Lucca - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

2026-03-10T05:17:23Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 05:17
Redak 116:		Redak 116:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{commons\|Lucca}}~~
	* [http://www.comune.lucca.it Službene Web stranice]		* [http://www.comune.lucca.it Službene Web stranice]
	* [http://www.lucca.info '''Lucca'''] (engleski)		* [http://www.lucca.info '''Lucca'''] (engleski)

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Talijanska općina' u '{{Infookvir talijanska općina'

2025-04-06T14:15:32Z

Zamjena teksta - '{{Talijanska općina' u '{{Infookvir talijanska općina'

←Starija inačica		Inačica od 6. travanj 2025. u 14:15
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Lucca'''-->{{~~Talijanska~~ općina		<!--'''Lucca'''-->{{Infookvir talijanska općina
	\| ime = Lucca		\| ime = Lucca
	\| službeno ime = Comune di Lucca		\| službeno ime = Comune di Lucca

WikiSysop: file->datoteka

2022-04-30T06:00:34Z

file->datoteka

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-19T10:26:50Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Talijanska općina
| ime = Lucca
| službeno ime = Comune di Lucca
| izvorno ime =
| regija = Toskana
| provincija = Lucca (LU)
| slika = Lucca AussichtAufStadt Turm PalazzoGuinigi.jpg
| slika_potpis = Panorama grada Lucca
|slika grba = Scudo_citta_di_lucca_rid.jpg
|karta =
|kratica regije= TOS
|kratica pokrajine = LU
|širina-stupnjevi = 43
|širina-minute= 51
|širina-sekunde= 00
|širina-oznaka= N
|dužina-stupnjevi = 10
|dužina-minute= 30
|dužina-sekunde= 00
|dužina-oznaka= E
|mappaX = 116
|mappaY = 111
|visina = 19
|površina = 185.5
|stanovništvo = 84.323
|gustoća stanovništva = 454.6
|godina popisa = 30. travnja 2009.
|istat = 046017
| gradonačelnik = Mauro Favilla (od 11. srpnja 2007.)
| površina_ukupno_km2 = 185.5
|poštanski broj = 55100
|pozivni broj = 0583
|svetac_zaštitnik = [[Sv. Paulin iz Antiohije]]
| dan = 12. srpnja
|stranica= http://www.comune.lucca.it
}}

'''Lucca''' {{audio|It-Lucca.ogg|<small>poslušaj</small>}} je grad i [[općina]] u [[Toskana|Toskani]], u središnjoj [[Italija|Italiji]], smješten na rijeci Serchio u plodnoj ravnici u blizini [[Ligursko more|Ligurskog mora]]. Glavni ja grad provincije Lucca. Pored ostalog, poznat je zbog svojih izuzetno očuvanih [[renesansa|renesansnih]] gradskih zidina.

==Povijest==
===Antika i srednji vijek===

Grad Lucca osnovali su [[Etruščani]] (postoje tragovi ranijeg [[Liguri|ligurskog]] naselja. Godine [[180. pr. Kr.]] postala je [[Stari Rim|rimska]] [[starorimska kolonija|kolonija]]. Pravilni plan povijesnog središta grada zadržao je rimski plan, a Piazza San Michele nalazi se na mjestu antičkog [[forum|foruma]]. Tragovi [[amfiteatar|amfiteatra]] još se mogu vidjeti na Piazza dell'Anfiteatro. U Lucci je [[56. pr. Kr.]] sklopljen [[sporazum u Luki|sporazum]] u kojemu je potvrđena nadmoć rimskog prvog [[trijumvirat|trijumvirata]] između [[Gaj Julije Cezar|Cezara]], [[Gnej Pompej|Pompeja]] i [[Marko Licinije Kras|Krasa]].

[[File:02 Lucca seen from Torre Guinigi.jpg|thumb|left|250px|''Panorama Lucca, pogled s tornja Guinigi''.]][[Irska|Irski]] [[redovnik]] Frediano bio je [[biskupija Lucca|biskup grada Lucce]] početkom 5. stoljeća. Grad je opljačkao [[Odoakar]], prvi germanski kralj Italije. Čak i u [[6. stoljeće|6. stoljeću]] Lucca je važan grad i utvrda. Pod [[Lombardi|Lombardima]] grad je sjedište kneza koji je koji je kovao vlastiti novac. [[Sveto lice Isusovo iz Lucce]], (ili Volto Santo), važna relikvija koju je navodno isklesao [[Nikodem]], u grad je stigla [[742.]] godine. Grad doživljava prosperitet zbog trgovine [[svila|svilom]] koja je započela u 11. stoljeću, te je glavni rival svili iz [[Bizant|Bizanta]]. Tijekom 10. i 11. stoljeća Lucca je glavni grad feudalne [[markgrofovija Toskana|markgrofovije Toskane]], više ili manje neovisne države nominalno podložne caru [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]].

Nakon smrti [[Matilda Toskanska|Matilde Toskanske]], grad postaje neovisna srednjovjekovna [[komuna]], sa statutom iz [[1160.]] Kroz sljedećih 500 godina Lucca je ostala neovisna [[Republika Lucca|republika]]. [[Dante Alighieri|Dante]] je dio svog izbjeglištva proveo u Lucci.

Godine 1273. te potom opet 1277. gradom je zavladao [[Gvelfi i Gibelini|gvelfski]] ''[[capitano del popolo]]'' [[Luchetto Gattilusio]]. Godine 1314. unutarnje nesuglasice na vlast dovode [[Uguccione della Faggiuola|Uguccionea della Faggiuola]] iz [[Pisa|Pise]], kojega su građani Lucce otjerali dvije godine kasnije i grad predali drugom [[condottiere]]u [[Castruccio Castracani|Castrucciju Castracaniju]], pod čijom vlašću Lucca postaje vodeća država središnje Italije. Rival je [[Firenca|Firenci]] sve do Castracanijeve smrti 1328. 22. i 23. rujna 1325. u bitki kod Altopascija Castracani je pobijedio firentinske gvelfe. Zbog te ga je zasluge [[Luj IV. Bavarski]] imenovao knezom Lucce. Njegova biografija spominje se u trećoj knjizi [[Niccolò Machiavelli|Machiavellijevog]] ''Vladara''.

Godine 1408. u Lucci se održava [[konvokacija]] s ciljem dokidanja [[Zapadni raskol|papinske shizme]]. Nakon što su ga okupirale trupe Luja od Bavarske, grad je prodan bogatom [[Genova|Genovljaninu]] Gherardinu Spinoli, da bi ga potom zauzeo [[Ivan Luksemburški]], kralj [[Češka|Češke]]. Grad je potom preuzela obitelj Rossi od [[Parma|Parme]], oni ga ustupaju Martinu della Scalla iz [[Verona|Verone]], koji ga prodaje Firentincima, da bi ga potom zauzela [[Republika Pisa|Pisa]], te konačno nominalno oslobodio [[Karlo IV., car Svetog Rimskog Carstva]]. Gradom od tada upravlja njegov namjesnik. Lucca je uspjela, isprva kao [[demokracija]], a potom kao [[oligarhija]], zadržati svoju neovisnost unatoč ugrožavanjima od strane [[Mletačka Republika|Mletaka]] i [[Republika Genova|Genove]], pa se na njezinoj zastavi, slično [[Dubrovačka Republika|Dubrovniku]], nalazila riječ ''Libertas'' sve do [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] 1789. godine.

===Republika Lucca i Napoleonovo preuzimanje===
[[File:Palazzo Pfanner - garden.JPG|thumb|left|Palazzo Pfanner, pogled na vrt.]]
Lucca je bila drugi po veličini talijanski grad-država (nakon Venecije), s republikanskim ustrojem. Godine 1805. zauzima je [[Napoleon Bonaparte|Napoleon]], koji je prepušta svojoj sestri [[Elisa Bonaparte|Elisi Bonaparte Baciocchi]] koju je imenovao "Kraljicom Etrurije". Taj se događaj spominje u slavnoj prvoj rečenici romana ''[[Rat i mir]]'' [[Lav Nikolajevič Tolstoj|Lava Nikolajeviča Tolstoja]].

Nakon 1815. grad postaje [[Vojvodstvo Lucca|vojvodstvom]] pod vlašću kuće [[Burbonci|Burbonaca od Parme]], potom dio [[Velika Vojvodina Toskana|Velikog Vojvodstva Toskane]] 1846. godine, te konačno dijelom ujedinjene Italije.

==Znamenitosti==

[[File:Dome Lucques Duomo San Martino Lucca.jpg|thumb|right|200px|''Katedrala sv. Martina''.]]
[[File:LuccaJC1.jpg|thumb|right|200px|Jesen u Luki.]]
[[File:LucquesTorreGuinigi.jpg|thumb|right|200px|Torre Guinigi, na čijem vrhu raste stablo.]]
Zidine oko starog grada ostale su netaknute tijekom modernizacije i širenja grada, što je neuobičajeno za gradove Italije. Kada su zidine izgubile svoj vojni značaj, postale su pješačkom promenadom koja okružuje stari grad, te su se čak koristile i za automobilske utrke.

Grad obiluje brojnim bazilikama, od kojih su neke izgrađene još u 8. stoljeću.
*''Piazza dell'Anfiteatro''
*''Piazzale Verdi''
*''Piazza Napoleone''
*''Piazza San Michele''
[[File:LuccaPillars.jpg|thumb|200px|right|Prednja fasada crkve San Michele in Foro.]]
*''Duomo di San Martino'' (Katedrala sv. Martina)
*Kneževa palača (izvorni plan napravio je Bartolomeo Ammannati 1577–1582, a dovršio ju je Filippo Juvarra u 18. stoljeću.)
*Rimski [[amfiteatar]]
*Crkva ''San Michele in Foro''
*''Basilica di San Frediano''
*''Torre delle ore''
*''Kuća i toranj Guinigi''
*''Museo Nazionale Guinigi''
*''Museo e Pinacoteca Nazionale''
*''Orto Botanico Comunale di Lucca'', [[botanički vrt]] iz 1820.
*Palazzo Pfanner
*Villa Garzoni, poznata po vrtovima i fontanama.

==Kultura==

Lucca je rodno mjesto [[skladatelj|skladatelja]] [[Giacomo Puccini|Giacoma Puccinija]] (opere [[La Bohème]], [[Tosca]] i [[Madama Butterfly]]) i [[Luigi Boccherini|Luigija Boccherinija]]..

Grad je poznat po festivalu Lucca Summer Festival, te po festivalu [http://www.luccacomicsandgames.com Lucca Comics and Games], jednom od najvažnijih svjetskih događanja posvećenih [[strip|stripu]] koje se održava od 1966. godine. Za vrijeme trajanja festivala Lucca se pretvara u svjetsku prijestolnicu stripa, te ga posjećuju brojni ljubitelji devete umjetnosti iz cijelog svijeta. U gradu se nalazi i Muzej stripa s jednom od najbogatijih svjetskih kolekcija.

==Gradovi prijatelji==
*{{ZD|U|UK}} [[Abingdon, Oxfordshire|Abingdon]], [[Velika Britanija]]
*{{ZD|F|FRA}} [[Colmar]], [[Francuska]]
*{{ZD|P|POLJ}} [[Gogolin]], [[Poljska]]
*{{ZD|N|NJE}} [[Schongau]], [[Njemačka]]
*{{ZD|B|BEL}} [[Sint-Niklaas]], [[Belgija]]
*{{ZD|A|ARG}} [[Buenos Aires]], [[Argentina]]
*{{ZD|I|ITA}} [[Lucca Sicula]], [[Italija]]

== Poznate osobe povezane s Luccom ==
* [[Frediano|Sv. Frediano]]
* [[Aleksandar II., papa]]
* [[Lucije III.]], papa
* [[Zita|Sv. Zita]]
* [[Zita od Bourbon-Parme]], posljednja carica [[Austrija|Austrije]]
* [[Luigi Boccherini]], glazbenik i skladatelj
* [[Elisa Bonaparte]], kraljica Lucce
* [[Giacomo Puccini]], skladatelj
* [[Eros Riccio]], šahist
* [[Renato Salvatori]], glumac
* [[Giuseppe Ungaretti]], pjesnik

==Izvori==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commons|Lucca}}
* [http://www.comune.lucca.it Službene Web stranice]
* [http://www.lucca.info '''Lucca'''] (engleski)
* [http://www.luccacomicsandgames.com '''Lucca Comics & Games'''], svjetski poznati festival [[strip|stripa]]

[[Kategorija: Gradovi u Toskani]]

←Starija inačica		Inačica od 30. travanj 2022. u 06:00
Redak 43:		Redak 43:
	Grad Lucca osnovali su [[Etruščani]] (postoje tragovi ranijeg [[Liguri\|ligurskog]] naselja. Godine [[180. pr. Kr.]] postala je [[Stari Rim\|rimska]] [[starorimska kolonija\|kolonija]]. Pravilni plan povijesnog središta grada zadržao je rimski plan, a Piazza San Michele nalazi se na mjestu antičkog [[forum\|foruma]]. Tragovi [[amfiteatar\|amfiteatra]] još se mogu vidjeti na Piazza dell'Anfiteatro. U Lucci je [[56. pr. Kr.]] sklopljen [[sporazum u Luki\|sporazum]] u kojemu je potvrđena nadmoć rimskog prvog [[trijumvirat\|trijumvirata]] između [[Gaj Julije Cezar\|Cezara]], [[Gnej Pompej\|Pompeja]] i [[Marko Licinije Kras\|Krasa]].		Grad Lucca osnovali su [[Etruščani]] (postoje tragovi ranijeg [[Liguri\|ligurskog]] naselja. Godine [[180. pr. Kr.]] postala je [[Stari Rim\|rimska]] [[starorimska kolonija\|kolonija]]. Pravilni plan povijesnog središta grada zadržao je rimski plan, a Piazza San Michele nalazi se na mjestu antičkog [[forum\|foruma]]. Tragovi [[amfiteatar\|amfiteatra]] još se mogu vidjeti na Piazza dell'Anfiteatro. U Lucci je [[56. pr. Kr.]] sklopljen [[sporazum u Luki\|sporazum]] u kojemu je potvrđena nadmoć rimskog prvog [[trijumvirat\|trijumvirata]] između [[Gaj Julije Cezar\|Cezara]], [[Gnej Pompej\|Pompeja]] i [[Marko Licinije Kras\|Krasa]].

	[[~~File~~:02 Lucca seen from Torre Guinigi.jpg\|thumb\|left\|250px\|''Panorama Lucca, pogled s tornja Guinigi''.]][[Irska\|Irski]] [[redovnik]] Frediano bio je [[biskupija Lucca\|biskup grada Lucce]] početkom 5. stoljeća. Grad je opljačkao [[Odoakar]], prvi germanski kralj Italije. Čak i u [[6. stoljeće\|6. stoljeću]] Lucca je važan grad i utvrda. Pod [[Lombardi\|Lombardima]] grad je sjedište kneza koji je koji je kovao vlastiti novac. [[Sveto lice Isusovo iz Lucce]], (ili Volto Santo), važna relikvija koju je navodno isklesao [[Nikodem]], u grad je stigla [[742.]] godine. Grad doživljava prosperitet zbog trgovine [[svila\|svilom]] koja je započela u 11. stoljeću, te je glavni rival svili iz [[Bizant\|Bizanta]]. Tijekom 10. i 11. stoljeća Lucca je glavni grad feudalne [[markgrofovija Toskana\|markgrofovije Toskane]], više ili manje neovisne države nominalno podložne caru [[Sveto Rimsko Carstvo\|Svetog Rimskog Carstva]].		[[Datoteka:02 Lucca seen from Torre Guinigi.jpg\|thumb\|left\|250px\|''Panorama Lucca, pogled s tornja Guinigi''.]][[Irska\|Irski]] [[redovnik]] Frediano bio je [[biskupija Lucca\|biskup grada Lucce]] početkom 5. stoljeća. Grad je opljačkao [[Odoakar]], prvi germanski kralj Italije. Čak i u [[6. stoljeće\|6. stoljeću]] Lucca je važan grad i utvrda. Pod [[Lombardi\|Lombardima]] grad je sjedište kneza koji je koji je kovao vlastiti novac. [[Sveto lice Isusovo iz Lucce]], (ili Volto Santo), važna relikvija koju je navodno isklesao [[Nikodem]], u grad je stigla [[742.]] godine. Grad doživljava prosperitet zbog trgovine [[svila\|svilom]] koja je započela u 11. stoljeću, te je glavni rival svili iz [[Bizant\|Bizanta]]. Tijekom 10. i 11. stoljeća Lucca je glavni grad feudalne [[markgrofovija Toskana\|markgrofovije Toskane]], više ili manje neovisne države nominalno podložne caru [[Sveto Rimsko Carstvo\|Svetog Rimskog Carstva]].

	Nakon smrti [[Matilda Toskanska\|Matilde Toskanske]], grad postaje neovisna srednjovjekovna [[komuna]], sa statutom iz [[1160.]] Kroz sljedećih 500 godina Lucca je ostala neovisna [[Republika Lucca\|republika]]. [[Dante Alighieri\|Dante]] je dio svog izbjeglištva proveo u Lucci.		Nakon smrti [[Matilda Toskanska\|Matilde Toskanske]], grad postaje neovisna srednjovjekovna [[komuna]], sa statutom iz [[1160.]] Kroz sljedećih 500 godina Lucca je ostala neovisna [[Republika Lucca\|republika]]. [[Dante Alighieri\|Dante]] je dio svog izbjeglištva proveo u Lucci.
Redak 52:		Redak 52:

	===Republika Lucca i Napoleonovo preuzimanje===		===Republika Lucca i Napoleonovo preuzimanje===
	[[~~File~~:Palazzo Pfanner - garden.JPG\|thumb\|left\|Palazzo Pfanner, pogled na vrt.]]		[[Datoteka:Palazzo Pfanner - garden.JPG\|thumb\|left\|Palazzo Pfanner, pogled na vrt.]]
	Lucca je bila drugi po veličini talijanski grad-država (nakon Venecije), s republikanskim ustrojem. Godine 1805. zauzima je [[Napoleon Bonaparte\|Napoleon]], koji je prepušta svojoj sestri [[Elisa Bonaparte\|Elisi Bonaparte Baciocchi]] koju je imenovao "Kraljicom Etrurije". Taj se događaj spominje u slavnoj prvoj rečenici romana ''[[Rat i mir]]'' [[Lav Nikolajevič Tolstoj\|Lava Nikolajeviča Tolstoja]].		Lucca je bila drugi po veličini talijanski grad-država (nakon Venecije), s republikanskim ustrojem. Godine 1805. zauzima je [[Napoleon Bonaparte\|Napoleon]], koji je prepušta svojoj sestri [[Elisa Bonaparte\|Elisi Bonaparte Baciocchi]] koju je imenovao "Kraljicom Etrurije". Taj se događaj spominje u slavnoj prvoj rečenici romana ''[[Rat i mir]]'' [[Lav Nikolajevič Tolstoj\|Lava Nikolajeviča Tolstoja]].

Redak 59:		Redak 59:
	==Znamenitosti==		==Znamenitosti==

	[[~~File~~:Dome Lucques Duomo San Martino Lucca.jpg\|thumb\|right\|200px\|''Katedrala sv. Martina''.]]		[[Datoteka:Dome Lucques Duomo San Martino Lucca.jpg\|thumb\|right\|200px\|''Katedrala sv. Martina''.]]
	[[~~File~~:LuccaJC1.jpg\|thumb\|right\|200px\|Jesen u Luki.]]		[[Datoteka:LuccaJC1.jpg\|thumb\|right\|200px\|Jesen u Luki.]]
	[[~~File~~:LucquesTorreGuinigi.jpg\|thumb\|right\|200px\|Torre Guinigi, na čijem vrhu raste stablo.]]		[[Datoteka:LucquesTorreGuinigi.jpg\|thumb\|right\|200px\|Torre Guinigi, na čijem vrhu raste stablo.]]
	Zidine oko starog grada ostale su netaknute tijekom modernizacije i širenja grada, što je neuobičajeno za gradove Italije. Kada su zidine izgubile svoj vojni značaj, postale su pješačkom promenadom koja okružuje stari grad, te su se čak koristile i za automobilske utrke.		Zidine oko starog grada ostale su netaknute tijekom modernizacije i širenja grada, što je neuobičajeno za gradove Italije. Kada su zidine izgubile svoj vojni značaj, postale su pješačkom promenadom koja okružuje stari grad, te su se čak koristile i za automobilske utrke.

Redak 70:		Redak 70:
	*''Piazza Napoleone''		*''Piazza Napoleone''
	*''Piazza San Michele''		*''Piazza San Michele''
	[[~~File~~:LuccaPillars.jpg\|thumb\|200px\|right\|Prednja fasada crkve San Michele in Foro.]]		[[Datoteka:LuccaPillars.jpg\|thumb\|200px\|right\|Prednja fasada crkve San Michele in Foro.]]
	*''Duomo di San Martino'' (Katedrala sv. Martina)		*''Duomo di San Martino'' (Katedrala sv. Martina)
	*Kneževa palača (izvorni plan napravio je Bartolomeo Ammannati 1577–1582, a dovršio ju je Filippo Juvarra u 18. stoljeću.)		*Kneževa palača (izvorni plan napravio je Bartolomeo Ammannati 1577–1582, a dovršio ju je Filippo Juvarra u 18. stoljeću.)