposredno ispred rezidencije, nalazi se [[Odeonsplatz]] s [[Feldherrnhalle]] i [[barok]]nom [[Theatinerkirche]]. Odavde prema sjeveru vodi druga raskošna ulica Münchena, Ludvig-Leopoldova ulica, pored [[Ludwig-Maximilians-univerzitet]]a i [[Triumfalna vrata|Triumfalnih vrata]] kroz [[Schwabing]] van iz grada.

Nedaleko od Njemačkog muzeja i Kulturnog centra Gasteig nalazi se, u [[Au (München)|Au]] [[Milerovo javno kupalište]], otvoreno [[1901.]] nakon četiri godina gradnje, sagrađeno u [[jugendstil]]u. To je najstariji javni bazen u Münchenu.

Još jedno važno mjesto je sjeverozapadno od starog centra grada, [[Königsplatz]] s [[gliptoteka|gliptotekom]] i [[Državna antička zbirka u Münchenu|Državnom antičkom zbirkom]].

[[Datoteka:Allianz Arena Pahu.jpg|mini|220px|'''[[Allianz arena|Allianz arena]]''', novi nogometni stadion sagrađen ponajprije zbog Svjetskog nogometnog prvenstva koje se 2006. godine održavalo u Njemačkoj. Sagrađen je u ovalnom obliku, a noću je osvijetljen u boji kluba koji je domaćin utakmice; crvena kada je domaćin [[FC Bayern]], plava kada je domaćin [[TSV 1860 München]], odnosno bijela boja kada se igraju neke druge utakmice ili održavaju drugi događaji]]

Malo postrani od centra u smjeru zapada je [[dvorac Nymphenburg]] koji je jedinstvena kompozicija [[park]]ova i zgrada, a bio je i ljetna rezidencija [[Wittelsbach]]ovih. Parkovi se neposredno nadovezuju na [[botanički vrt]] s njegovim klijalištima. Iza zidina dvorca je i [[kasna gotika|kasnogotički]] [[dvorac Blutenburg]].

[[Datoteka:Olympic park 12.jpg|mini|lijevo|220px|Pogled s Olimpijskog tornja na olimpijski kompleks: [[Olimpijski stadion u Münchenu|stadion]], dvoranu, plivalište i u pozadini Biciklistički stadion]]

U sjevernom dijelu grada nalazi se [[Olimpijski park]] sagrađen za potrebe [[München 1972|Ljetnih Olimpijskih igara 1972.]] Arhitektonska kompozicija olimpijskog stadiona, dvorane s bazenima i olimpijske dvorane, posebno je radi krovne konstrukcije, koja se izvanredno uklapa u brežuljkastu okolinu parkova, svjetski poznata. Tu se nalazi i još [[1969.]] otvoren [[Olimpijski toranj u Münchenu|Olimpijski toranj]].

Sljedeće značajno sportsko mjesto je i na sjevernom rubu grada [[2005.]] otvorena [[Allianz arena]] u kojoj se održavaju domaće nogometne utakmice između [[FC Bayern München]]a i [[TSV 1860 München]]a.

U Münchenu ima oko 1200 [[vodoskok]]a, od toga je oko 700 gradskih. Najstariji je [[Fischbrunnen]] na Marienplatzu. Još jedan značajni vodoskok je [[Wittelsbacher Brunnen]] na Lenbachplatzu, koji je projektirao [[Adolf von Hildebrand]].

== Parkovi ==
[[Datoteka:München Hofgartentempel.jpg|mini|Hofgarten]]
Vrlo poznat je [[Engleski vrt]] koji se proteže od centra grada do njegove sjeverne granice, i sa svojih 3,7 km² je veći od [[Central Park|Central Parka]] u [[New York]]u. Značajan je i [[Olimpijski park u Münchenu|Olimpijski park]], koji uz nekoliko jezera sa svog brežuljka pruža izvrstan pogled na grad. Pored toga, postoje i drugi brojni parkovi i zelene površine, kao na primjer [[Westpark]] ili [[Schlosspark Nymphenburg]] koji ljeti grad čine vrlo zelenim. Na sjevernom rubu grada su tri barokna dvorca u parku [[Schloss Schleissheim]]a.

Dolina [[Isar]]a je uska i dugačka zelenilom obrasla parkovna površina koja je u okviru priprema za [[Savezna vrtna izložba|vrtnu izložbu]] 2005. djelomično renaturirana. Cijeli grad se može prijeći od sjevera na jug dolinom Isara pješice ili biciklom. Područje uz Isar oko Njemačkog muzeja je omiljeno izletište za roštilj i kupanje.

Za vrtnu izložbu 2005. su na istočnom dijelu grada uređeni prostrani novi parkovi.

== Gospodarstvo ==
[[Datoteka:BMW building munich.jpg|mini|300px|Minhenski privredni gigant - '''[[BMW]]''' - '''B'''ayerische '''M'''otoren '''W'''erke AG. Jedan od vodećih proizvođača automobila na svijetu. Upravna zgrada simbolizira 4 cilindra, a odmah pored nalazi se muzej BMW-a.]]

Prema jednoj usporednoj studiji, između 50 najvećih njemačkih gradova, München ima najveću gospodarsku snagu i najvišu [[kvaliteta života|kvalitetu života]]. Gospodarski časopis Kapital je rangirao gradove prema gospodarskim perspektivama. Na prvom mjestu je München, a slijede [[Stuttgart]], [[Düsseldorf]] i [[Hamburg]]. U broju 2/2005 Kapital je objavio ranglistu koju je izradio Institut za istraživanje gospodarstva Feri iz [[Bad Homburg]]a istražujući kako će rasti [[zaposlenost]], broj stanovnika i [[kupovna snaga]] u 60 najvažnijih njemačkih gradova.

== Promet ==

Godine [[1992.]] je otvorena [[Zračna luka München Franz-Josef-Strauss]] u Erdinger Moosu, 29 km od grada. Zračna luka je [[2004.]] sa 26,8 mil. putnika bila druga u Njemačkoj, a osma u Europi. Nakon što je [[Lufthansa]] odlučila uz [[Frankfurt na Majni|Frankfurt na Majni]] paralelno razviti i München, on je sve bolje međunarodno povezan. Zbog velikog rasta broja putnika, izgrađen je novi [[terminal]] i otvoren [[2003.]] Odluka da se do [[2011.]] sagradi i treća uzletno-sletna staza se još uvijek osporava. Nastojanje da se München sa zračnom lukom poveže [[transrapid]] prugom, što podržavaju Savezna pokrajina Bavarska i Savezna vlada, Gradska skupština Münchena odbija prihvatiti zbog velikih troškova. Takva bi veza skratila vožnju do zračne luke na 9 minuta, a i povezala bi ju s mrežom [[Njemačka željeznica|Njemačke željeznice]].

München je dobro povezan s međunarodnom mrežom željezničkih pruga. Sa [[Münchenski glavni kolodvor|Münchenskog glavnog kolodvora]] kreću [[ICE-vlak]]ovi u svim smjerovima, a postoje i još dva međunarodna odnosno međugradska kolodvora, Kolodvor München-Pasing i München-Ost. Za promet roba postoji i [[ranžirni kolodvor]] München-Nord.

I mreža [[autocesta]] je oko Münchena vrlo gusta. Prema i iz Münchena vodi niz od osam autocesta u svim smjerovima.

I prigradski je promet vrlo dobro razvijen. Postoji 10 linija prigradske željeznice, 6 linija [[Podzemna željeznica München|podzemne]], 12 tramvajskih i veliki broj autobusnih linija.

== Poznate osobe ==

*[[Max Scheler]] - njemački filozof
*[[Carl Spitzweg]] - njemački slikar
*[[Eduard Buchner]] - njemački kemičar, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1907.
*[[Claudia Lössl]] - njemačka glumica i sinkronizatorica.
*[[Franz Marc]] - slikar

== Izvori ==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
{{Commons|Munich|München}}
* [http://www.muenchen.de/Rathaus/11/index.html München.de]
* [http://www.tinchy.de Tinchy.de - Upoznaj svoj grad]
* [https://www.tinchy.de/hrvati-u-minhenu-2017/ Tinchy.de - Koliko Hrvata živi u Münchenu? (2017)]
* [https://www.tinchy.de/hrvati-u-minhenu-2018/ Tinchy.de - Koliko Hrvata živi trenutno u Münchenu? (2018)]
* [http://www.olympiapark-muenchen.de/ Olimpijski park München]
* [http://www.fcbayern.t-com.de/de/index.php Nogometni klub Bayern]
* [http://www.munich-airport.de/EN/index.html Zračna luka Franz Josef Strauss]

{{Bavarska}}
[[Kategorija:Gradovi u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Bavarska]]
[[Kategorija:München| ]]
[[Kategorija:Gradovi domaćini Ljetnih olimpijskih igara]]

München - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Deu icon}}' u '{{nje oznaka}}'

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Njemački grad' u '{{Infookvir njemački grad'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 05:11
Redak 152:		Redak 152:

	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==
	~~{{Commons\|Munich\|München}}~~
	* [http://www.muenchen.de/Rathaus/11/index.html München.de]		* [http://www.muenchen.de/Rathaus/11/index.html München.de]
	* [http://www.tinchy.de Tinchy.de - Upoznaj svoj grad]		* [http://www.tinchy.de Tinchy.de - Upoznaj svoj grad]

←Starija inačica		Inačica od 26. travanj 2025. u 01:16
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''München'''-->{{dz\|[[München (2005)]]\|film iz 2005.}}		<!--'''München'''-->{{dz\|[[München (2005)]]\|film iz 2005.}}
	{{~~Njemački~~ grad		{{Infookvir njemački grad
	\|ime=München		\|ime=München
	\|izvorno ime= ''München<br/>Minga''		\|izvorno ime= ''München<br/>Minga''