Ludwig Boltzmann - Povijest promjena

Suradnik10: /* Životopis */

2026-03-18T16:01:52Z

Životopis

←Starija inačica		Inačica od 18. ožujak 2026. u 16:01
Redak 36:		Redak 36:
	Boltzmann je unaprijedio [[kinetička teorija plinova\|kinetičku teoriju plinova]], a njegov krunski rezultat je statističko tumačenje [[entropija\|entropije]], po kojem je entropija mjera neuređenosti sustava i proporcionalna je logaritmu broja sviju mogućih mikroskopskih stanja koja su u skladu s jednim jedinim makroskopskim stanjem sustava. Na taj način entropija je, osim svoje fenomenološke termodinamičke zasnovanosti, dobila i mikroskopsko statističko tumačenje, a time je otvoren put za proučavanje [[Drugi zakon termodinamike\|Drugog zakona termodinamike]] u sklopu statističke fizike i [[Isaac Newton\|Newtonove]] mehanike. Svojim pokusima i teorijskim razmatranjima Boltzmann je podupro i [[James Clerk Maxwell\|Maxwellovu]] teoriju [[elektromagnetizam\|elektromagnetizma]].		Boltzmann je unaprijedio [[kinetička teorija plinova\|kinetičku teoriju plinova]], a njegov krunski rezultat je statističko tumačenje [[entropija\|entropije]], po kojem je entropija mjera neuređenosti sustava i proporcionalna je logaritmu broja sviju mogućih mikroskopskih stanja koja su u skladu s jednim jedinim makroskopskim stanjem sustava. Na taj način entropija je, osim svoje fenomenološke termodinamičke zasnovanosti, dobila i mikroskopsko statističko tumačenje, a time je otvoren put za proučavanje [[Drugi zakon termodinamike\|Drugog zakona termodinamike]] u sklopu statističke fizike i [[Isaac Newton\|Newtonove]] mehanike. Svojim pokusima i teorijskim razmatranjima Boltzmann je podupro i [[James Clerk Maxwell\|Maxwellovu]] teoriju [[elektromagnetizam\|elektromagnetizma]].

	[[Particijska funkcija]] je kao i većina koncepata iz [[Statistička mehanika\|statističke mehanike]], nastala razmatranjem Boltzmanna]], [[Josiah Willard Gibbs\|Gibbsa]] i [[James Clerk Maxwell\|Maxwella]].<ref>{{cite journal \| last=Boltzmann \| first=Ludwig \| year=1868 \| title=Studien über das Gleichgewicht der lebendigen Kraft zwischen bewegten materiellen Punkten \| journal=Wiener Berichte \| language=German}}</ref><ref>{{cite book \| last=Gibbs \| first=Josiah Willard \| title=On the Equilibrium of Heterogeneous Substances \| publisher=Connecticut Academy of Arts and Sciences \| year=1876}}</ref>		[[Particijska funkcija]] je kao i većina koncepata iz [[Statistička mehanika\|statističke mehanike]], nastala razmatranjem Boltzmanna, [[Josiah Willard Gibbs\|Gibbsa]] i [[James Clerk Maxwell\|Maxwella]].<ref>{{cite journal \| last=Boltzmann \| first=Ludwig \| year=1868 \| title=Studien über das Gleichgewicht der lebendigen Kraft zwischen bewegten materiellen Punkten \| journal=Wiener Berichte \| language=German}}</ref><ref>{{cite book \| last=Gibbs \| first=Josiah Willard \| title=On the Equilibrium of Heterogeneous Substances \| publisher=Connecticut Academy of Arts and Sciences \| year=1876}}</ref>

	== Doprinosi ==		== Doprinosi ==

Suradnik10: iz članka Particijska funkcija

2026-03-18T16:01:38Z

iz članka Particijska funkcija

←Starija inačica		Inačica od 18. ožujak 2026. u 16:01
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Ludwig Boltzmann'''-->~~{{Znanstvenik		{{Znanstvenik
	\| ime = Ludwig Boltzmann		\| ime = Ludwig Boltzmann
	\| slika = Boltzmann-Ludwig.jpg		\| slika = Boltzmann-Ludwig.jpg
Redak 25:		Redak 25:
	}}		}}

	'''Ludwig Boltzmann''' ([[Beč]], [[20. veljače]] [[1844.]] - Duino kod [[Trst]]a, [[5. rujna]] [[1906.]]), [[Austrija\|austrijski]] [[fizičar]]. [[Doktor]]irao (1866.) na [[Sveučilište u Beču\|Sveučilištu u Beču]]. Predavao u [[Beč]]u i na drugim europskim sveučilištima. Pridonio teoriji [[Toplinsko zračenje\|toplinskog zračenja]] [[crno tijelo\|crnog tijela]] ([[Stefan-Boltzmannov zakon]]), [[Kinetička teorija plinova\|kinetičkoj teoriji plinova]] (Maxwell-Boltzmannova razdioba molekula po energijama) i statističkoj interpretaciji [[entropija\|entropije]]. U klasičnoj [[Statistička fizika\|statističkoj fizici]] Boltzmannov faktor e<sup>–E/kT</sup>, opisuje učestalost nekog stanja u ovisnosti o njegovoj energiji ''E'' na nekoj zadanoj temperaturi ''T'', gdje je ''k'' [[Boltzmannova konstanta]]. S pomoću tog faktora dobiva se Boltzmannov zakon razdiobe čestica po [[energija]]ma. Statističku mehaniku velikog broja čestica Boltzmann je izgradio na temeljnom postulatu da je [[vjerojatnost]] nekog makrostanja razmjerna broju mogućnosti njegova ostvarenja i hipotezi da su sva mikrostanja, koja izgrađuju makrostanje, jednako vjerojatna. Po njem je nazvan [[Mjesečevi krateri\|krater na Mjesecu]] ([[Boltzmann (krater)]]). <ref> '''Boltzmann, Ludwig''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=8573] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.</ref>		'''Ludwig Boltzmann''' ([[Beč]], [[20. veljače]] [[1844.]] - Duino kod [[Trst]]a, [[5. rujna]] [[1906.]]), [[Austrija\|austrijski]] [[fizičar]].

			== Životopis ==
			[[Doktor]]irao (1866.) na [[Sveučilište u Beču\|Sveučilištu u Beču]]. Predavao u [[Beč]]u i na drugim europskim sveučilištima. Pridonio teoriji [[Toplinsko zračenje\|toplinskog zračenja]] [[crno tijelo\|crnog tijela]] ([[Stefan-Boltzmannov zakon]]), [[Kinetička teorija plinova\|kinetičkoj teoriji plinova]] (Maxwell-Boltzmannova razdioba molekula po energijama) i statističkoj interpretaciji [[entropija\|entropije]]. U klasičnoj [[Statistička fizika\|statističkoj fizici]] Boltzmannov faktor e<sup>–E/kT</sup>, opisuje učestalost nekog stanja u ovisnosti o njegovoj energiji ''E'' na nekoj zadanoj temperaturi ''T'', gdje je ''k'' [[Boltzmannova konstanta]]. S pomoću tog faktora dobiva se Boltzmannov zakon razdiobe čestica po [[energija]]ma. Statističku mehaniku velikog broja čestica Boltzmann je izgradio na temeljnom postulatu da je [[vjerojatnost]] nekog makrostanja razmjerna broju mogućnosti njegova ostvarenja i hipotezi da su sva mikrostanja, koja izgrađuju makrostanje, jednako vjerojatna. Po njem je nazvan [[Mjesečevi krateri\|krater na Mjesecu]] ([[Boltzmann (krater)]]). <ref> '''Boltzmann, Ludwig''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=8573] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.</ref>

	Jedan je od najvažnijih osnivača [[statistička mehanika\|statističke mehanike]]. Bio je odlučni pristaša [[atomistika\|atomistike]]. Potaknut mišlju i uvjerenjem da se zakoni ponašanja termodinamičkih, makroskopskih, sustava mogu izvesti iz predpostavke o postojanju atoma, od kojih je sustav sastavljen i koji se gibaju po zakonima Newtonove mehanike. Svoj teorijski rad na području fizike Boltzmann je uobličio spajanjem mehaničkih zakona i teorije vjerojatnosti. Rezultat toga je [[Boltzmannova razdioba]] koja opisuje razdiobu atoma po energijama u ovisnosti o [[temperatura\|temperaturi]] sustava. Vjerojatnost da ćemo u sustavu temperature ''T'' naći određen broj atoma energije ''E'' razmjerna je s funkcijom:		Jedan je od najvažnijih osnivača [[statistička mehanika\|statističke mehanike]]. Bio je odlučni pristaša [[atomistika\|atomistike]]. Potaknut mišlju i uvjerenjem da se zakoni ponašanja termodinamičkih, makroskopskih, sustava mogu izvesti iz predpostavke o postojanju atoma, od kojih je sustav sastavljen i koji se gibaju po zakonima Newtonove mehanike. Svoj teorijski rad na području fizike Boltzmann je uobličio spajanjem mehaničkih zakona i teorije vjerojatnosti. Rezultat toga je [[Boltzmannova razdioba]] koja opisuje razdiobu atoma po energijama u ovisnosti o [[temperatura\|temperaturi]] sustava. Vjerojatnost da ćemo u sustavu temperature ''T'' naći određen broj atoma energije ''E'' razmjerna je s funkcijom:
Redak 32:		Redak 35:

	Boltzmann je unaprijedio [[kinetička teorija plinova\|kinetičku teoriju plinova]], a njegov krunski rezultat je statističko tumačenje [[entropija\|entropije]], po kojem je entropija mjera neuređenosti sustava i proporcionalna je logaritmu broja sviju mogućih mikroskopskih stanja koja su u skladu s jednim jedinim makroskopskim stanjem sustava. Na taj način entropija je, osim svoje fenomenološke termodinamičke zasnovanosti, dobila i mikroskopsko statističko tumačenje, a time je otvoren put za proučavanje [[Drugi zakon termodinamike\|Drugog zakona termodinamike]] u sklopu statističke fizike i [[Isaac Newton\|Newtonove]] mehanike. Svojim pokusima i teorijskim razmatranjima Boltzmann je podupro i [[James Clerk Maxwell\|Maxwellovu]] teoriju [[elektromagnetizam\|elektromagnetizma]].		Boltzmann je unaprijedio [[kinetička teorija plinova\|kinetičku teoriju plinova]], a njegov krunski rezultat je statističko tumačenje [[entropija\|entropije]], po kojem je entropija mjera neuređenosti sustava i proporcionalna je logaritmu broja sviju mogućih mikroskopskih stanja koja su u skladu s jednim jedinim makroskopskim stanjem sustava. Na taj način entropija je, osim svoje fenomenološke termodinamičke zasnovanosti, dobila i mikroskopsko statističko tumačenje, a time je otvoren put za proučavanje [[Drugi zakon termodinamike\|Drugog zakona termodinamike]] u sklopu statističke fizike i [[Isaac Newton\|Newtonove]] mehanike. Svojim pokusima i teorijskim razmatranjima Boltzmann je podupro i [[James Clerk Maxwell\|Maxwellovu]] teoriju [[elektromagnetizam\|elektromagnetizma]].

			[[Particijska funkcija]] je kao i većina koncepata iz [[Statistička mehanika\|statističke mehanike]], nastala razmatranjem Boltzmanna]], [[Josiah Willard Gibbs\|Gibbsa]] i [[James Clerk Maxwell\|Maxwella]].<ref>{{cite journal \| last=Boltzmann \| first=Ludwig \| year=1868 \| title=Studien über das Gleichgewicht der lebendigen Kraft zwischen bewegten materiellen Punkten \| journal=Wiener Berichte \| language=German}}</ref><ref>{{cite book \| last=Gibbs \| first=Josiah Willard \| title=On the Equilibrium of Heterogeneous Substances \| publisher=Connecticut Academy of Arts and Sciences \| year=1876}}</ref>

	== Doprinosi ==		== Doprinosi ==

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

2026-03-10T04:59:39Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 04:59
Redak 51:		Redak 51:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{commons\|Ludwig Boltzmann}}~~

	[[Kategorija:Austrijski fizičari\|Boltzmann, Ludwig]]		[[Kategorija:Austrijski fizičari\|Boltzmann, Ludwig]]
	[[Kategorija:Životopisi, Trst]]		[[Kategorija:Životopisi, Trst]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T02:39:29Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Znanstvenik
| ime = Ludwig Boltzmann
| slika = Boltzmann-Ludwig.jpg
| slika_širina = 200px
| naslov =
| datum_rođenja = [[20. veljače]] [[1844.]]
| mjesto_rođenja = [[Beč]], [[Austrija]]
| datum_smrti = [[5. rujna]] [[1906.]]
| mjesto_smrti = [[Trst]], [[Italija]]
| prebivalište =
| državljanstvo = [[Austrijanci|Austrijanac]]
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[Fizika]]
| radna_institucija = [[Sveučilište u Grazu]] [[Sveučilište u Beču]] Sveučilište u Münchenu Sveučilište u Leipzigu
| alma_mater = [[Sveučilište u Beču]]
| doktorski_mentor = [[Jožef Stefan]]
| doktorski_studenti = [[Lise Meitner]]
| poznat_po = [[Boltzmannova konstanta]] [[Stefan-Boltzmannov zakon]] [[Stefan–Boltzmannova konstanta]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade = član [[Kraljevsko društvo za unaprjeđenje prirodnih znanosti|Kraljevskog društva]] (1899.)
| religija =
| fusnote =
}}

'''Ludwig Boltzmann''' ([[Beč]], [[20. veljače]] [[1844.]] - Duino kod [[Trst]]a, [[5. rujna]] [[1906.]]), [[Austrija|austrijski]] [[fizičar]]. [[Doktor]]irao (1866.) na [[Sveučilište u Beču|Sveučilištu u Beču]]. Predavao u [[Beč]]u i na drugim europskim sveučilištima. Pridonio teoriji [[Toplinsko zračenje|toplinskog zračenja]] [[crno tijelo|crnog tijela]] ([[Stefan-Boltzmannov zakon]]), [[Kinetička teorija plinova|kinetičkoj teoriji plinova]] (Maxwell-Boltzmannova razdioba molekula po energijama) i statističkoj interpretaciji [[entropija|entropije]]. U klasičnoj [[Statistička fizika|statističkoj fizici]] Boltzmannov faktor e–E/kT, opisuje učestalost nekog stanja u ovisnosti o njegovoj energiji ''E'' na nekoj zadanoj temperaturi ''T'', gdje je ''k'' [[Boltzmannova konstanta]]. S pomoću tog faktora dobiva se Boltzmannov zakon razdiobe čestica po [[energija]]ma. Statističku mehaniku velikog broja čestica Boltzmann je izgradio na temeljnom postulatu da je [[vjerojatnost]] nekog makrostanja razmjerna broju mogućnosti njegova ostvarenja i hipotezi da su sva mikrostanja, koja izgrađuju makrostanje, jednako vjerojatna. Po njem je nazvan [[Mjesečevi krateri|krater na Mjesecu]] ([[Boltzmann (krater)]]). <ref> '''Boltzmann, Ludwig''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=8573] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.</ref>

Jedan je od najvažnijih osnivača [[statistička mehanika|statističke mehanike]]. Bio je odlučni pristaša [[atomistika|atomistike]]. Potaknut mišlju i uvjerenjem da se zakoni ponašanja termodinamičkih, makroskopskih, sustava mogu izvesti iz predpostavke o postojanju atoma, od kojih je sustav sastavljen i koji se gibaju po zakonima Newtonove mehanike. Svoj teorijski rad na području fizike Boltzmann je uobličio spajanjem mehaničkih zakona i teorije vjerojatnosti. Rezultat toga je [[Boltzmannova razdioba]] koja opisuje razdiobu atoma po energijama u ovisnosti o [[temperatura|temperaturi]] sustava. Vjerojatnost da ćemo u sustavu temperature ''T'' naći određen broj atoma energije ''E'' razmjerna je s funkcijom:

:<math>e^{-\frac{E}{kT}}</math>

Boltzmann je unaprijedio [[kinetička teorija plinova|kinetičku teoriju plinova]], a njegov krunski rezultat je statističko tumačenje [[entropija|entropije]], po kojem je entropija mjera neuređenosti sustava i proporcionalna je logaritmu broja sviju mogućih mikroskopskih stanja koja su u skladu s jednim jedinim makroskopskim stanjem sustava. Na taj način entropija je, osim svoje fenomenološke termodinamičke zasnovanosti, dobila i mikroskopsko statističko tumačenje, a time je otvoren put za proučavanje [[Drugi zakon termodinamike|Drugog zakona termodinamike]] u sklopu statističke fizike i [[Isaac Newton|Newtonove]] mehanike. Svojim pokusima i teorijskim razmatranjima Boltzmann je podupro i [[James Clerk Maxwell|Maxwellovu]] teoriju [[elektromagnetizam|elektromagnetizma]].

== Doprinosi ==

=== Stefan-Boltzmannov zakon ===
{{glavni|Stefan-Boltzmannov zakon}}

[[datoteka:Wiens law.svg|225px|mini|lijevo|[[Stefan-Boltzmannov zakon]]: na grafičkom prikazu površina ispod svake krivulje raste s porastom temperature.]]

[[datoteka:Solar_eclips_1999_5.jpg|mini|desno|300px|Temperatura Sunčeve površine je 5 778 K (5 505 [[°C]]), dok se prema [[Stefan-Boltzmannov zakon|Stefan-Boltzmannovom zakonu]] dobije vrijednost 5 705 K, i to znači da je bio vrlo blizu rješenja.]]
[[Stefan-Boltzmannov zakon]] tvrdi da je ukupna količina energije ''j*'', koje idealno [[crno tijelo]] toplinski zrači, po jedinici površine i u nekoj jedinici vremena, direktno proporcionalna sa četvtom potencijom [[temperatura|termodinamičke temperature]] ''T'':

:<math>j^{\star} = \sigma \cdot T^4,</math>

gdje je: ''σ'' - konstanta proporcionalnosti ili [[Stefan–Boltzmannova konstanta]], koja je dobiva iz ostalih prirodnih konstanti.

==== Temperatura Sunca ====
Sa tim zakonom, [[Jožef Stefan]] je uspio izračunati temperaturu [[Fotosfera|Sunčeve površine]]. On je naučio od Charlesa Soreta da je intenzitet količine zračenja sa Sunca 29 puta jači od uzorka vrućeg metalnog lima. Kružni metalni lim je smješten pod istim kutem kojim je gledao Sunce i njegova temperatura je bila 1 900 – 2 000 °C. Stefan je pretpostavio da jednu trećinu Sunčevog zračenja upije [[Zemljina atmosfera]], tako da je intenzitet Sunčevog zračenja za Stefana ispao 29 × 3/2 = 43,5 puta veći od uzorka lima. Stefan je uzeo srednju vrijednost za temperaturu lima 1 950 °C i kad je pretvorio dobio je 2 220 K. Kako je 2,574 = 43,5, iz toga slijedi da je temperatura Sunčeve površine 2,57 puta veća od temperature lima, pa slijedi 2,57 x 2220 K = 5 705 K (današnja vrijednost je 5778 K).<ref>http://nssdc.gsfc.nasa.gov/planetary/factsheet/sunfact.html</ref>), i to znači da je bio vrlo blizu rješenja.

== Vanjske poveznice ==
{{commons|Ludwig Boltzmann}}

[[Kategorija:Austrijski fizičari|Boltzmann, Ludwig]]
[[Kategorija:Životopisi, Trst]]