WikiSysop: čišćenje redirekcija za infookvir monarh

2022-03-07T14:04:01Z

čišćenje redirekcija za infookvir monarh

←Starija inačica		Inačica od 7. ožujak 2022. u 14:04
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Lucrezia Borgia'''-->{{dz}}		<!--'''Lucrezia Borgia'''-->{{dz}}
	{{~~Monarh~~		{{Infookvir monarh
	\| ime = Lucrezia Borgia		\| ime = Lucrezia Borgia
	\| slika = [[Datoteka:Veneto - Portrait of an Unidentified Young Lady - National Gallery.jpg\|250px]]		\| slika = [[Datoteka:Veneto - Portrait of an Unidentified Young Lady - National Gallery.jpg\|250px]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-30T06:08:29Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz}}
{{Monarh
| ime = Lucrezia Borgia
| slika = [[Datoteka:Veneto - Portrait of an Unidentified Young Lady - National Gallery.jpg|250px]]
| opis = Navodni portret vojvodkinje '''Lucrezije Borgije'''. Autor Bartolomeo Veneziano (oko 1510.)
| titula = vojvodkinja od Ferrare i Modene
| vladavina = [[25. siječnja]] [[1505.]] - [[24. lipnja]] [[1519.]]
| krunidba =
| prethodnik = [[Eleonora Aragonska]]
| nasljednik = [[Renata Francuska]]
| regent =
| titula1 =
| vladavina1 =
| krunidba1 =
| prethodnik1 =
| nasljednik1 =
| regent1 =
| titula2 =
| vladavina2 =
| krunidba2 =
| prethodnik2 =
| nasljednik2 =
| regent2 =
| titula3 =
| vladavina3 =
| krunidba3 =
| prethodnik3 =
| nasljednik3 =
| regent3 =
| nasljeđe =
| supruga =
| supruge =
| suprug =
| supruzi = [[Giovanni Sforza]] (1493.-1497.), [[Alfonso Aragonski]] (1498.-1500.), [[Alfonso I od Este]] (1502.-1519.)
| djeca = Rodrigo Aragonski, Alessandro od Este, Ercole II od Este, Ippolito II od Este, Eleonora od Este, Francesco od Este, Isabella Maria od Este
| puno ime =
| posthumno ime =
| dinastija = [[Borgia]]
| vladarska himna =
| otac = [[Aleksandar VI.|Rodrigo Borgia]] (papa Aleksandar VI)
| majka = Vannozza Cattanei
| datum rođenja = [[18. travnja]] [[1480.]]
| mjesto rođenja = [[Subiaco]], [[Italija]]
| datum smrti = [[24. lipnja]] [[1519.]]
| mjesto smrti = [[Ferrara]], [[Italija]]
| datum pokopa =
| mjesto pokopa = samostan Corpus Domini, [[Ferrara]], [[Italija]]
| potpis = LucSignatur.png
| zanimanje =
| vjera = rimokatolička
}}
'''Lucrezia Borgia''' ([[Subiaco]], [[18. travnja]] [[1480.]] – [[Ferrara]], [[24. lipnja]] [[1519.]]) bila je talijanska plemkinja, vojvodkinja od Ferrare od [[1505.]] do [[1519.]] kao supruga vojvode [[Alfonso I od Este|Alfonsa I od Este]].

== Životopis ==
Rođena je u Subiacu nedaleko od [[Rim]]a, kao izvanbračno dijete [[kardinal]]a Rodriga Borgije, koji će kasnije postati [[papa]] [[Aleksandar VI]] i talijanske pripadnice nižeg [[Plemstvo|plemstva]] Vannozze Cattanei iz obitelji de Candia. Već od svoje jedanaeste godine Lukrezia je bila predmet politike ugovorenog braka radi stjecanja političke prednosti koju je vodio njezin otac, a kasnije i njezin stariji brat [[Cesare Borgia]]. Nedugo nakon što je proglašen papom, otac [[Aleksandar VI]] [[1493.]] godine, dogovara brak Lucrezije s [[Giovanni Sforza|Giovannijem Sforzom]], vojvodom od [[Pesaro|Pesara]], s kojim je u braku četiri godine.

Njihov je brak poništen [[1497.]] zbog njegove navodne [[impotencija|impotencije]], a Lucrezia se godinu dana kasnije udala za [[Alfonso Aragonski|Alfonsa Aragonskog]], izvanbračnog sina [[Alfonso II|Alfonsa II]], napuljskog kralja. Njihov je brak trajao dvije godine i [[1. studenog]] [[1499.]] Lucrezia je rodila prvo dijete [[Rodrigo Aragonski|Rodriga Aragonskog]]. Brakom Lucrezijnog brata [[Cesare Borgia|Cesarea Borgije]] s [[Charlotta od Albreta|Charlottom od Albreta]] obitelj Borgia se politički približila francuskoj kraljevskoj kući, zakletom neprijatelju Napuljske kraljevine. [[Cesare Borgia]] tada organizira atentat na Lucrezijnog muža koji je ubijen u vlastitoj kući [[1500.]] godine.

Nakon kraćeg perioda žalosti za pokojnim mužem, Lecrezia je aktivno sudjelovala u pregovorima za svoj treći brak s [[Alfonso I od Este|Alfonsom I od Este]], prvorođenim sinom vojvode od [[Ferrara|Ferrare]] i iskusnim vojskovođom stručnjakom za [[Fortifikacija|fortifikacije]]. Alfonso i Lucrezia su se vjenčali [[1502.]] godine. Nakon početne nepovjerljivosti vezane za glasine o navodnoj razvratnosti, Lucrezia je stekla naklonost muževe obitelji i postala voljena i među pučanstvom Ferrare. Lucrezia je postala politički i diplomatski aktivna i muž joj je postupno prepustio administrativno vođenje [[Vojvodstvo|vojvodstva]] [[Ferrara|Ferrare]] za vrijeme njegovog odsustva prilikom vojnih kampanja. Postala je također i veliki mecena, dajući gostoprimstvo i aktivno pomažući pjesnike, među kojima su bili [[Ludovico Ariosto|Ludovica Ariosta]], [[Pietro Bembo|Pietra Bemba]], [[Gian Giorgio Trissino|Gian Giorgia Trissina]] i [[Ercole Strozzi|Ercolea Strozzija]].
S Alfonsom od Este Lucrezia imala je šestero djece: Alessandra od Este (1505.); Ercolea II od Este (1508.-1559.), vojvodu od Ferrare; Ippolita II od Este (1509.-1572.), [[kardinal]]a; Eleonoru od Este (1515.-1575.); Francesca od Este (1516.–1578.); Isabellu Mariju od Este (1519.-1521.).

Nakon smrti Rodriga Aragonskog [[1512.]] godine, jedinog sina iz prethodnog braka, Lucrezia se okrenula religiji. Počela je živjeti skromnim životom i prakticirati pokoru nanosivši sebi fizičku bol. Upisala se u "Treći red Sv. Franje" poznat danas kao [[Franjevački svjetovni red]] koji okuplja laike koji žive po uzoru [[Sveti Franjo Asiški|sv. Franje]] i veže se za sljedbenike [[Sveti Bernardin Sijenski|Svetog Bernardina Sijenskog]]. U to vrijeme osnovala je financijsku instituciju [[Monte di Pietà]] di [[Ferrara]], koja je imala ulogu posuđivanja manjih svota novca ([[#Mikrofinanciranje i mikrokreditiranje|mikrokreditiranja]]) siromašnim građanima koji bi namjeravali započeti gospodarsku aktivnost.

Lucrezia Borgia je umrla [[24. lipnja]] [[1519.]] u 39. godini života od [[Puerperalna sepsa|puerperalne sepse]], nedugo nakon što je rodila šesto dijete kojeg je imala s Alfonsom od Este, kćerku Isabellu Mariju od Este. Sahranjena je u [[samostan]]u ''Corpus Domini'' u Ferrari zajedno sa svojim trećim mužem.

Obitelj Borgia bila je oličenje beskrupoloznih političkih makinacija renesansnog doba i seksualne degeneracije ondašnjih papa. Ista se reputacija seksualne razvratnosti reflektirala na lik Lucrezije nakon što je optužena za [[incest]] s ocem papom Aleksandrom VI i bratom Cesareom. Ove su optužbe izrečene od strane njenog bivšeg prvog muža kao osveta za to što je Lukrezia navela muževu impotenciju kao razlog prekida braka. Glasine o razvratnosti su se ubrzo proširile Italijom i nakon što je Lucrezia viđena na intimnim proslavama koje su često završavale [[orgija]]ma. Najpoznatija epizoda masovnih [[orgija]] u kojima je navodno viđena Lucrezia Borgia, a zabilježena je od papinog voditelja ceremonija, bio je tzv. "Bal kestena" kojeg je organizirao Lucrezijin brat Cesare. Na tu je zatvorenu proslavu pozvano pedesetak prostitutki, a sudjelovali su pripadnici ondašnje rimske aristokracije, uz papu i neke pripadnike visokog klera. Za naglasiti je da se njeno ponašanje pokazalo primjerno i puno dostojanstva nakon braka s trećim mužem Alfonsom od Este i dolaska u Ferraru.

Druga česta optužba koja se imputira obitelji Borgia je praksa likvidacije političkih protivnika trovanjem. Slika trovačice se u kasnijim epohama vezala za ime Lucrezije u obliku legende, nakon što ju je [[Victor Hugo]] takvom prikazao u svojoj istoimenoj romantičnoj [[tragedija|tragediji]] [[1833.]] godine.

==Izvori==
* Maria Bellonci, Lucrezia Borgia, Milano, Izdavač Mondadori, 2003. {{ISBN|88-04-51658-5}}
* Michele Bordin i Paolo Trovato, Lucrezia Borgia. Povijest i mit. (''Lucrezia Borgia. Storia e mito''), Izdavač Olschki, Firenze, 2006. {{ISBN|88-222-5595-X}}
* Indro Montanelli, Povijest Italije (1250-1600) (''Storia d'Italia (1250-1600)''), 2003.
* Giovanni Treccani, Talijanska enciklopedija Treccani (''Enciclopedia Italiana Treccani''), Državni poligrafski institut, Rim, 1951. {{ISBN|88-14-07361-9}}

{{GLAVNIRASPORED:Borgia, Lucrezia}}
[[Kategorija:Životopisi, Italija]]
[[Kategorija:Povijest Italije do 1815.]]

Lucrezia Borgia - Povijest promjena

WikiSysop: čišćenje redirekcija za infookvir monarh

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica