https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Louis_AlthusserLouis Althusser - Povijest promjena2026-07-17T09:03:43ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Louis_Althusser&diff=290297&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-11-04T01:12:18Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Louis Althusser'''-->{{Infookvir znanstvenik<br />
| ime = Louis Althusse<br />
| slika = Louis Althusser sketch (8420987781).jpg<br />
| slika_širina = <br />
| naslov = <br />
| datum_rođenja = [[16. listopada]] [[1918.]]<br />
| mjesto_rođenja = [[Birmandreis]]<br />
| datum_smrti = [[22. listopada]] [[1990.]]<br />
| mjesto_smrti = [[La Verrière]]<br />
| prebivalište = <br />
| državljanstvo = <br />
| narodnost = [[Francuzi|Francuz]]<br />
| etnicitet = <br />
| polje = [[filozofija]]<br>[[sociologija]]<br />
| radna_institucija =<br />
| alma_mater = <br />
| doktorski_mentor = <br />
| poznat_po = strukturalni [[marksizam]]<br />
| autor_kratica_bot = <br />
| autor_kratica_zoo = <br />
| nagrade =<br />
| fusnote = <br />
}}<br />
'''Louis Althussse''' ([[Birmandreis]], [[Alžir]], [[16. listopada]] [[1918.]] – [[La Verrière]], [[22. listopada]] [[1990.]]) bio je [[Francuska|francuski]] [[filozof]] i [[Sociologija|sociolog]] poznat po [[Marksizam|marksističkom]] pristupu u filozofiji.<br />
<br />
== Životopis ==<br />
<br />
Althusser je rođen u [[Alžir]]u [[1918.]] no brzo s obitelji dolazi u Francusku. Na [[Pariz|pariškom]] sveučilištu [[École normale supérieure]] počinje studij filozofije koji prekida radi sudjelovanja u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] gdje biva i zarobljen. Studij završava tek [[1947.]] te na istom sveučilištu počinje graditi nastavnu karijeru. Ratno iskuskustvo ga je promjenilo u načinu razmišljanja; prije rata smatrao se [[Konzervativizam|konzervativcem]], no tijekom rata upoznao se s [[Marksizam|marksizmom]] te će nakon povratka iz rata postati jedan od vodećih francuskih marksista. Podržavao je rad [[Komunistička partija Francuske|francuske komunističke partije]] te je od [[1984.]] njezin član.<br />
<br />
Rat je utjecao i na njegovo psihičko stanje. Najtragičniji primjer je ubojstvo svoje žene [[16. studenog]] [[1980.]] zbog čega je završio i u psihijatrijskoj ustanovi nakon čega se nije pojavljivao u javnim krugovima. Iako je bio marksist i imao revolucionarne poglede na svijet, Althusse nije sudjelovao u velikim studentskim nemirima u Parizu [[1968.]]<ref name="Ritzer">Ritzer, George "Suvremena sociologijska teorija", Zagreb, 1997., {{ISBN|953-137-096-X}}</ref>{{is|150}} No iako je bio psihički nestabilna osoba, Altusse je jako utjecao na mnoge suvremene filozofe.<br />
<br />
== Filozofski rad ==<br />
<br />
Althusse ima drugačiji pristup maksizmu od ostalih. On smatra da je većina marksista pogrešno shvatila Marxove ideje te Althusse u svojim radovima pokušava ispraviti tu nepravdu. To se jasno može vidjeti u nekoliko Althusseovim glavnim idejama:<br />
<br />
* Althusse smatra kako se krivo tumači termin ''Baza i nadogradnja'' kod koji mogu opstati samo ako postoje radnici, sredstva za rad i vlasnici koji prisvajaju rezultate proizvodnje<ref name="Ritzer"/>"{{is|153}}. Althusse stoga polazi od stajališta kako zbog ekonomskog determinizma ove tri karakteristike se trebaju zamijeniti ideologijom i politikom.<br />
* Althusse [[Ideologija|ideologiju]] smatra kao stvarni društveni odnos, a ne kao [[Iluzije|iluziju]].<ref name="Rječnik">Abercromie, Nicholas et al. "Rječnik sociologije", Zagreb, 2008., {{ISBN|978-953-222-278-4}}</ref>{{is|6}}<br />
* Na temelju [[Antonio Gramsci|Gramcijevog]] koncepta ''hegemonije'', Althuse razvija termin ''ideološki aparat države'' prema koji, prema njemu, reproducira proizvodnju kako bi stvorili određenu hegemoniju u društvu. Kao primjere takvog aparata, navodi religijske i obrazovne institucije, medije, obitelj, političke stranek te sindikate.<ref name="Rječnik"/>{{is|131}}<br />
* On smatra da pojedinci čine ''strukturu'' društvenih odnosa čime se odmiče od klasičnih marksističkih ideja o klasama kao skupovima pojedinaca.<ref name="Rječnik"/>{{is|6}}<br />
<br />
Upravo će ovo posljednje biti ključno za razvoj ''strukturalnog marksizma'', čiji je Althusse jedan od začetnika. Strukturalni maksizam proučava nevidljive strukture u [[Kapitalizam|kapitalističkom]] društvu te pokušava dokazati kako u svijetu postoje strukture koje ograničavaju mišljenja pojedinca. Sljedbenici tog pravca privaćaju značaj [[Ekonomija|ekonomije]] na način da ju prihvaćaju kao determinantu u društvu te smatraju kako [[politika]] i [[ideologija]] imaju relativnu autonomiju. Pojedinci i akteri samo popunjavaju takve strukture te su ograničeni njihovim pravilima. Rušenje stuktura i sistema treba biti usredotočeno na proturječu u sistemu, a ne na proturječja u kojima je pojedinac suočen.<ref name="Ritzer"/>{{is|148}}<br />
<br />
== Popis djela <ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=2020 Popis prema enciklopedija.hr] pristupljeno 14. veljače 2019.</ref> ==<br />
<br />
* ''Za Marxa'', 1965.<br />
* ''Kako čitati Kapital'', s Etienne Balibar, 1965.<br />
* ''Filozofija i spontana filozofija znanstvenika'', 1967.<br />
* ''Lenjin i filozofija'', 1969.<br />
* ''Elementi samokritike'', 1974.<br />
* ''Budućnost traje dugo'', posthumno 1992.<br />
<br />
== Izvori ==<br />
{{Izvori}}<br />
<br />
{{suvremeni zapadni filozofi}}<br />
<br />
{{GLAVNIRASPORED:Althusser, Louis}}<br />
[[Kategorija:Francuski filozofi]]<br />
[[Kategorija:Francuski sociolozi]]<br />
[[Kategorija:Marksistički filozofi]]<br />
[[Kategorija:Životopisi, Francuska]]</div>WikiSysop