https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=LuteraniLuterani - Povijest promjena2026-09-07T12:18:18ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Luterani&diff=109707&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-09-07T01:10:30Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Luterani'''-->{{Kršćanstvo}}<br />
[[Datoteka:Martin Luther by Cranach-restoration.tif|mini|desno|200px|Martin Luther]]<br />
[[Datoteka:Lutherrose.svg|mini|200px|[[Luterova ruža]], simbol luteranizma]]<br />
<br />
'''Luteranizam''' je grana [[Protestantizam|protestantizma]] koje se zasniva na učenju njemačkog redovnika, teologa i reformatora iz 16. stoljeća [[Martin Luther|Martina Luthera]]. Reakcije vlasti i Katoličke crkve na međunarodno širenje Lutherovih 95 teza su dovele do druge podjele [[kršćanstvo|kršćanstva]] nakon 1054. godine.<br />
<br />
==Povijest==<br />
Lutherovi pokušaji reforme teologije i crkvene prakse doveli su do protestantske [[reformacija|reformacije]] prvenstveno na teritorijima njemačkog govornog područja [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]]. Počevši s [[Devedeset pet teza]], objavljenih 1517. godine, Lutherova djela su se proširila po inozemstvu čime je započelo širenje rane ideje reformacije koja je bila izvan kontrole Rimske kurije i cara Svetog Rimskog Carstva. Razdor između luterana i katolika postao je evidentan objavom Wormskog edikta 1521. kojim je osuđen Lutherov nauk te zabranjeno građanima Svetog Rimskog Carstva braniti ili propagirati ga za što je bila predviđena kazna konfiskacije cjelokupne imovine, čija bi jedna polovina pripala caru, a druga tužitelju. Razdor se prvenstveno bazirao na nesuglasiju oko pravog izvora autoriteta u crkvi (formalni princip reformacije) te nauke o opravdanju (materijalni princip reformacije). Luteranizam je priznat kao institucionalizirana religija u Svetom Rimskom Carstvu [[Augsburški mir|Mirom u Augsburgu]] (1555.), kojim je ustanovljeno načelo ''cuius regio'', odnosno mogućnost građana carstva da prakticiraju ili katoličku ili luteransku vjeru (uz isključenje bilo koje druge) i to ukoliko se ista podudara s onom kneževa čijoj su vlasti podvrgnuti, uz mogućnost odabira dobrovoljnog izgnanstva.<br />
<br />
==Doktrina==<br />
Luteranizam zagovara [[Doktrina|doktrinu]] opravdanja "samo po milosti kroz vjeru i na temelju [[Biblija|Svetog pisma]]", uzimajući Sveto pismo kao konačni autoritet u svim pitanjima vjere. Ovakav nauk je u direktnoj suprotnosti s naukom Katoličke Crkve, definiranim na [[Tridentski sabor|Tridentskom saboru]], koji kaže da autoritet u pitanjima vjere dolazi iz pisane Božje objave (Sveto pismo), ali i usmene kršćanske predaje ([[Tradicija]]). <br />
<br />
Nadalje, luteranizam prihvaća zaključke isključivo prva četiri [[Ekumenski sabor|ekumenska sabora]] koji su održani prije [[Crkveni raskol|1054.]] godine kada je kršćanska crkva još uvijek bila jedinstvena. Poput drugih kršćana, Luterani vjeruju u [[Trojstvo|Sveto Trojstvo]], da je [[Isus|Isus Krist]] [[Bog]] i čovjek, da su svi ljudi grešni od vremena [[Adam i Eva|Adama i Eve]] te da su ljudi spašeni Isusovom mučeničkom smrću na [[Križ (kršćanstvo)|križu]]. <br />
<br />
Središnja ideja luteranizma je vjerovanje da su ljudi spašeni milošću po vjeri zbog Isusa Krista. <br />
<br />
Glavne točke luteranske [[Bogoslovlje|teologije]] su sažete 1530. u djelu [[Philipp Melanchthon|Philipa Melanchthona]] pod nazivom Augsburška konfesija (lat. Confessio Augustana). <br />
<br />
Za razliku od [[Kalvinizam|Kalvinista]], Luterani su zadržali mnoge [[Bogoslužje|liturgijske]] prakse i [[Sakrament|sakramentalna]] učenja predreformirane Crkve, s posebnim naglaskom na [[Euharistija|euharistiju]]. Luteranska teologija se u svom nauku razilazi od kalvinističke i po pitanjima [[Kristologija|kristologije]], svrhe Božjeg zakona, božanske milosti, koncepta svetih i [[Predodređenje|predodređenosti]].<br />
<br />
==Luteranizam danas==<br />
Luteranizam je danas sa svojih 80 milijuna sljedbenika treća najveća protestanska denominacija svijeta. Luteranska svjetska federacija, najveća unija luteranskih crkava, predstavlja više od 72 milijuna vjernika. Ostale luteranske organizacije uključuju Međunarodno luteransko vijeće, Konfesionalnu evanđeosku luteransku konferenciju te mnoge neovisne crkve. <br />
<br />
Luteranizam je službena državna religija u:<br />
* [[Norveška|Norveškoj]], <br />
* [[Danska|Danskoj]],<br />
* [[Island]]u,<br />
* [[Grenland]]u i <br />
* [[Føroyar|Ovčjim otocima]]. <br />
<br />
Također, [[Finska]] nacionalna crkva pripada luteranskoj denominaciji.<br />
<br />
==Glavna ideje luteranstva==<br />
<br />
* Dogme, koje su proglašene od [[Papa|Pape]] i Crkvenog Koncila nisu obvezujuće. Treba se živjeti prema zakonima [[Biblija|Biblije]] (sola Scriptura).<br />
* Glava Crkve (tj. zajednica vjernika) nije Papa, nego [[Isus Krist]] (solus Christus).<br />
* Za spasenje nije potrebno raditi prema propisima Crkve, nego vjerovati (sola fide). <br />
* Odrešenje dodjeljuje samo [[Bog]] (sola gratia).<br />
* Postoje samo dva [[sakramenti|sakramenata]], koje je postavio Krist: Krštenje i sveta večera ([[euharistija]]). Luterani smatraju da su ostali katolički sakrament izmišljeni kasnije.<br />
* Treba razmotriti Deset Božji zapovjedi u svom izvornom obliku, uključujući zapovjed "Ne imaj drugih bogova " itd. Obožavanje svetaca i slika (ikona) i anđela ([[Knjiga Izlaska|Izlazak]] 25,18) je neprikladno.<br />
* [[Sveta Marija|Marija]] se poštuje kao Isusova majka ali ju je neprimjereno častiti.<br />
* [[Celibat]] je pravilo Pape ali ne i Isusa i stoga se ne može uzeti u obzir pravilo Pape.<br />
<br />
==Luteranski protestantizam u Republici Hrvatskoj==<br />
Slijedom povijesnih veza prostora današnje RH i ostavštvine Austro-ugarske monarhije luteranski protenstatizam je zastupljen uglavnom na području [[Slavonija|Slavonije]], [[Međimurje|Međimurja]], [[Hrvatsko Zagorje|hrvatskog Zagorja]], [[Zagreb]]a te [[Istra|Istre]]. Područje Sjeverne Hrvatske je svoju poveznicu sa luteranskim protestatizmom našlo kroz povijesni utjecaj Austro-ugarske monarhije te naseljavanje Nijemaca, Čeha, Slovaka, Mađara, Slovenaca i drugih koji su svoju vjeroispovijest donijeli sa sobom naseljavajući se na prostoru današnje RH. Istarski luterani svoju poveznicu duguju jakom utjecaju Venecije.<br />
<br />
Najveći gubitak u broju vjernika luteranske vjeroispovjesti nastaje krajem [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] kada velika većina Nijemaca nestaje sa područja na kojima su stoljećima živjeli naročito u Slavoniji. U to vrijeme eksproprijacije i nacionalizacije imovine, ponajviše zbog Nijemaca koji su se potom morali iseliti u druge slobodne zemlje. Preostali luterani postaju žrtve asimilacije uz izrazito smanjenje broja.<br />
<br />
Na području RH evangeličke crkvene općine su ujedinjene u Sinodu. Crkvom upravlja Sinodalno vijeće. Biskup je predstavnik crkve. Na međunarodnoj razini Evangelička crkva u Republici Hrvatskoj je dio Svjetskog luteranskog saveza sa sjedištem u Ženevi.<ref> http://www.ecrh.hr/o-nama/ </ref><br />
<br />
==Izvori==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
{{Portal Kršćanstvo}}<br />
<br />
[[Kategorija:Reformacija]]<br />
[[Kategorija:Luteranizam| ]]<br />
[[Kategorija:Protestantizam]]</div>WikiSysop