WikiSysop: bnz

2022-03-23T11:00:29Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 23. ožujak 2022. u 11:00
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Lucidar'''-->'''~~Lucidar''' (srednjovj. lat. Elucidarium, od elucidare: rasvijetliti, objasniti) je zbirka srednjovjekovnih znanja i vjerovanja o materijalnom i duhovnom svijetu, opisanih na temelju antičkoga iskustva i iz kršćanske perspektive. Sadržaj je izložen u obliku pitanja i odgovora. Pitanja postavlja učenik a odgovara učitelj. Nema rasprave ili razmjene ideja. Odgovori učitelja najčešće imaju oblik izvještavanja i definiranja. Slika svijeta je poetska, simbolička i metaforička.<ref>[https://www.istrapedia.hr/hrv/3615/lucidar/istra-foto/ Istrapedia] Lucidar (pristupljeno 29. studenoga 2019.)</ref>		Lucidar''' (srednjovj. lat. Elucidarium, od elucidare: rasvijetliti, objasniti) je zbirka srednjovjekovnih znanja i vjerovanja o materijalnom i duhovnom svijetu, opisanih na temelju antičkoga iskustva i iz kršćanske perspektive. Sadržaj je izložen u obliku pitanja i odgovora. Pitanja postavlja učenik a odgovara učitelj. Nema rasprave ili razmjene ideja. Odgovori učitelja najčešće imaju oblik izvještavanja i definiranja. Slika svijeta je poetska, simbolička i metaforička.<ref>[https://www.istrapedia.hr/hrv/3615/lucidar/istra-foto/ Istrapedia] Lucidar (pristupljeno 29. studenoga 2019.)</ref>

	Prvotnu “teološku” verziju Lucidara sastavio je na latinskom jeziku [[Honorije Augustodunensis]] (1080.-1154.) početkom XII. stoljeća. Koncem istoga stoljeća nastala je njemačka kompilacija Honorijeva djela s djelima iz [[zemljopis]]a, [[astrognozija\|astrognozije]], [[meteorologija\|meteorologije]], [[fiziologija\|fiziologije]] itd. Obje su se inačice prevodile i širile srednjovjekovnom Europom.		Prvotnu “teološku” verziju Lucidara sastavio je na latinskom jeziku [[Honorije Augustodunensis]] (1080.-1154.) početkom XII. stoljeća. Koncem istoga stoljeća nastala je njemačka kompilacija Honorijeva djela s djelima iz [[zemljopis]]a, [[astrognozija\|astrognozije]], [[meteorologija\|meteorologije]], [[fiziologija\|fiziologije]] itd. Obje su se inačice prevodile i širile srednjovjekovnom Europom.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-04T03:54:09Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Lucidar''' (srednjovj. lat. Elucidarium, od elucidare: rasvijetliti, objasniti) je zbirka srednjovjekovnih znanja i vjerovanja o materijalnom i duhovnom svijetu, opisanih na temelju antičkoga iskustva i iz kršćanske perspektive. Sadržaj je izložen u obliku pitanja i odgovora. Pitanja postavlja učenik a odgovara učitelj. Nema rasprave ili razmjene ideja. Odgovori učitelja najčešće imaju oblik izvještavanja i definiranja. Slika svijeta je poetska, simbolička i metaforička.<ref>[https://www.istrapedia.hr/hrv/3615/lucidar/istra-foto/ Istrapedia] Lucidar (pristupljeno 29. studenoga 2019.)</ref>

Prvotnu “teološku” verziju Lucidara sastavio je na latinskom jeziku [[Honorije Augustodunensis]] (1080.-1154.) početkom XII. stoljeća. Koncem istoga stoljeća nastala je njemačka kompilacija Honorijeva djela s djelima iz [[zemljopis]]a, [[astrognozija|astrognozije]], [[meteorologija|meteorologije]], [[fiziologija|fiziologije]] itd. Obje su se inačice prevodile i širile srednjovjekovnom Europom.

== Hrvatski prijevodi ==
[[Datoteka:Klanac hrvatskog lucidara - detalj1.jpg|mini|desno|200px|Ploča uz spomenik "Klanac hrvatskog lucidara" u [[Aleja glagoljaša|Aleji glagoljaša]]]]
Najstariji prijevodi na starohrvatski ([[Čakavsko narječje|čakavski]]) jezik potječu iz 15. stoljeća. Na temelju talijanskih prijevoda Honorijeva latinskoga djela nastala su dva hrvatska prijevoda, stariji zapisan u prvoj polovini 15. stoljeća glagoljicom u ''[[Sienski zbornik|Sienskom zborniku]]'', koji se čuva u Biblioteci Communale i mlađi, nastao neovisno o spomenutom glagoljskom, poznat prema latiničnom prijepisu Šibenčanina Gverina Tihića iz prve polovine 16. stoljeća. Ostali do danas poznati hrvatski prijevodi nastali su na temelju čeških prijevoda njemačke kompilacije ili su mlađi prijepisi i adaptacije najstarijih hrvatskih prijevoda sa staročeškoga.
Te su [[glagoljica|glagoljičke]] inačice su zapisane u [[Petrisov zbornik|Petrisovu zborniku]], u dva Berčićeva fragmenta i u [[Žgombićev zbornik|Žgombićevu zborniku]].

== Primjer teksta ==

[36.] Mlaji (učenik) reče: Na koliko jest delov sa svit razdeļen?

Mojstar (učitelj) reče: Na troje jest razdeļen: prvi děl jest Asija, drugi jest Erupa, treti jest Afrika.

[37.] Mlaji reče: Povi mi ob toj zemļi ka se zove Asija.

Mojstar reče: Asija počińe se na vstok slnca i tako drži do poludanja, dari do mora. I
v toj strane jest raj. I v raji jest jedan istočnik is koga teku četire rike te. <ref>[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=102431 Hrčak] [[Amir Kapetanović]], Lucidarij iz Petrisova zbornika, Građa za povijest književnosti hrvatske, No.37, str. 3-33, Zagreb svibanj 2010.</ref>

== Povezani članci ==

* [[Hrvojev misal]]
* [[Hvalov zbornik]]
* [[Mavrov brevijar]]
* [[Misal kneza Novaka]]
* [[Misal po zakonu rimskoga dvora]]
* [[Staroslavenski jezik]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

[[Kategorija:Književna povijest]]
[[Kategorija:Srednjovjekovna književnost]]

Lucidar - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica