WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-25T00:45:57Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Znanstvenik
| ime = Luigi Cremona
| slika = Luigi Cremona.jpg
| slika_širina = 200px
| naslov =
| datum_rođenja = [[7. prosinca]] [[1830.]]
| mjesto_rođenja = [[Pavia]], [[Lombardija]], [[Italija]]
| datum_smrti = [[10. lipnja]] [[1903.]]
| mjesto_smrti = [[Rim]], [[Italija]]
| prebivalište =
| državljanstvo =
| narodnost = [[Talijani|Talijan]]
| etnicitet =
| polje = [[Matematika]], [[statika]]
| radna_institucija = Sveučilište La Sapienza u [[Rim]]u
| alma_mater = Sveučilište u Paviji
| doktorski_mentor =
| doktorski_studenti =
| poznat_po = [[Cremonin plan sila]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade =
| religija =
| fusnote =
}}

'''Luigi Cremona''' ([[Pavia]], 7. prosinca 1830. – [[Rim]], 10. lipnja 1903.), talijanski [[matematičar]] i [[statika|statičar]]. Sveučilišni [[profesor]] u [[Bologna|Bologni]] i Rimu, gdje je osnovao katedru deskriptivne geometrije i grafičke statike. Cremonin plan sila je grafički postupak za određivanje [[sila]] u štapovima rešetkastih [[nosač]]a sastavljenih od sustava [[trokut]]a, na primjer kod [[most]]ova, [[krov]]ova i [[dizalo|dizala]]. <ref> '''Cremona, Luigi''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=12703] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

== Životopis ==
Nakon što je završio obrazovanje u rodnom gradu 1848., Cremona se pridružio Bataljonu za slobodnu [[Italija|Italiju]] u borbi protiv austrijskih vlasti i sudjelovao u obrani [[Venecija|Venecije]], koja je završila kapitulacijom 24. kolovoza 1849. Iste je godine započeo studij [[Građevinarstvo|građevinarstva]] na Sveučilištu u Paviji. [[Diploma|Diplomirao]] je sa [[doktor]]skim stupnjem 1860. Nakon niza nastavničkih zaposlenja u Paviji, Cremoni i [[Milan]]u, Cremona je postao profesor Sveučilišta u Bologni 1860. Nakon toga bio je nastavnik više geometrije na Milanskoj politehničkoj školi (od 1867. do 1873.). U tom je razdoblju razvio matematičke osnove svoje grafičke statike utemeljene na Maxwellovu načelu dualnosti ([[Talijanski jezik|tal]]. ''Le figure reciproche nella Statica Grafica''). Cremonina je grafička statika ubrzo prihvaćena u nastavi teorije [[konstrukcija|konstrukcije]] i u [[inženjerstvo|inženjerskoj]] praksi. Zajedno sa Culmannom i Maxwellom, Cremona je utemeljitelj grafičke statike obogaćene projektivnom [[geometrija|geometrijom]]. Godine 1873. ministar Sella je imenovao Cremonu rektorom, osnivačem novoutemeljenoga Sveučilišta u Rimu, gdje je predavao grafostatiku do 1877. Potom je bio profesor matematike na Sveučilištu u Rimu do smrti. Pridružio se Senatu 1879., te je bio jedan od najpoštovanijih članova Sveučilišta u [[Berlin]]u, [[Stockholm]]u i [[Oxford]]u, među ostalima, počastili su ga počasnim doktorom za pionirski rad u [[nacrtna geometrija|nacrtnoj geometriji]].

== Cremonin plan sila ==
{{glavni|Cremonin plan sila}}
[[datoteka:cremonadiagram.jpg|mini|lijevo|250px|Primjer [[Cremonin plan sila|Cremoninog plana sila]] za rešetkasti [[nosač]] (sastavljen od sustava [[trokut]]a).]]
Bilo koja [[građevina]] čiji se [[Proračun (razdvojba)|proračun]] vrši pomoću Cremonine metode i pripadajući plan sila, gleda se kao projekcija dvaju [[poliedar]]a, čiji bridovi odgovaraju međusobno kao dva recipročna elementa nulsistema. Metoda koja proizlazi iz tog promatranja je toliko jednostavna, da se bez znanja od kuda je izvedena može shvatiti i primijeniti. Prvo se iz zadanih [[sila]] dobiju sve vanjske, uravnotežene sile poligona i to tako da se slažu jedna do druge kako slijede opseg tog sistema. Zatim se iz njih, pomoću daljnjeg rastavljanja sila, dobiju sile u štapovima. Pri tome se uvijek počinje u jednom dijelu sistema ili točnije u čvoru, u kojem se [[os]]i štapa sijeku i tako tvore za svaki čvor zatvoreni poligon, čije strane, koje se dodiruju u toj točci predstavljaju te sile koje su se prije izračunale. Ti planovi sila su najjasniji i najjednostavniji kada se kod izrade pazi da svaka zatezna sila prolazi kroz točku razdvajanja dvaju vanjskih sila, koje se vežu na kraj zateznog štapa. U tom slučaju svakom trokutnom polju odgovara jedna točka u planu sila, kroz koji prolaze te tri dotične sile, ili svakom čvoru sistema pripada zatvoreni poligon, u planu sila koji se sastoji od sila koje se sudaraju u tom čvoru. Ako se poštuje to pravilo svaka sila se u planu sila pojavljuje samo jednom i paralelno je pomicanje sila nepotrebno.

To se pravilo samo primjenjuje kada se građevina sastoji od poredanih [[trokut]]a. Ako taj uvjet nije ispunjen, gubi se recipročna veza između dviju figura, te je potrebno paralelno pomicanje sila u planu sila, to jest, treba dvaput prikazati silu kako bi se dobili uravnoteženi poligoni. Iz smjera vanjskih sila može se odrediti smjer unutarnjih sila. U tu se svrhu promatra svaka vanjska sila kao rezultirajuća sila onih sila koje izlaze iz čvora ili se, što je preglednije, nacrtaju strelice tako da u svakom čvoru nastane uravnotežen sustav. Te sile štapa nemaju određeni smjer nego djeluju u suprotnim smjerovima, ovisno koju se završnu točku gleda kao točka slaganja sila. Stoga, u planu sila, svaka unutarnja sila dobiva dvije strelice. Prenesu li se te strelice u mrežu plana toga sustava, i to u blizinu dotičnog čvora, tada se štapovi čije strelice su suprotno orijentirane u odnosu na završnu točku štapa, zovu vlačno opterećeni štapovi, a štapovi, čije su strelice orijentirane tako da djeluju prema završnoj točki štapa, zovu se tlačno opterećeni štapovi. <ref> '''Cremonin plan sila''', [http://www.grad.hr/nastava/gs/sr/prk.pdf], Marko Rihtarić, www.grad.hr, 2010.</ref>

== Izvori ==
{{Izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Cremona, Luigi}}
[[Kategorija: Talijanski matematičari]]
[[Kategorija: Talijanski fizičari]]

Luigi Cremona - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica