WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

2022-01-02T16:40:46Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 16:40
Redak 96:		Redak 96:

	{\|class="wikitable" style="width:500px;"		{\|class="wikitable" style="width:500px;"
	\|+ '''Usporedna tablica svjetlosnog toka nekih izvora svjetlosti'''<ref>{{~~Cite book~~		\|+ '''Usporedna tablica svjetlosnog toka nekih izvora svjetlosti'''<ref>{{Citiranje knjige
	\|title=Introduction to Architectural Science: The Basis of Sustainable Design		\|title=Introduction to Architectural Science: The Basis of Sustainable Design
	\|last= Szokolay		\|last= Szokolay
Redak 117:		Redak 117:
	\|isbn=9780750687041		\|isbn=9780750687041
	\|oclc=		\|oclc=
	}}</ref><ref>{{~~Cite book~~		}}</ref><ref>{{Citiranje knjige
	\|title=BeLight		\|title=BeLight
	\|last=		\|last=
Redak 138:		Redak 138:
	<!--\|isbn=9772074075000-->		<!--\|isbn=9772074075000-->
	\|oclc=		\|oclc=
	}}</ref><ref>{{~~Cite book~~		}}</ref><ref>{{Citiranje knjige
	\|title=Practical Handbook on Image Processing for Scientific and Technical Applications		\|title=Practical Handbook on Image Processing for Scientific and Technical Applications
	\|last=Jahne		\|last=Jahne

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-23T02:47:08Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{preusmjerava|Luks|Titovog istoimenog psa|[[Luks (pas)]]}}
[[datoteka:Lux meter.jpg|mini|desno|300px|Luksmetar za mjerenje [[osvjetljenje|osvjetljenja]] (iluminacije) u radnim uvjetima.]]

[[datoteka:Fotometer.jpg|mini|desno|300px|[[Fotometar]].]]

[[datoteka:Luminosity.png|mini|desno|300px|Funkcija osjetljivosti [[oko|oka]] prikazana je na dijagramu kojemu se na apscisi nalaze [[valna duljina|valne duljine]] približno je simetrična krivulja s oštrim maksimumom jednakim jedinici na valnoj duljini 555 [[metar|nm]] za dnevnu osjetljivost (crno) i 507 nm za noćnu osjetljivost (zeleno). Njezina je vrijednost za valnu duljinu 600 nm 0,63, a za valne duljine 380 i 780 nm iznosi 0.]]

[[datoteka:Linear visible spectrum.svg|mini|desno|300px|]]

[[datoteka:V-LIGHT A314.JPG|mini|desno|300px|Standardna [[LED]] svjetiljka električne [[snaga|snage]] 7 [[vat|W]] i svjetlosne snage 470 [[lumen]]a.]]

[[datoteka:Gluehlampe 01 KMJ.jpg|mini|desno|300px|[[Električna žarulja]] električne [[snaga|snage]] 40 [[vat|W]] i svjetlosne snage 325 [[lumen]]a.]]

'''Luks''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''lux'': svjetlost; oznaka lx) je [[mjerna jedinica]] [[osvjetljenje|osvjetljenja]], izvedena jedinica [[SI]] ([[Međunarodni sustav mjernih jedinica]]). Određen je osvjetljenjem [[Ploha|plohe]] kojoj je na [[četvorni metar]] jednoliko raspoređen svjetlosni tok od jednoga [[lumen]]a, to jest: <ref> '''luks''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=37524] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

:<math>1\ \mathrm{lx} = 1\ \frac{\mathrm{lumen}}{\mathrm{metar}^2} = 1\ \frac{\mathrm{lm}}{\mathrm{m}^2} </math>

Jakost rasvjete od 1 lx ima površinu od 1 m2 ako na nju pada [[svjetlosni tok]] od 1 lm. Može se i ovako reći: '''Jakost rasvjete od 1 lx ima ona točka neke površine na koju pada okomito svjetlost od izvora svjetlosti 1 cd, koji je od nje udaljen 1 m.''' Što plohu dalje odmičemo od izvora svjetlosti, to je njena rasvjeta slabija, jer se isti tok svjetlosti podijeli na veću površinu. Prema tome jakost rasvjete je upravno razmjerna (proporcionalna) sa svjetlosnim tokom, a obrnuto proporcionalna s veličinom površine na koju taj tok pada.

Veća mjerna jedinica (zastarjela) od 1 lx je 1 [[fot]] (ph):

:<math>1\ \mathrm{fot} = 1\ \frac{\mathrm{lumen}}{\mathrm{centimetar}^2} = 10\,000\ \frac{\mathrm{lumen}}{\mathrm{metar}^2} = 10\,000\ \mathrm{luks} = 10\ \mathrm{kiloluks}</math>

Manja mjerna jedinica (zastarjela) od 1 lx je 1 noks (nx):

:<math>1\ \mathrm{nx} = 0,001\ \mathrm{lx} = 0,000\,000\,1\, \mathrm{ph}</math>

== Osvjetljenje ==
{{Glavni|Osvjetljenje}}

'''Osvjetljenje''' ili '''iluminacija''' (oznaka ''Es'') je [[fotometrija|fotometrijska]] [[fizikalna veličina]] kojom se opisuje upadanje [[svjetlost]]i na neku plohu, a određena je količnikom [[Svjetlosni tok|svjetlosnoga toka]] ''Φs'' i [[ploština|ploštine]] ''P'' te plohe, to jest:

:<math> E_s = \frac{\Phi_s}{P} </math>

[[Mjerna jedinica]] osvjetljenja jest luks (lx = lm/m2). [[Sunce]] u [[zenit]]u daje na osvjetljenom tlu osvjetljenje od približno 100 000 lx, a na granici [[Zemljina atmosfera|Zemaljske atmosfere]] oko 200 000 lx, pun [[Mjesec]] daje osvjetljenje 0,25 lx, svjetlost [[zvijezda]] daje 0,0003 lx, osvjetljenje za čitanje treba biti barem 50 lx.

Ovisnost osvjetljenja neke [[površina|površine]], zbog radijalnog širenja svjetlosti iz točkastog izvora, obrnuto je razmjerna kvadratu udaljenosti od izvora svjetlosti:

:<math> \frac{E_1}{E_2} = \frac{r_2^2}{r_1^2} </math>

gdje su ''E1'' i ''E2'' osvjetljenja na [[udaljenost]]ima od izvora ''r1'' i ''r2''.

Ovisnost osvjetljenja neke površine o upadnom kutu svjetlosti opisuje [[Johann Heinrich Lambert|Lambertov]] [[kosinus]]ni zakon:

:<math> E = E_0 \cdot \cos \phi </math>

gdje je: ''E0'' - osvjetljenje plohe okomite na zrake svjetlosti, a ''φ'' - upadni [[kut]] zraka svjetlosti u odnosu na okomicu. <ref> '''osvjetljenje (iluminacija)''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=45823] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

== Fotometrija ==
{{Glavni|Fotometrija}}

'''Fotometrija''' je grana [[optika|optike]] koja se bavi [[mjerenje]]m svojstava [[svjetlost]]i (svojstava izvora svjetlosti, svjetlosnoga toka i osvjetljenja površina). Povijesna fotometrijska mjerenja obavljana su s pomoću [[Oko|ljudskoga oka]], a suvremena fotometrijska mjerenja, iako koriste [[elektronika|elektroničke]] fotometre, prilagođena su osjetljivosti ljudskoga oka. Obuhvaćaju samo onaj dio [[Spektar (fizika)|spektra elektromagnetskih valova]] koji zamjećuje ljudsko oko, to jest ograničena su na [[valna duljina|valne duljine]] od približno 380 do 780 [[metar|nm]]. Kako ljudsko oko nije jednako osjetljivo na sve valne duljine vidljive svjetlosti, za svaku se valnu duljinu s pomoću fotometrijskoga ekvivalenta i funkcije osjetljivosti vida određuje ekvivalentna vrijednost standardnog promatrača (prema [[Međunarodna organizacija za standardizaciju|Međunarodnoj organizaciji za normizaciju ISO]]). Mjerenjima svojstava cjelokupnoga [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskoga spektra]] bavi se [[radiometrija]]. <ref> '''fotometrija''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=20266] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

=== Fotometrijske veličine i mjerne jedinice ===

{| class="sortable wikitable float-right"
|+ Fotometrijske veličine i mjerne jedinice
|- class="hintergrundfarbe6"
! colspan="2" | Veličina
! colspan="2" | [[Mjerna jedinica]]
! rowspan="2" | Napomena
|-
| naziv || znak || naziv || znak ||
|-
| [[Svjetlosna energija]] || ''Qs'' || lumen sekunda || lm⋅s || naziva se i [[količina svjetlosti]]
|-
| [[Svjetlosni tok]] || ''Φs'' || lumen (cd⋅[[Steradijan|sr]]) || lm || naziva se i [[luminacijski fluks]] ili [[svjetlosna snaga]]
|-
| [[Svjetlosna jakost]] || ''Is'' || [[kandela]] (lm/sr) || cd || naziva se i [[luminacijski intenzitet]]
|-
| [[Svjetljivost]] || ''Ls'' || kandela po [[Četvorni metar|četvornom metru]] || cd/m2 || naziva se i [[luminancija]]
|-
| [[Osvjetljenje]] || ''Es'' || luks (lm/m2) || lx || naziva se i [[iluminacija (optika)|iluminacija]]
|-
| [[Osvijetljenost]] || ''Hs'' || luks sekunda || lx⋅s || naziva se i '''svjetlosna izloženost''' ili [[Ekspozicija (razdvojba)|ekspozicija]]
|-
| [[Stupanj iskorištenja raznih izvora svjetlosti|Svjetlosna učinkovitost]] || ''η'' || lumen po [[vat]]u || lm/W || naziva se i '''luminacijska efektnost'''
|}

=== Objašnjenje ===
[[Količina svjetlosti]] koju točkasti izvor [[svjetlost]]i šalje (emitira) u prostor u svim pravcima u jednoj [[sekunda|sekundi]], naziva se svjetlosni tok ili luminacijski fluks. Opkolimo li točkasti izvor svjetlosti jakosti 1 [[kandela|kandele]] (cd) [[kugla|kuglom]] [[promjer]]a 1 [[metar]] (m), onda je količina svjetlosti što prolazi kroz 1 [[Četvorni metar|m2]] kugle [[mjerna jedinica]] za svjetlosni tok i zove se 1 [[lumen]] (lm). [[Prostorni kut]] koji pripada [[ploština|ploštini]] od 1 m2 je jedinični prostorni kut i zove se [[steradijan]] (sr). Budući da je ploština kugle 4r2π, to je ploština jedinične kugle (r = 1 m) jednaka 4π ili 12,57 m2. Znači kugla polumjera 1 m ima 12,57 steradijana. Prema tome možemo reći: '''1 lumen je onaj svjetlosni tok koji daje točkasti izvor svjetlosti od 1 kandele u prostorni kut od 1 steradijana'''.

Ako izvor svjetlosti šalje svjetlost ''t'' sekunda, onda je ukupna količina svjetlosti koju on daje jednaka umnošku vremena:

:<math>Q_s= \Phi_s \cdot t</math>

Svjetlosna energija mjeri se lumensekundama ili lumen sekundama (lm∙s) ili lumensatima (lm∙ h). Kako izvor [[Svjetlosna jakost|svjetlosti jakosti]] 1 [[kandela|kandela]] šalje u 1 steradijan tok svjetlosti od 1 lumen, to će kroz ploštinu od 4π = 12,57 m2 slati svjetlosni tok 12,57 lm. Općenito, izvor svjetlosti jakosti ([[svjetlosna jakost]]) ''Is'' (u kandelama) dati će svjetlosni tok (u lumenima):

:<math> \Phi_s= 4 \cdot \pi \cdot I_s </math>

a odatle je [[svjetlosna jakost]] (u [[kandela]]ma): <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>

:<math> I_s = \frac{4 \cdot \pi}{\Phi_s}\ </math>

=== Primjeri ===

{|class="wikitable" style="width:500px;"
|+ '''Usporedna tablica svjetlosnog toka nekih izvora svjetlosti'''<ref>{{Cite book
|title=Introduction to Architectural Science: The Basis of Sustainable Design
|last= Szokolay
|first=S. V.
|authorlink=
|last2=
|first2=
|editorn-last=
|editorn-first=
|edition=Second
|volume=
|year=2008
|origyear=
|page=143
|pages=
|publisher=Routledge
|place=
|url=http://books.google.com/books?id=jfISC1m3FqUC&lpg=PA143
|accessdate=
|isbn=9780750687041
|oclc=
}}</ref><ref>{{Cite book
|title=BeLight
|last=
|first=
|authorlink=
|last2=
|first2=
|editorn-last=
|editorn-first=
|edition=
|volume=3
|year=2010
|origyear=
|page=
|pages=10–12
|publisher=Trendforce
|place=
|url=http://books.google.com/books?id=Mgrd6ecnBnwC&lpg=PA12
|accessdate=

|oclc=
}}</ref><ref>{{Cite book
|title=Practical Handbook on Image Processing for Scientific and Technical Applications
|last=Jahne
|first=Bernd
|authorlink=
|last2=
|first2=
|editorn-last=
|editorn-first=
|edition=Second
|volume=
|year=2004
|origyear=
|page=111
|pages=
|publisher=CRC
|place=
|url=http://books.google.com/books?id=HcGBWtPF0PUC&lpg=PA111
|accessdate=
|isbn=9780849390302
|oclc=
}}</ref>
|-
! scope="col" style="text-align: left;"| Izvor
! scope="col" | Svjetlosni tok ([[lumen]])
|-
|align="left"| 37 [[vat|mW]] bijela [[LED]] ([[svijetleća dioda]]) ||align="center"|0,20
|-
|align="left"| 15 mW zeleni [[laser]] (532 [[metar|nm]] [[valna duljina]] ||align="center"|8,4
|-
|align="left"| 1 W bijela LED svjetiljka ||align="center"|25 – 120
|-
|align="left"| Petrolejka ||align="center"|100
|-
|align="left"| 40 W [[električna žarulja]] ||align="center"|325
|-
|align="left"| 7 W bijela LED svjetiljka ||align="center"|450
|-
|align="left"| 18 W [[fluorescentna cijev]] ||align="center"|1 250
|-
|align="left"| 100 W električna žarulja ||align="center"|1 750
|-
|align="left"| 40 W fluorescentna cijev ||align="center"|2 800
|-
|align="left"| 35 W [[elektrolučna svjetiljka]] ([[ksenon]]) ||align="center"| 2 200 – 3 200
|-
|align="left"| 100 W fluorescentna cijev ||align="center"|8 000
|-
|align="left"| 127 W [[natrijska svjetiljka]] ||align="center"|25 000
|-
|align="left"| 400 W halogena žarulja||align="center"|40 000
|}

==Izvori==
{{izvori}}

{{SI izvedene}}

[[Kategorija:SI izvedene jedinice]]
[[Kategorija:Fotometrija]]

Luks - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica