WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-19T08:08:47Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Blue Tide- Noctiluca.jpeg|mini|desno|250px|[[Bioluminiscencija]] zamjećuje se osobito ljeti, kada u toplim morima prostrane površine rasvijetli bičaš ''Noctiluca miliaris''.]]

[[datoteka:Lampyris noctiluca.jpg|mini|desno|250px|Primjer [[bioluminiscencija|bioluminiscencije]] kod [[Krijesnice|ivanjske krijesnice]] ([[Latinski jezik|lat]]. ''Lampyris noctiluca'').]]

[[datoteka:Luminol.jpg|mini|desno|250px|Luminol and [[hemoglobin]] kao primjeri [[kemoluminiscencija|kemoluminiscencije]].]]

[[datoteka:Chording mycobacterium tuberculesis culture.jpg|mini|desno|250px|Nevidljive [[ultraljubičaste zrake]] primjećujemo jer izazivaju [[fluorescencija|fluorescenciju]] nekih tvari.]]

[[datoteka:Phosphorescent pigments.jpg|mini|desno|250px|[[Fosforescencija|Fosforescentni]] [[pigment]]i (lijevo: [[cinkov sulfid]]; desno: [[stroncij]]ev aluminat).]]

[[datoteka:Phosphorescent pigments 1 min.jpg|mini|desno|250px|[[Fosforescencija|Fosforescentni]] [[pigment]]i u mraku nakon 1 minute (lijevo: [[cinkov sulfid]]; desno: [[stroncij]]ev aluminat).]]

[[datoteka:Phosphorescent pigments 4 min.jpg|mini|desno|250px|[[Fosforescencija|Fosforescentni]] [[pigment]]i u mraku nakon 4 minute (lijevo: [[cinkov sulfid]]; desno: [[stroncij]]ev aluminat).]]

[[datoteka:Polarlicht 2.jpg|250px|desno|mini|[[Polarna svjetlost]] je također [[radioluminiscencija]].]]

[[datoteka:Fluorescent minerals hg.jpg|250px|desno|mini|[[Fluorescencija]] nekih [[minerali|minerala]] ([[emisija]] [[vidljiva svjetlost|vidljive svjetlosti]]) kad su izloženi [[ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastom zračenju]].]]

[[datoteka:Fluorescencija 2.pdf|250px|desno|mini|Ovisnost [[energija|energije]] ''E'' [[Elektronska konfiguracija|elektronskih stanja]] o udaljenosti ''R'' među [[atom]]ima [[molekula]] za osnovna i pobuđena stanja.]]

[[datoteka:Stokes shift- Rh6G.png|mini|desno|250px|[[Stokesov pomak]] kod [[Apsorpcijska spektroskopija|apsorpcijskog]] (plava krivulja) i [[Emisijski spektar|emisijskog spektra]] (crvena krivulja) kod [[bojila]] rodamin 6G, s približno 25 [[metar|nm]] pomaka.]]

[[datoteka:RBG-LED.jpg|mini|desno|250px|[[Svjetleća dioda|Svjetleće diode]].]]

[[datoteka:Blacklight bodypainting leevi.jpg|mini|desno|250px|[[Luminescentna bojila]] koja se vidi pod [[ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastim zračenjem]].]]

[[datoteka:Energiesparlampe 01 retouched.jpg|250px|desno|mini|Tip [[Štedna žarulja|štedne žarulje]], koji se najčešće rabi u [[Europa|Europi]].]]

[[datoteka:Vacuum fluorescent 1.jpg|mini|desno|250px|[[Fluorescentni zaslon]] koji se koristio u [[Videorekorder|videorekorderima]].]]

[[datoteka:Diversity of fluorescent patterns and colors in marine fishes - journal.pone.0083259.g001.png|mini|desno|250px|Fluorescentne morske [[ribe]].]]

'''Luminiscencija''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''luminescence'': svijetljenje, svjetlucanje) je [[emisija]] [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskoga zračenja]] (pretežito [[svjetlost]]i, ali i [[Ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastog]] i [[Infracrveno zračenje|infracrvenoga zračenja]]) koje nije pobuđeno [[toplina|toplinskim]] (termičkim) procesom i povišenom [[temperatura|temperaturom]] tvari, nego je posljedica primanja [[energija|energije]] u nekom drugom obliku. Po tome se razlikuje više oblika luminiscencije: [[bioluminiscencija]], elektroluminiscencija, radioluminiscencija (posljedica djelovanja [[Ionizirajuće zračenje|ionizirajućega zračenja]]), triboluminiscencija (nastaje prilikom lomljenja nekih [[kristal]]a), luminiscencija [[trenje|trenja]], kemijska luminiscencija ili kemiluminiscencija (nastaje u vezi s kemijskim promjenama u nekim tvarima), kristaloluminiscencija (nastupa kod [[kristalizacija|kristalizacije]] nekih tvari), termoluminiscencija (nastaje zagrijavanjem nekih tvari, ali samo ako su prije toga bile izložene nekomu [[zračenje|zračenju]], na primjer ionizirajućemu zračenju), fotoluminiscencija (posljedica obasjavanja određenih tvari svjetlošću svih [[valna duljina|valnih duljina]]). Tvar luminiscira kada se primanjem energije jednim od navedenih načina [[elektron]]i u [[atom]]u prvo pobude u više energetsko stanje, a zatim se emisijom dijela ili ukupne primljene energije u obliku zračenja vraćaju u osnovno stanje. Ako se luminiscencija pojavljuje za vrijeme trajanja pobude ili najviše 10–8 [[sekunda|sekundi]] nakon toga, riječ je o fluorescenciji, a opaža li se luminiscencija i pošto pobuda prestane, govori se o fosforescenciji.

Luminiscencija je bila podvrgnuta mnogim [[pokus]]ima i [[teorija|teoretskim]] istraživanjima, a tek je [[kvantna mehanika]] uspjela riješiti osnovna pitanja u vezi s tom pojavom. [[Spektar (fizika)|Spektar]] luminiscentnoga zračenja svojstven je za svaku pojedinu tvar, pa se može vrlo uspješno iskoristiti da se odredi prisutnost neke tvari u uzorku. Time se bavi luminiscentna analiza; ona se na primjer upotrebljava i pri određivanju pojedinih vrsta [[Drago kamenje|dragoga kamenja]]. Luminiscencija se primjenjuje u različitim izvorima svjetlosti, najviše za [[Fluorescentna cijev|fluorescentnu rasvjetu]]. Kod te vrste [[električna rasvjeta|rasvjete]] primarnu ulogu ima elektroluminiscencija, iako se uz nju rabi i fotoluminiscencija. Ekonomičnija je od obične, toplinske električne rasvjete ([[električna žarulja]]), jer je utrošak [[električna energija|električne energije]] za jednaki [[svjetlosni tok]] manji, kao i zato što se većina ultraljubičastoga, za oko nevidljivoga zračenja, fotoluminiscentnim procesom pretvara u vidljivi dio spektra. Prikladnim izborom fluorescentne tvari mogu se dobiti sve boje vidljive svjetlosti. U nekim slučajevima, na primjer pri [[Pozornica|scenskoj rasvjeti]], za postizanje specijalnih učinaka (svjetleći zidovi, zavjese i slično) sve se više primjenjuje i fosforescencija. <ref> '''luminiscencija''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=37550] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

== Objašnjenje ==
Luminiscencija je [[zračenje]] ([[radijacija]]) [[svjetlost|svjetlosnih]] [[zraka]] bez povišenja [[temperatura|temperature]], a zove se često i '''hladna svjetlost'''. Luminiscencija se dijeli na [[Fluorescencija|fluorescenciju]] i [[Fosforescencija|fosforescenciju]].

Mnoge tvari, na primjer [[petrolej]], [[barij]]ev platincijanir i druge, same svijetle kad na njih pada svjetlost. Da njihova svjetlost nije obična [[refleksija]] (odbijanje), vidi se iz toga što svaka [[kemijska tvar]] koja je osvijetljena homogenom svjetlošću svijetli drugom bojom. Tako petrolej, osvijetljen bijelom svjetlošću, svijetli plavičastom svjetlošću, a otopina [[klorofil]]a u [[alkoholi|alkoholu]], crvenom svjetlošću. '''Zračenje svjetlosti za vrijeme osvjetljavanja zove se fluorescencija'''.

Međutim, ima tvari koje nakon osvjetljavanja same svijetle, na primjer [[fosfor]] i [[barijev sulfat]]. '''Svijetljenje po prestanku osvjetljavanja zove se fosforescencija'''.

U svim slučajevima luminiscencije tijelo zrači [[energija|energiju]] na račun [[Apsorpcija (razdvojba)|apsorbirane]] energije zračenja, pa su [[val]]ovi koji se emitiraju pri luminiscenciji većinom većih [[valna duljina|valnih duljina]] od apsorbiranih valova koji izazivaju luminiscenciju. To se potpuno slaže s [[Kvantna fizika|kvantnom teorijom]] svjetlosti, jer tijelo apsorbira [[kvant]] svjetlosti ([[foton]]) ''h∙ν'' pa može [[emisija|emitirati]] ili tu čitavu energiju ili samo dio te energije, a u tom slučaju mora [[frekvencija]] ''ν'' biti manja. Nevidljive [[ultraljubičaste zrake]] primjećujemo jer izazivaju fluorescenciju nekih tvari s nižom vidljivom frekvencijom. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>

== Povijest ==
Luminescentne pojave primijećene su u najranijoj povijesti u obliku svjetlećih [[bakterija]] u moru, [[Krijesnice|krijesnica]], prilikom raspadanja [[Organska kemija|organskih tvari]] i tako dalje. Te su pojave tisućljećima zbunjivale ljude. Pojava luminescencije ispitivana je još [[Pr. Kr.|prije Krista]] u [[Tehnologija drevne Kine|drevnoj Kini]] i [[Tehnologija stare Grčke|Grčkoj]] (Aristotel), no prvi je temeljitije ispitivao luminescenciju oko 1603. Vincenzo Cascariolo iz [[Italija|Italije]]. On je iskustveno (empirijski) sintetizirao anorgansku luminescentnu tvar, nazvanu ''lapis solaris'' (''sunčani kamen''). Kasnije se ustanovilo da je Cascariolo pretvorio žarenjem [[barijev sulfat]] u slabo luminiscentni [[barijev sulfid]]:

:<math>\mathrm{BaSO_4 + 2\,C \rightarrow BaS + 2\,CO_2}</math>

Cascariolo je primijetio da kamen apsorbira svjetlost danju a modro tinja noću. Za Cascariolov kamen bilo je predloženo mnogo imena, između kojih je prevladao naziv kamen fosforus. Taj se naziv od 1640. pripisuje i drugim luminescentnim tvarima.

John Canton (1718. – 1772.), Englez, dobio je 1768. žarenjem školjke kamenice jaču (intenzivniju) luminescenciju od Cascariola. Radi se o reakciji [[Kalcijev karbonat|kalcijevog karbonata]] sa [[sumpor]]om, što je dalo luminescirajući [[kalcijev sulfid]]:

:<math>\mathrm{2\,CaCO_3 + 3\,S \rightarrow 2\,CaS + 2\,CO_2 + 2\,SO_2}</math>

T. Sidat, Francuz, 1886. žario je [[cinkov oksid]] u struji vodikovog sulfida ([[sumporovodik]]):

:<math>\mathrm{ZnO + H_2S \rightarrow ZnS + H_2O}</math>

i tako dobio tvar koja zeleno luminescira. Tek je A. Kerneuil 1886. dokazao da Cantonova tvar luminescira samo ako su prisutni tragovi [[bizmut]]a, a da su tragovi [[Bakar (element)|bakra]] bitni za luminesciranje Sidatove tvari.

Naziv luminescencija prvi je upotrijebio 1888. njemački fizičar E. Wiedemann za sve pojave svijetljenja koje nisu uvjetovane samo porastom temperature. Kasnije se uveo naziv [[fosfor]] koji se i danas upotrebljava ne samo za kemijski element, nego često i za krute luminescentne tvari. [[George Gabriel Stokes|G. G. Stokes]] je predložio naziv fluorescencija za luminescenciju kraćeg trajanja od 10-8 [[sekunda|sekundi]], dok naziv fosforescencija obuhvaća luminescenciju dužeg trajanja. <ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Luminiscencija'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>

== Vrste luminiscencije ==
Luminiscencija je pojava emisije [[svjetlost]]i koja nije dikretni rezultat [[Žarenje|žarenja]] [[materijal]]a. Može biti izazvana na različite načine, a zapaža se na materijalima koji sadrže [[ion]]e nečistoće. Većinom je pojava luminiscencije slaba i može se vidjeti samo u mraku. Od Cascariolovog vremena mnoge su kemijske tvari bile podvrgnute različitim postupcima da bi se otkrile nove luminescentne tvari i novi načini pobude. U modernoj se terminologiji upotrebljavaju [[Predmetak|predmetci]] ([[prefiks]]i) kojima se označuje način pobude pri pojedinim vrstama luminescencije. Poznate vrste luminescencije jesu:
* [[bioluminiscencija]] je sposobnost živog bića da samostalno ili uz pomoć [[simbioza|simbiota]] "proizvede" [[svjetlost]];
* [[elektroluminiscencija]] je [[Svjetlost|svijetljenje]] nekih [[Dielektrik|dielektričnih tvari]] pod utjecajem [[električna struja|električne struje]] (na primjer kada se nalaze u polju [[Izmjenična električna struja|izmjenične struje]]);
** [[katodoluminescencija]] je vrsta elektroluminescencije, a nastaje bombardiranjem luminescentne tvari [[elektron]]ima.
* [[fluorescencija]] je vrsta luminiscencije koja je vidljiva samo za trajanja ekspozicije materijala nekom zračenju (na primjer [[ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastom]], [[rentgensko zračenje|rentgenskom]] ili katodnom zračenju;
* [[fosforescencija]] je luminiscencija koja se nastavlja i nakon prestanka ekspozicije bilo dnevnoj svjetlosti ili svjetlosti svjetiljke;
* [[fotoluminescencija]] nastaje zbog pobude tvari [[Svjetlost|svjetlom]];
* [[kemoluminiscencija]] ili [[kemijska luminiscencija]] je izazvana [[Kemijska reakcija|kemijskim reakcijama]] (na primjer [[oksidacija|oksidacijom]] [[fosfor]]a);
* [[kristaloluminiscencija]] nastupa kod [[Kristalizacija|kristalizacije]] nekih kemijskih tvari.
* [[radioluminiscencija]] je izazvana [[ionizirajuće zračenje|ionizirajućim zračenjem]]; omogućuje nam prepoznavanje i određivanje vrste [[mineral]]a, strukture njihova raste, područje izmjene u mineralnim fazama te pojava izdvajanja;
* [[scintilacija]] je iskričavo svjetlucanje, prouzročeno bombardiranjem luminescentnih kristala [[alfa čestica]]ma, vidljivo tek očima prilagođenim na mrak;
* [[termoluminiscencija]] je izazvana zagrijavanjem materijala do [[temperatura|temperature]] ispod crvenog žara; pokazuju je na primjer [[topaz]], [[dijamant]], [[apatit]];
* [[triboluminiscencija]] je izazvana drobljenjem, grebanjem ili trljanjem [[materijal]]a; pretežno se javlja kod [[minerali|minerala]] [[nemetali|nemetala]] s dobrom [[kalavost|kalavošću]] (na primjer [[fluorit]], [[glinenci]], [[lepidolit]], [[kalcit]]).

== Osnovne zakonitosti ==
[[Fluorescencija]] je neposredna spontana luminescentna [[emisija]] kakvu daje jednostavni izolirani pobuđeni [[atom]]. Trajanje fluorescencije za optičke [[foton]]e iznosi oko 10-8 [[sekunda|sekundi]], dok je to trajanje za [[rendgenske zrake]] mnogo kraće, pa za [[zraka|zrake]] [[valna duljina|valne duljine]] manje od 0,1 [[metar|nm]] iznosi oko 10-16 sekundi. Trajanje luminescencije dulje od 10-8 sekundi može se dobiti pri poludopuštenim radijativnim prijelazima u izoliranom atomu ili sudjelovanjem prikladnih susjednih atoma koji će izmijeniti vrijeme života pobuđenih stanja nekih atoma ili centara u tekućini ili krutini. Takvi su luminescentni materijali [[Fosforescencija|fosforescentni]].

=== Luminescencija plinova ===
Najjednostavnije luminescentne tvari jesu monoatomni [[plin]]ovi. Nastajanje luminescencije je složeno jer je atom sastavljen od jezgre i jednog do stotinu [[elektron]]a, među kojima postoji zamršeno međudjelovanje. Za izolirani atom svojstvena su [[Stacionarno stanje|stacionarna elektronska stanja]]. Stoga pobuda i [[emisijski spektar]] ovisi samo o razlici u energiji elektronskih stanja vanjskih elektrona.

==== Rezonantna fluorescencija ====
{{Glavni|Rezonantna fluorescencija}}

'''Rezonantna fluorescencija''' je [[fotoluminescencija]] u kojoj pobudno [[zračenje]] odgovara [[frekvencija|frekvenciji]], odnosno [[valna duljina|valnoj duljini]] za prijelaz iz [[Bohrov model atoma|osnovnog u pobuđeno stanje]], a [[emisija]] se zbiva s istom frekvencijom.

==== Stokesov pomak ====
{{Glavni|Stokesov pomak}}

'''Stokesov pomak''' se pojavljuje kod [[Emisijski spektar|emisijskih]] i [[Apsorpcijska spektroskopija|apsorpcijskih spektara]], gdje je [[emisija|emitirana]] [[energija]] manja od pobudne i emisija se obavlja na većoj [[valna duljina|valnoj duljini]] nego fotopobuda, to jest na nižoj [[frekvencija|frekvenciji]].

=== Luminescencija organskih tvari ===
[[Elektronska konfiguracija|Elektronska stanja]] većine [[Organska tvar|organskih luminescentnih tvari]] u fazi [[Tekućine|kapljevine]] ili fazi [[krutina|krutine]] (čvrste tvari ili [[otopine]] u inertnim [[Otapalo|otapalima]]) u dobroj su aproksimaciji (približenju) opisane elektronskim stanjima slobodne molekule u plinskoj fazi. To znači da su međumolekularne sile slabije nego sile unutar molekula. Fotopobuda i spektar luminescentne emisije tih tvari u [[Kondenzacija|kondenziranim]] fazama slični su [[Spektar (fizika)|spektru]] [[para]]. Međumolekularne sile, međutim, dosta su velike pa dovode do proširenja [[Apsorpcijska spektroskopija|apsorpcijskih]] i [[Emisijski spektar|emisijskih linija]]. U nekim slučajevima dolazi do prijenosa elektronske energije između molekula prije negoli unutar molekule nastanu [[Vibracijska spektroskopija|vibracijske relaksacije]], pa se zapaža [[Stokesov pomak]].

Mnoge organske luminescentne tvari jesu [[Aromatski spojevi|aromatske molekule]] srodne [[bojila|bojilima]]. [[Natrijev klorid|Natrijeva sol]] fluorescira u vodenoj otopini je dobro poznata kao djelotvorna fluorescentna tvar. Druge organske tvari luminesciraju uspješno kada su otopljene u organskim otapalima. Terfenil u [[ksilen]]u je tekući β i γ [[scintilator]] s emisijom u bliskom [[Ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastom području]]. Neke organske molekule luminesciraju najbolje u organskim sredstvima. Primjer je jednopostotni [[antracen]] u [[naftalen]]u koji je dobar scintilator s emisijom u modrom području. U ovim otopinama energiju apsorbiraju molekule otapala. S otapala energija se prenosi na tvar koja se otapa i koja luminescira.

Neki [[kristal]]i čistih organskih tvari također luminesciraju. Primjer je kristal [[benzen]]a.

Fluorescentna emisija i dugovalna apsorpcija organskih tvari često su zrcalno simetrične, a može se objasniti pomoću koordinatnog modela. Za organske molekule koordinata ''R'' shematski je prikaz svih intermolekularnih koordinata.

Uz fluorescentnu emisiju, mnoge organske tvari posjeduju fosforescentnu emisiju. Pri fosforescenciji odvija se najprije neradijativna relaksacija s pobuđenog singuletnog stanja na tripletno stanje, a zatim radijativna sa tripletnog stanja na osnovno singuletno stanje.

Helati [[Rijetki zemni metali|rijetkih zemalja]] ispituju se za primjenu u [[laser]]ima. Pobuda se zbiva u širokom apsorpcijskim vrpcama [[ligand]]a. [[Energija]] se prenosi na ljusku 4f atoma rijetkih zemalja. Luminescentna emisijska linija rijetkih zemalja jest [[Koherencija|koherentno]] [[Jakost zračenja|zračenje velike jakosti]] (intenziteta). Fluorinantni Eu-acetonat otopljen u acetonitrolu primjer je za tekući laser koji radi na temperaturi blizu sobne.

=== Luminescencija neorganskih kristala ===
{{Glavni|Kristaloluminiscencija}}

Luminescencija [[Anorganska kemija|anorganskih]] [[kristal]]a većinom dolazi iz luminescentnih centara, [[aktivator]]a, primjesa ugrađenih u [[kristalna rešetka|kristalnu rešetku]] ili zbog nesavršenosti kristala.

== Primjena luminescencije ==
Vrlo važno svojstvo jest mogućnost zapažanja [[emisija|emisije]] pri vrlo malim [[koncentracija]]ma [[kemijska tvar|kemijskih tvari]]. Često su dovoljne koncentracije reda 10-6 kg/m3. Kako se promatranje obično može ograničiti na obujam reda 10-7 m3, dovoljno je imati 10-13 kg luminescentne tvari da bi emisija bila primjetna. To omogućuje primjene luminescencije u rješavanju niza praktičnih zadataka.

=== Luminiscentna analiza ===
Metodama luminiscentne analize razvrstavaju se različite vrste [[staklo|stakla]], [[sortiranje|sortiraju]] se [[Zgura|šljake]]. Ocjenjuje se [[poroznost]] [[kamen]]ih slojeva i [[Građevinski materijal|građevinskog materijala]] tako da se potapaju u fluorescentne [[otopine]]. U mnogim kemijskim postupcima, u organskoj, tehničkoj kemiji i biokemiji primjenjuje se luminescencijska analiza za raspoznavanje različitih sastojaka u složenim smjesama. U tekstilnoj se industriji primjenom ove analize otkrivaju inače neprimjetne [[masti|masne]] mrlje na [[tkanina]]ma. Luminiscentna analiza se upotrebljava i pri određivanju pojedinih vrsta [[Drago kamenje|dragoga kamenja]].

=== Luminescentna bojila ===
{{Glavni|Luminescentna bojila}}

'''Luminescentna bojila''' su neki luminescentni [[materijal]]i mogu istodobno djelovati i kao [[bojila]] ili [[pigment]]i, i kao luminescentni izvor [[zračenje|zračenja]].

=== Luminescencijska rasvjeta ===
{{Glavni|Fluorescentna cijev}}

Luminescentne tvari se naveliko primjenjuju u [[Električna rasvjeta|rasvjeti]]. Tako na primjer u [[živina svjetiljka|visokotlačnim živinim sijalicama]] u [[Električni izboj|izboju]] je glavna [[emisija]] na kraćim [[valna duljina|valnim duljinama]], pa se upotrebom optičkih [[filtar]]a može dobiti samo [[ultraljubičasto zračenje]]. Ako se baloni takvih sijalica premažu fluorescentnim premazom koji pod djelovanjem ultraljubičastog zračenja svijetli crveno, poboljša se vidljivi dio spektra sijalice.

Osim već spomenutog luminescentnog premaza za fluorescentne cijevi (3 Ca3(PO4)2∙CaF2∙Sb∙Mn), koji daje približno bijelo svijetlo i koji je neotrovan, upotrebljavaju se još slijedeći: Mg2WO5 sa svjetlomodrom emisijom, (Zn∙Be)2SiO4∙Mn s narančastožutom emisijom, Zn2SiO4∙Mn sa zelenom emisijom, CdSiO3∙Mn s narančastocrvenom emisijom. Svjetiljke prekrivene spojevima kao što je na primjer Ca3(PO4)2∙Tl uz maksimum emisije na 330 nm upotrebljavaju se za [[Solarij|umjetno sunčanje]].

=== Luminescentni zasloni ===
{{Glavni|Fluorescentni zaslon}}

'''Fluorescentni zaslon''' [[Katodna cijev|katodne cijevi]] je prozirna [[površina]] [[premaz]]ana [[Fluorescencija|fluorescentnim]] [[tvar]]ima koje svijetle i stvaraju [[slika|slike]] ovisno o tome koliko ih je [[elektron]]a pogodilo, a broj elektrona koji pada na pojedino mjesto na zaslonu u svakom trenutku ovisi o [[električni napon|električnom naponu]] na upravljačkoj rešetki. Primjenjivao se u [[osciloskop]]ima, [[radar]]ima, [[televizija|televizijskim]] prijamnicima i elektroničkim [[računalo|računalima]]. <ref> '''zaslon (ekran)''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=66921] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.</ref>

=== Geološka istraživanja ===
[[Fotoluminescencija]] i [[katodoluminescencija]] mnogih [[minerali|minerala]] olakšava [[Geologija|geološko]] ispitivanje, pri čemu služi prijenosni izvor [[svjetlost]]i koji omogućava neposredno proučavanje u sloju. Ispitujući luminescenciju komada [[Mineralne sirovine|rude]] koja sadrži tragove [[nafta|nafte]], postoji mogućnost procjene kvalitete nafte.

=== Stimulirana luminescencija ===
[[Elektroluminiscencija]] PN spojeva [[poluvodič]]kih materijala iskorištava se za dobivanje stimulirane emisije. Posebno je poznat GaAs [[laser]] koji emitira lasersko zračenje u infracrvenom području, na 840 nm. Za lasere s bojilom upotrebljavaju se luminescence otopine organskih bojila, na primjer otopina rodamina 6G u [[etanol]]u.

=== Ostale primjene ===
U [[Kriminalistika|kriminalistici]], luminescencijska analiza omogućava pronalaženje tragova [[krv]]i, te otkrivanje tekstova pisanih nevidljivom tintom. Također se uvodi metoda ispitivanja emitiranog svojstvenog rendgenskog zračenja iz primjesa u tragovima sadržanih u uzorcima. Metode su toliko osjetljive da su moguća i kvantitativna ispitivanja.

U [[Paleontologija|paleontologiji]] fluorescentni snimci iskopina mnogo su bogatiji detaljima od običnih snimaka.

Novija je primjena luminescencentnih tvari u [[Fotonaponska ploča|fotonaponskim ćelijama]] gdje luminescentni materijal povećava djelotvornost dijelova.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Luminescence}}

[[Kategorija:Fizika čvrstog stanja]]
[[Kategorija: Mineralogija]]
[[Kategorija:Biokemija]]
[[Kategorija:Luminiscencija| ]]

←Starija inačica		Inačica od 29. studeni 2021. u 05:51
Redak 152:		Redak 152:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{Commonscat\|Luminescence}}~~

Luminiscencija - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica