WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-29T05:49:34Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 29. studeni 2021. u 05:49
Redak 41:		Redak 41:

	==Poveznice==		==Poveznice==
	~~{{Commonscat\|Arches\|Arch}}~~
	* [[Arhitektura]]		* [[Arhitektura]]
	* [[Arkada]]		* [[Arkada]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-26T02:39:07Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:gateway_arch.jpg|mini|<center>[[Luk u Saint Louisu]] znan i kao "Ulazni luk" (Jefferson National Expansion Memorialin), [[Saint Louis]]; skulptura osnovana na paraboličnom luku.]]
[[Datoteka:Velia.jpg|mini|<center>Suhozidni etrurski most zvan ''Porta Rosa'' (4. st. pr. Kr.), [[Velia|Elea]], [[Italija]].]]
[[Datoteka:arch.of.constantine.threequarter.view.arp.jpg|mini|<center>[[Konstantinov slavoluk]] u [[Rim]]u urađen u spomen pobjede [[Konstantin I.|Konstantina I.]] 312. godine]]
[[Datoteka:La Aljafería - Oratorio 01.JPG|mini|<center>Potkovasti luk oratorija [[džamija|džamije]] u [[Aljafería|Aldžaferiji]], [[Španjolska]].]]
'''Luk''' je [[Konstrukcija|konstruktivni]] i dekorativni element u [[Arhitektura|arhitekturi]]. On predstavlja gornji završetak otvora u [[zid]]u ili među [[stup]]ovima, obično izveden tehnikom svođenja.

== Oblici lukova ==
Po obliku luk može biti: <div align="left"><gallery>
Slika:Treledsbåge.png|Trokutasti luk
Slika:Rundbåge.png|Polukružni luk
Slika:Segmentbåge.png|Segmentalni luk
Slika:Stigande båge.png|Nepravilni polukružni luk
Slika:Lansettbåge.png|Oštri ili slomljeni luk
Slika:Spetsbåge.png|Nejednaki šiljasti luk
Slika:Skulderbåge.png|Plosnati luk
Slika:Trepassbåge.png|Trolisni luk
Slika:Hästskobåge.png|Potkovasti luk
Slika:Korgbåge.png|Ovalni luk (luk trostrukog središta)
Slika:Ellipsbåge.png|Eliptični luk
Slika:Draperibåge.png|Udubljeni luk
Slika:Kölbåge.png|Ogee luk
Slika:Karnisbåge.png|Obrnuti ogee luk
Slika:Tudorbåge.png|Tudorski (Sedlasti) luk
Slika:Parabelbåge.png|Parabolični luk
</gallery></div>

Koji će se od ovih lukova koristiti, ovisi o [[Zapadna umjetnost|stilskom razdoblju]] i kulturno-umjetničkom krugu kojemu pripada građevina.

==Povijest luka==

Iako se pojavio još u [[Drevna Mezopotamija|Mezopotamiji]] [[Etrurska umjetnost|Etruščani]] će prvi u Europi shvatiti konstruktivnu vrijednost luka, ali malo se sačuvalo arhitektonskih spomenika, uglavnom pokoji gradski portal ([[Perugia]], [[Volterra]]).

[[Umjetnost starog Rima|Rimljani]] su od Etruščana preuzeli polukružni luk i koristili sve njegove sposobnosti (do 16 m). Redanjem lukova u istom smjeru dobiva se bačvasti ili lučni [[svod]] (do 20 m). Križanje dvaju bačvastih svodova pod kutom od 90º stvara križni svod (30x30 m). Rotacijom polukružnog luka za 360º stvara se [[kupola]] (najpoznatija je [[Hadrijan]]ova kupola [[Panteon]]a - 43,60 m).

Iako su još u [[Bizantska umjetnost|Bizantu]] arhitekti koristili potkovasti, trolisni i šiljasti luk, prava konstrukcijska vrijednost luka u Europskoj arhitekturi započinje u [[Arhitektura Gotike|Gotici]] kada se iskorištava šiljasti luk koji se preuzeo iz [[Arapi|Arapsko]]-[[Mauri|Maurske]] umjetnosti [[Islamska umjetnost i arhitektura|islamske]] [[Španjolska|Španjolske]].
Šiljasti luk je nastao iz polukružnog luka kada je zamijećeno da se uporabom ovog luka može postići veća vertikala luka. U Gotici umjesto bačvastog svoda sačinjenog od polukružnih lukova počinju se križati prelomljeni lukovi koji su, za razliku od polukružnih, mogli imati zajednički završetak u tjemenu (ključ). U križnom svodu svi pritisci se koncentriraju u unaprijed određenoj točci, stoga svodnu konstrukciju ne nose plohe zida nego stupovi i lukovi. To je pridonijelo izjednačavanju dijelova, pa sva tri broda [[Katedrala|katedrale]] postaju jednako široki i visoki, te crkveni prostor za vjernike nalikuje bilo kojoj gotičkoj dvorani – u vijećnici ili dvorcu … Stoga ih se i naziva '''dvoranskim crkvama'''.

Polukružni luk se revitalizira u [[Renesansa|Renesansi]] i [[Barok]]u, kao i u [[Klasicizam|Klasicističkoj]] arhitekturi, dok s pojavom novih konstrukcijskih materijala (željezo i čelik) neke od prvih građevina koriste luk (Npr. Polukružni luk u bazi [[Eiffelov toranj|Eiffelovog tornja]] i ovalni luk [[Arhitektura Industrijske revolucije|Galerije strojeva]] na [[Svjetska izložba|Svjetskoj izložbi]] u [[Pariz]]u [[1889.]] g.).

U [[Moderna arhitektura|Modernoj arhitekturi]] luk kao jedan od najčvršćih konstrukcija se obilato koristi (Npr. [[Opera u Sydneyu]], [[Palača sporta]] u [[Rim]]u i sl.), a najveći luk na svijetu je [[Luk u Saint Louisu]].

==Poveznice==
{{Commonscat|Arches|Arch}}
* [[Arhitektura]]
* [[Arkada]]
* [[Niša]]

==Vanjske poveznice==
* [http://www.diyinfo.org/wiki/Constructing_Brick_Arches DIYinfo.org's Gradnja luka od cigli] - Wiki dokument o gradnji zida od lukova.
* [http://www.diyinfo.org/wiki/Constructing_Timber_Framed_Arches DIYinfo.org's Gradnja lukova od drveta Wiki.]

{{Konstrukcije}}

[[Kategorija:Arhitektonski elementi]]
[[Kategorija:Konstrukcije]]

Luk (arhitektura) - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica