WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-30T01:12:50Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Znanstvenik
| ime = Luis Walter Alvarez
| slika = LWA Picture Final.jpg
| slika_širina = 220px
| naslov =
| datum_rođenja = [[13. lipnja]] [[1911.]]
| mjesto_rođenja = [[San Francisco]], [[Sjedinjene Države|SAD]]
| datum_smrti = [[1. rujna]] [[1988.]]
| mjesto_smrti = [[Berkeley]], [[Sjedinjene Države|SAD]]
| prebivalište = [[Sjedinjene Države|SAD]]
| državljanstvo = [[Sjedinjene Države|američko]]
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[fizika]]
| radna_institucija = [[Kalifornijsko državno sveučilište]]
| alma_mater = [[Sveučilište u Chicagu]]
| doktorski_mentor = [[Arthur Compton]]
| doktorski_studenti =
| poznat_po =
| nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziku]] (1968.)
| religija =
| fusnote =
}}

[[Datoteka:Elektroneneinfang (2 Phasen).png|250px|mini|desno|Elektronski uhvat]]
[[Datoteka:field_dinos_2.jpg|mini|desno|250px|Luis i Walter Alvarez su postavili novu teoriju o izumiranju dinosaura]]

'''Luis Walter Alvarez''' (13. lipnja 1911. – 1. rujna 1988.) je bio [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[fizičar]] i [[izumitelj]]. Dobitnik je [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelove nagrade za fiziku]] 1968., za njegov odlučujući doprinos na polju [[Fizika elementarnih čestica|fizike elementarnih čestica]], posebno zbog otkrića velikog broja [[rezonancija|rezonancijskih]] stanja, koja su postignuta koristeći njegovu tehniku korištenja [[vodik]]ove mjehuraste komore i analize podataka. Objavio je preko 40 [[Patent|patenata]], od kojih su neki imali uspjeh na [[Tržište|tržištu]]. <ref> [http://ahyco.ffri.hr/povijestfizike/20_atomska2.htm] "Povijest fizike", Ivan Supek, 2011.</ref>

==Životopis==
Roditelji su mu bili [[Sjedinjene Američke Države|Amerikanci]] [[Kastiljci|španjolskog]] porijekla. Otac i djed su bili [[Liječnik|liječnici]], a teta je bila poznati [[Slikarstvo|slikar]]. 1936. se oženio i imao je dvoje djece. 1958. se oženio po drugi puta, a iz tog braka je imao još dvoje djece.

===Elektronski uhvat ili K uhvat===
Luis Alvarez se školovao u [[Chicago, Illinois|Chicagu]], a 1936. je obranio [[doktorat]]. 1932. dok je bio još student, konstruirao je specijalni [[Geigerov brojač]], koji je služio kao [[teleskop]] za promatranje [[Kozmičke zrake|kozmičkog zračenja]]. Njegov savjetnik je bio [[Arthur Compton]], a zajedno su provodili [[pokus]]e proučavajući razliku između [[zapad]]nih i [[Istok|istočnih]] kozmičkih zraka. Primijetili su da sa zapada dolazi više kozmičkih zraka nego s istoka. Po završetku školovanja, počeo je raditi u labaratoriju, koji je vodio [[Ernest Orlando Lawrence|Ernest Lawrence]].

U labaratoriju mu je voditelj bio [[Robert Oppenheimer]]. Pokušavao je dobiti u labaratoriju [[elektronski uhvat]], koji je predviđen [[Teorija|teorijski]], ali praktično nikad nije bio dobiven. Koristio je [[magnet]]e da skrenu [[elektron]]e i [[pozitron]]e, te novi specijalni Geigerov brojač, koji je mogao otkriti samo meke [[Rendgenske zrake|rendgenske zrake]], čime bi dokazao elektronski uhvat. Rezultate je objavio 1938. <ref> Alvarez, L.W. "Alvarez: Adventures of a Physicist", publisher=Basic Books, 1987.</ref>

===Nuklearna fuzija===
Luis Alvarez je nastavio proučavati [[nuklearna fuzija|nuklearnu fuziju]]. Bombardirao je [[atomska jezgra|atomske jezgre]] [[deuterij]]a s [[tricij]]em, sto je po prema Lawsonovom kriteriju, fuzija D-T najlakša i najobećavajuća za dobivanje [[Energija nuklearne fuzije|energije nuklearne fuzije]]. Koristio je [[ciklotron]] da bi dobio zrake ubrzanih [[ion]]a. Deuterij je [[izotop]] vodika koji je vrlo zastupljen na [[Zemlja|Zemlji]], a tricij je izotop vodika koji se u prirodi pojavljuje u samo neznatnim količinama, zato što je njegovo radioaktivno [[vrijeme poluraspada]] 12,32 godine. Zbog toga je potreban dodatni “uzgoj” tricija, koji se može dobiti od [[litij]]a.

===Nuklearna magnetna rezonancija===
1938. je uspio na ciklotronu dobiti termalne [[neutron]]e, pokušavajući izmjeriti magnetni moment neutrona. Uspio ga je dobiti, a kasnije su ti pokusi doveli do primjene [[Nuklearna magnetska rezonancija|nuklearne magnetne rezonancije]]. Kasnije je radio na primjeni [[Mikrovalovi|mikrovalnog]] [[radar]]a, što je imalo značajnu primjenu u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. Njegov radarski sustav je imao primjenu i nakon rata, pogotovo za mirno slijetanje [[zrakoplov]]a u uslovima loše vidljivosti.

Od 1943. radio je i na [[Projekt Manhattan|projektu Manhattan]]. Napravio je sustav za otkrivanje rada [[nuklearni reaktor|nuklearnih reaktora]], koristeći [[ksenon]]-133, da bi otkrili da li [[Nacionalsocijalizam|nacistička]] [[Njemačka]] radi s nuklearnim reaktorima. Radio je i na proizvodnji [[Nuklearno oružje|atomske bombe]]. <ref> Buderi R.: "The Invention that Changed the World", publisher=Simon and Schuster, 1996.</ref>

Nakon rata radio je na usavršavanju [[Akcelerator čestica|akceleratora čestica]]. 1954. je izgrađen tada najveći ubrzivač [[proton]]a, koji se zvao '''Bevatron'''. Uspio je napraviti [[vodik]]ovu mjehurastu komoru, koja mu je pomogla otkriti veliki broja [[rezonancija|rezonancijskih]] stanja raznih tvari, nakon bombardiranja elementarnim česticama, za što je i dobio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] 1968.

===Kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje===
Od 1964. je radio na mjerenju [[Kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje|kozmičkog mikrovalnog pozadinskog zračenja]], a to je kratkovalno zračenje zaostalo iz vremena 100 000 godina nakon [[Veliki prasak|Velikog praska]]. 1965. proučava [[Rendgenske zrake|rendgenskim zrakama]] [[egipat]]ske [[Piramida (arhitektura)|piramide]], posebno [[Kafra|Kefrenovu]], da otkrije nova [[Arheologija|arheološka nalazišta]].

1966. je radio na proučavanju [[atentat]]a na [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|američkog predsjednika]] [[John F. Kennedy|John. F. Kennedyja]], a pronašao je neke nove dokaze koje službena istraga nije pronašla.

===Alvarezova teorija o izumiranju dinosaura===
[[Dinosauri]] su počeli [[Masovna izumiranja|izumirati]] krajem razdoblja [[Kreda (geološko razdoblje)|Krede]]. Popularana teorija koja objašnjava to masovno izumiranje govori o [[Asteroidi|asteroidu]] koji je pogodio Zemlju prije 65 milijuna godina i izazavao pojavu velikih količina prašine u [[Zemljina atmosfera|atmosferi]]. Smatra se da je ta prašina zakrila [[Sunčeva svjetlost|Sunčevu svjetlost]], što je trajalo mjesecima, ili više, i uzrok je uginuća različitih biljaka i životinja. Pri prijelazu Krede u Palogen oko 75% svih živih vrsta i 17% porodica je izumrlo. To je od velikog značaja za ljude, jer je označilo kraj doba dinosaura i otvorilo put za razvoj [[Sisavci|sisavaca]], koji su postali dominantni [[kralježnjaci]] na [[Kopno|kopnu]]. U [[ocean]]ima, smanjio se broj morskih vrsta za oko 33%. Izumiranje je bilo neravnomjerno – neki [[Organizam|organizmi]] su nestali, neki su doživjeli teške gubitke, dok su pak drugi imali tek minimalne gubitke, poput [[Krokodili|krokodila]].

[[Arheologija|Arheolog]] Walter Alvarez, sin Luisa Alvareza, je 1970-tih vršio [[Istraživanje|istraživanja]] u centralnoj [[Italija|Italiji]] i pronašao je sloj [[Glina (tlo)|gline]], star oko 65,95 milijuna godina i debljine oko 1 [[centimetar]]. To je bilo vrijeme kada su dinosauri izumrli i Walter Alvarez je postavio pitanje o uzroku takvog masovnog izumiranja. Pokušao je odrediti koliko je vremena trebalo da se taj 1 cm gline nataloži. Za to se koristi ispitivanje elementa [[iridij]]a, koji je vrlo rijedak na Zemlji, kao i svi [[kemijski element|kemijski elementi]] [[Platinski metali|platinskih metala]] i uglavnom dolazi padanjem [[mikrometeorid]]a iz [[Svemir]]a. Pretpostavka je ako u glini ima puno iridija, onda je trebalo puno vremena za taloženje tog sloja i obratno.

Pronađeno je puno više iridija nego je očekivano, a to znači da on stigao s asteroidom. Nakon tog istraživanja, proučavalo se još oko 100 takvih mjesta u svijetu, gdje se istraživala količina prisutnog iridija. Zaključak je bio da takva količina iridija je mogla doći samo iz Svemira. Osim toga, proučavani su i čađa, staklene kuglice, udarni kristali [[kvarc]]a, mikroskopski [[dijamant]]i i drugi [[minerali]], koji nastaju kod visokih [[temperatura]] i velikih [[tlak]]ova. Na kraju je zaključeno da samo veliki asteroid, koji je pao na Zemlju, je mogao nešto takvo prouzročiti. U početku su se pojavile velike kritike na tu teoriju, ali 10 godina nakon toga je pronađen udarni [[krater Chicxulub]], na obalama [[Meksički zaljev|Meksičkog zaljeva]], koji se snažno podudarao s tom teorijom. 2010. je grupa od 41 znanstvenika potvrdila da je masovno izumiranje dinosaura najvjerojatnije nastalo zbog pada asteroida Chicxulub. <ref> Schulte Peter, Alegret Laia, Arenillas Ignacio Arz, Jose A., Barton Penny J., Bown Paul R., Bralower Timothy J., Christeson Gail L., Claeys Philippe, Cockell Charles S., Collins Gareth S., Deutsch Alexander, Goldin Tamara J., Goto Kazuhisa, Grajales-Nishimura José M., Grieve Richard A. F., Gulick Sean P. S., Johnson Kirk R., Kiessling Wolfgang, Koeberl Christian, Kring David A., MacLeod Kenneth G., Matsui Takafumi, Melosh Jay, Montanari Alessandro, Morgan Joanna V., Neal Clive R., Nichols Douglas J., Norris Richard D., Pierazzo Elisabetta, Ravizza Greg, Rebolledo-Vieyra Mario, Uwe Reimold Wolf, Robin Eric, Salge Tobias, Speijer Robert P., Sweet Arthur R., Urrutia-Fucugauchi Jaime, Vajda Vivi, Whalen Michael T., Willumsen Pi S.: "The Chicxulub Asteroid Impact and Mass Extinction at the Cretaceous- Paleogene Boundary", journal = Science, 2010. [http://www.sciencemag.org/cgi/content/abstract/327/5970/1214]</ref>

== Izvori ==
{{izvori|3}}
{{Nobelova nagrada za fiziku}}

{{GLAVNIRASPORED:Alvarez, Luis}}
[[Kategorija:Američki fizičari]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]
[[Kategorija:Nuklearna fizika]]

Luis Alvarez - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica