<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Lutkarstvo</id>
	<title>Lutkarstvo - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Lutkarstvo"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Lutkarstvo&amp;action=history"/>
	<updated>2026-09-01T00:58:04Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Lutkarstvo&amp;diff=274310&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Lutkarstvo&amp;diff=274310&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-11-01T03:31:51Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Lutkarstvo&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;{{Scenska umjetnost}}&lt;br /&gt;
[[Datoteka:August Augusta och Lille aUGUSTIN.jpg|thumb|Prizor iz lutkarske predstave]]&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Lutkarstvo&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;, grana [[Kazalište|kazališne]] djelatnosti u kojoj predstavu izvode lutke. Lutke na [[Scena|sceni]] pokreću lutkari, najčešće skriveni od gledatelja. Oni lutkama i &amp;quot;posuđuju glas&amp;quot;, odnosno izgovaraju tekst namijenjen ulozi u kojoj se nalazi lutka.&amp;lt;ref name=HE&amp;gt;[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=37630 LZMK, Hrvatska enciklopedija, &amp;#039;&amp;#039;Lutkarstvo&amp;#039;&amp;#039;] (pristupljeno 1. srpnja 2018.)&amp;lt;/ref&amp;gt; Lutke nerijetko oponašaju ljudske osobine i ponašanje, a lutkar njima upravlja putem dlana, konaca, užadi, štapa i dr.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kroz povijest su se u [[Europa|Europi]] razvile dvije tradicije lutkarstva. Manje lutke s drvenm glavom i udovima (engl. &amp;#039;&amp;#039;puppet&amp;#039;&amp;#039;, tal. &amp;#039;&amp;#039;burattino&amp;#039;&amp;#039;, fr. &amp;#039;&amp;#039;guignol&amp;#039;&amp;#039;) kojima se upravlja dlanom popularne su među pukom, i često su bile sredstvo za satiru i društveno-politički komentar na ulicama i sajmištima. Ovaj tip lutke (poznat i pod nazivom [[ginjol]]) se oslanja na oštre pokrete prstiju i dlana, i intenzivne varijacije glumčeva glasa. Gubi širi utjecaj između dvaju svjetskih ratova, i zadržava se uglavnom u dječjem kazalištu.&amp;lt;ref name=HE/&amp;gt; Suprotno tome, [[marionetsko kazalište]], u kojem predstavu izvode [[Marioneta|lutke na koncu]], nastoji konkurirati ostalim kazališnim formama kako scenografijom, opremom i realističnim prikazom lutki, tako i odabirom tema i načinom njihove obrade. Zbog toga je prihvaćeno u aristokratskim krugovima i među građanstvom, te se odvija u specijaliziranim kazališnim zgradama.&amp;lt;ref name=HE/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U Hrvatskoj se profesionalno lutkarstvo razvija od 1920., kada je osnovan [[Teatar marioneta]] u Zagrebu. Veliki zamah dobiva nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], kada se i u Splitu, Rijeci i Osijeku osnivaju lutkarska kazališta koja djeluju i danas. Uglavnom izvode repertoar za djecu.&amp;lt;ref name=HE/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Vidi još==&lt;br /&gt;
*[[Zagrebačko kazalište lutaka]]&lt;br /&gt;
*[[Gradsko kazalište lutaka Rijeka]]&lt;br /&gt;
*[[Gradsko kazalište lutaka Split]] &lt;br /&gt;
*[[Dječje kazalište Branka Mihaljevića]]&lt;br /&gt;
*[[Marioneta]]&lt;br /&gt;
*[[Ginjol]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Izvori==&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Lutkarstvo| ]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>