Suradnik10: Zamjena teksta - 'Kategorija:Burze svijeta' u 'Kategorija:Burze'

2025-11-23T14:08:28Z

Zamjena teksta - 'Kategorija:Burze svijeta' u 'Kategorija:Burze'

←Starija inačica		Inačica od 23. studeni 2025. u 14:08
Redak 54:		Redak 54:


	[[Kategorija:Burze ~~svijeta~~]]		[[Kategorija:Burze]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-30T22:12:45Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Slika:Paternoster Square.jpg|thumb|desno|250px|Londonska burza na trgu Paternoster Square.]]
'''LSE''' (skraćeno od engleskog naziva '''London Stock Exchange''') najznačajnija je londonska i europska, a ujedno i jedna od najpoznatijih i najznačajnih svjetskih [[burza vrijednosnih papira]]. Smještena je na [[trg]]u [[Paternoster Square]], nedaleko [[Katedrala sv. Pavla u Londonu|Katedrale sv. Pavla u Londonu]]. U [[Lipanj|lipnju]] [[2011.]] godine ukupna vrijednost [[dionica]] [[Dioničko društvo|kompanija]] koje su kotirale na ovoj burzi bila je 3,75 bilijuna [[Američki dolar|američkih dolara]], što londonsku burzu vrijednosnih papira čini najvećom [[Burza|burzom]] u [[Europa|Europi]] po opsegu trgovanja te četvrtom bruzom u [[svijet]]u. Burzom upravlja [[London Stock Exchange Group]] (LSEG).

== Povijest ==
=== Počeci ===
Engleski trgovac i financijaš [[Thomas Gresham]] bio je osnivač i pokretak kraljevske burze u [[London]]u, po modelu na tada već postojeću burzu u [[Antwerpen]]u. Godine [[1571.]] burzu je otvorila [[kraljica]] [[Elizabeta I.]] Kasnije, tijekom [[17. stoljeće|17. stoljeća]] trgovcima [[Vrijednosni papir|vrijednosnim papirima]] bio je zabranjen ulaz na burzu zbog njihova nepristojna ponašanja. Zbog toga su se morali snalaziti na razne načine pa su trgovali na drugim lokacijama u blizini, kao primjerice u poznatoj gostionici ''Johnatan's coffe house''. Godine [[1698.]] u toj gostionici [[broker]] po imenu [[John Casting]] počeo je izlistavati cijene nekoliko vrijednosnih papira, njihove [[Burzovni tečaj|tečajeve]] te cijene nekih važnijih [[proizvod]]a, poput [[sol]]i, [[ugljen]]a i [[Papar|papra]]. Popis cijena nije osvježavan na dnevnoj bazi, nego se mijenjao svakih nekoliko [[dan]]a. Spomenute aktivnosti i popis kasnije su prešli u gostionicu ''Garraway’s coffee house''. Javne aukcije toga vremena trajale su toliko vremena za koliko bi izgorjela improvizirana [[svijeća]] od [[Slanina|slanine]], a bile su poznate i kao „aukcije za inč svijeće“. Broj dionica s kojima se trgovalo s vremenom je rastao te se sve više tadašnjih kompanija uključilo u kotaciju.

Nakon što je u velikom londonskom [[požar]]u izgorjela zgrada postojeće Kraljevske (Greshamove) burze, godine [[1699.]] izgrađen je novi objekt i burza je ponovno otvorena. Ovo je značio korak naprijed od gostionica i napredak prema modernom načinu trgovanja. Nova Kraljevska burza nije imala samo vlastite brokere, nego su sudjelovali i trgovci izvan te organizacije. Počelo se voditi računa o uređenju načina trgovanja, koji je do tada bio prilčno velik problem, jer mnogi koji su trgovali nisu imali odgovarajuću dozvolu. Tako je [[1697.]] godine Britanski parlament donio zakon o financijskom i fizičkom kažnjavanju onih koji su trgovali bez dozvole. Također, broj brokera ograničen je na najviše 100, što je kasnije povećavano s rastom opsega trgovine. Ova ograničenja s vremenom su dovela do problema pa su trgovci iz raznih razloga počeli napuštati burzu i trgovati na [[ulica]]ma Londona. Ulica u kojoj se odvijalo najviše trgovanja u narodu je prozvana ''Change or exchange alley'' (prevedeno na [[Hrvatski jezik|hrvatski]]: ''Ulica zamjene i razmjene''), a nalazila se u blizini sjedišta [[Bank of England]] (Engleske središnje banke). Naravno, Parlament je nastojao sankcionirati ovakvu vrstu trgovanja. Mnoge kompanije toga doba čije su se dionice prodavale našle su se u problemima budući sa su među trgovcima kolale i dionice „umjetnih“ kompanija te su drastične oscilacije njihovih dionica naštetile „pravim“ kompanijama.

Nakon svršetka [[Sedmogodišnji rat|Sedmogodišnjeg rata]] ([[1756.]] – [[1763.]]) ponovno se aktiviralo trgovanje u gostionici ''Jonathan's coffee house''. Godine [[1773.]] Johnatan je zajedno sa još 150 drugih brokera osnovao udruženje te otvorio novu i nešto formalniju „Burzu vrijednosnih papira“ u ulici Sweeting alley. Uvedena je i naplata ulaznica ukoliko je netko htio trgovati.

=== 19. stoljeće ===
Godine [[1801.]] u Londonu je otvorena prva službena burza, koja je imala svoj pravilnik, a nazvana je ''Subscription room'' (prevedeno na hrvatski: ''Potpisnička soba''). Međutim, već prvog dana trgovanja došlo je do problema, kada su policajci morali silom izbaciti trgovce bez dozvole. Zbog ovakvih i još raznih razloga ova burza je bila nepogodna, pa je donesena odluka da se izgradi nova zgrada londonske burze. Dana [[18. svibnja]] 1801. [[William Hamond]] položio je temeljni kamen i radovi su počeli. Objekt je dovršen relativno brzo, a [[30. prosinca]] iste godine održano je svečano otvorenje.

Godine [[1812.]] donesen je prvi pravilnik burze, koji je, iako je bio kratak i sažet, unio značajan red u trgovanje. Sa svojom novom, državnom upravom te rastom opsega trgovine Londonska burza vrijednosnih papira postala je sastavni dio financijskog života [[grad]]a. Također, unatoč velikom javnom protivljenju, Britanska vlada putem burze prikupljala je velik dio novca za rat protiv [[Napoleon Bonaparte|Napoleona Bonapartea]].

Nakon svršetka [[rat]]a i značajnog rasta gospodarske aktivnosti općenito u cijelom svijetu, davanje zajmova državama poput [[Brazil]]a, [[Čile]]a ili [[Peru]]a bilo je perspektivno ulaganje. Vezano za to, Međunarodni odjel burze omogućavao je sudionicima da sudjeluju u svim transakcijama vezanima za inozemna ulaganja. Protekom vremena trgovanje inozemnim vrijednosnim papirima postaje uobičajeno. Međunarodne financijske aktivnosti u to vrijeme mnogo pridonose britanskom [[Gospodarstvo|gospodarstvu]], svoje burze vrijednosnih papira dobivaju i gradovi [[Liverpool]] i [[Manchester]].

Iz razloga stalnog povećanja broja trgovaca i članova burze, vlasti su [[1853.]] godine odlučile o gradnji potpuno nove zgrade, jer postojeća više nije bila adekvatna a i nije se imala kamo proširiti. Za glavnog [[arhitekt]]a odabran je [[Thomas Allason]]. Novi objekt bio je pravo osvježenje, a imao je dvostruko veći prostor za trgovanje. Sredinom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] izumljeni su i u uporabu se uvode [[telefon]] i [[telegraf]], što znatno doprinosi razvoju burzovnog poslovanja.

=== 20. stoljeće ===
Kako su tada i Burza, ali i London bili financijsko središte svijeta, početak [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] značajno je uzdrmao britansko gospodarstvo. Odmah nakon početka sukoba dogodio se oštar pad cijena vrijednosnih papira. U srpnju [[1914.]] Burza je zatvorena te se takvo stanje zadržava do početka [[1915.]] godine. [[Slika:The Source London Stock Exchange.jpg|thumb|desno|250px|Unutrašnjost burze, [[2004.]] godina.]] Ulično trgovanje privremeno opet postaje aktualno. Dana [[4. siječnja]] 1915. godine Burza je ponovno otvorena, ali ovaj put rad opterećuju velika ograničenja, poput onog da transakcije moraju biti isključivo gotovinske. Tijekom Prvog svjetskog rata Burzu je napustilo oko 1.000 trgovaca.

Početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] vlada opća bojazan da će London biti metom zračnih napada pa je Burza povremeno zatvorena, a trgovanje koje se odvija obavlja se uglavnom telefonskim putem. Također, tijeom rata zgrada je oštećena u jednom od požara u noći [[29. prosinca]] [[1940.]] te [[1945.]] kada ju je pogodila jedna [[A raketni projekt|V-2 raketa]].

Nakon ratova dolazi vrijeme stabilizacije i gospodarskog procvata. Vlasti su ponovno primorane izgraditi veći prostor za trgovanje. Godine [[1967.]] započinje izgradnja poslovnog tornja visokog 100 m koji se prostire na 26 katova. Dana [[8. studenog]] [[1972.]] godine objekt je dovršen te predstavlja jedan od novih simbola grada, a otvara ga kraljica [[Elizabeta II.]] Godine [[1973.]] događaju se dvije značajne promjene. Prva od njih dopušta [[žena]]ma i strancima trgovanje na Burzi, dok druga povezuje britanske i irske regionalne burze. Burza po prvi put počinje djelovati pod službenim imenom '''The London Stock Exchange'''. U [[Veljača|veljači]] godine [[1984.]] uveden je burzovni indeks [[FTSE 100]]. Također, osamdesetih godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]] dolazi i do ''Big Banga'' na Londonskoj burzi – ukidaju se mnoga ograničenja, što značajno potiče razvoj trgovanja, a uveden je i sustav objave tečaja vrijednosnih papira na elektroničkim zaslonima. Godine [[1997.]] uvodi se elektroničko trgovanje.

=== Novo tisućljeće ===
Novo tisućljeće obilježava uvođenje niza novih financijskih proizvoda i novina u trgovanju. Osim toga, s uvođenjem elektroničkog trgovanja Burzovni toranj postaje suvišan, a Burza [[2004.]] godine seli na trg Paternoster Square. Godine [[2007.]] The London Stock Exchange spaja se sa organizacijom [[Bursa Italiana]], stvorivši udruženje '''London Stock Exchange Group'''. Kasnije je bilo još nekoliko pokušaja da se novonastalo udruženje jače poveže sa američkim i kanadskim tržištima kapitala, ali ti poslovnih pothvati nisu realizirani.

== Trgovanje ==
Londonska burza pruža velike mogućnosti ulaganja i trgovanja, a ondje kotiraju dionice više od 2.900 kompanija iz više od 60 [[Država|zemalja]] diljem svijeta. Trgovanje se odvija elektroničkim putem. Burza je otvorena od [[Ponedjeljak|ponedjeljka]] do [[Petak|petka]], a radno vrijeme je ujutro od 08:00 h do 16:30 h poslijepodne. Neradni su dani [[subota]], [[nedjelja]] oni praznici za koje Burza to unaprijed najavi.

== Indeksi ==
Kako se na Burzi trguje širokim spektrom vrijednosnih papira, postoji niz [[Burzovni indeks|indeksa]] koji ih prate, kao primjerice: FTSE 100 Index, FTSE 250 Index, FTSE 350 Index, FTSE SmallCap Index ili FTSE All-Share Index. Najznačajniji je FTSE 100 Index.

== Zanimljivosti ==
{|
|-
!Godina!!Događaj
|-
|'''1990.'''||Dana [[20. lipnja]] eksplodirala je naprava koju je u blizinu galerije za posjetitelje postavila irska radikalna organizacija [[IRA]]. Nije bilo ozlijeđenih.
|-
|'''2011.'''||Dana [[15. listopada]], Burzu okupiraju prosvjednici koji čine dio pokreta prosvjeda koji se odvijaju u preko 700 velikih svjetskih gradova. Motiv prosvjeda je neslaganje s politikom surovih oblika [[Kapitalizam|kapitalizma]]. [[Policija]] štiti i blokira prostor ispred ulaza pod tvrdnjom kako je to privatni prostor.
|}

== Izvori ==
* C. R. Michie: ''The London Stock Exchange: A History'', Oxford: Oxford University Press, 1999. godina (engleski jezik)
* [http://www.londonstockexchange.com/home/homepage.htm Službene web stranice Londonske burze] (engleski jezik)
* [http://www.world-exchanges.org/member-exchanges Londonska burza na web stranicama Svjetskog udruženja burzi] (engleski jezik)
* [http://www.world-exchanges.org/files/file/stats%20and%20charts/July%202010%20WFE%20Market%20Highlights.pdf Statistički podaci o najvećim svjetskim burzama], PDF dokument (engleski jezik)
* [http://www.guardian.co.uk/uk/2011/oct/16/occupy-london-protest-second-day Prosvjedi protiv svjetskih moćnika], britanski informativni list Guardian (engleski jezik)
* [http://www.walesonline.co.uk/news/uk-news/2011/10/15/stock-exchange-occupation-blocked-91466-29601928/ Vijest o intervenciji policije tijekom prosvjeda] (engleski jezik)

[[Kategorija:Burze svijeta]]

London Stock Exchange - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - 'Kategorija:Burze svijeta' u 'Kategorija:Burze'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica