London - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 02:14, 11. ožujak 2026.

2026-03-11T02:14:50Z

←Starija inačica		Inačica od 11. ožujak 2026. u 02:14
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''London'''-->~~
	{{dz}}		{{dz}}
	{{Infookvir naselje		{{Infookvir naselje
Redak 467:		Redak 466:
	:''Glavni članak: [[Arhitektura Londona]]''		:''Glavni članak: [[Arhitektura Londona]]''
	[[Slika:Tower bridge Aldie GFDL-enhanced.jpg\|mini\|180px\|Tower bridge, jedna od najvećih londonskih znamenitosti.]]		[[Slika:Tower bridge Aldie GFDL-enhanced.jpg\|mini\|180px\|Tower bridge, jedna od najvećih londonskih znamenitosti.]]
	[[Slika:Piccadilly Circus2.JPG\|mini\|180px\|Piccadilly Circus je važno ~~raskršće~~ u londonskom ''West Endu''.]]		[[Slika:Piccadilly Circus2.JPG\|mini\|180px\|Piccadilly Circus je važno križanje u londonskom ''West Endu''.]]
	Londonske zgrade isuviše su raznolike da bi ih karakterizirao bilo kakav poseban [[Arhitektura\|arhitektonski]] stil, jer su građene tijekom dugog vremenskog perioda. Među novijim građevinama ističu se neboder iz 1980-ih ''Tower 42'', zgrada Lloyda (''Lloyd's building'') s instalacijama na vanjskoj strani zdanja, i ''30 St Mary Axe'', poznat i kao ''"Gherkin"''.		Londonske zgrade isuviše su raznolike da bi ih karakterizirao bilo kakav poseban [[Arhitektura\|arhitektonski]] stil, jer su građene tijekom dugog vremenskog perioda. Među novijim građevinama ističu se neboder iz 1980-ih ''Tower 42'', zgrada Lloyda (''Lloyd's building'') s instalacijama na vanjskoj strani zdanja, i ''30 St Mary Axe'', poznat i kao ''"Gherkin"''.
	Londonska generalno niska arhitektura čini nebodere, među kojima i ''One Canada Square'', susjedne zgrade u [[Canary Wharf]]u i ''BT Tower'' u Fitzroviji vrlo upadljivima iz daljine. Visoka izgradnja ograničena je na određemim mjestima, ukoliko bi se ispriječila zaštićenim vizurama [[Katedrala sv. Pavla\|katedrale sv. Pavla]]. Unatoč tome, u planu je izgradnja više nebodera u središnjem Londonu, uključujući 72-katni ''Shard London Bridge'' koji će biti jedan od najviših u Europi. Starije zgrade uglavnom su izgrađene od opeke, najčešće žute ''London stock brick'' ili toplo narančasto-crvene vrste, često dekorirane rezbarijama i bijelim gipsanim reljefima.<ref name="LOND76">{{citiranje www		Londonska generalno niska arhitektura čini nebodere, među kojima i ''One Canada Square'', susjedne zgrade u [[Canary Wharf]]u i ''BT Tower'' u Fitzroviji vrlo upadljivima iz daljine. Visoka izgradnja ograničena je na određemim mjestima, ukoliko bi se ispriječila zaštićenim vizurama [[Katedrala sv. Pavla\|katedrale sv. Pavla]]. Unatoč tome, u planu je izgradnja više nebodera u središnjem Londonu, uključujući 72-katni ''Shard London Bridge'' koji će biti jedan od najviših u Europi. Starije zgrade uglavnom su izgrađene od opeke, najčešće žute ''London stock brick'' ili toplo narančasto-crvene vrste, često dekorirane rezbarijama i bijelim gipsanim reljefima.<ref name="LOND76">{{citiranje www

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ječnik' u '{{HIEslovar'

2026-03-10T03:28:37Z

Zamjena teksta - '{{(.)ječnik' u '{{HIEslovar'

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 03:28
Redak 971:		Redak 971:
	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==

	{{~~wječnik~~\|London}}		{{HIEslovar\|London}}

	*[http://www.london.gov.uk/ www.london.gov.uk] – Službena stranica vlade Londona pri Upravi Velikog Londona koja pokriva ured gradonačelnika i londonsku skupštinu		*[http://www.london.gov.uk/ www.london.gov.uk] – Službena stranica vlade Londona pri Upravi Velikog Londona koja pokriva ured gradonačelnika i londonsku skupštinu

Suradnik10: Zamjena teksta - '[[Edvard I. Dugonogi|Edvard' u '[[Eduard I. Dugonogi|Eduard'

2025-04-15T23:16:35Z

Zamjena teksta - '[[Edvard I. Dugonogi|Edvard' u '[[Eduard I. Dugonogi|Eduard'

←Starija inačica		Inačica od 15. travanj 2025. u 23:16
Redak 182:		Redak 182:
	\|url=http://www.parliament.uk/about/history/building.cfm		\|url=http://www.parliament.uk/about/history/building.cfm
	\|naslov=UK Parliament — Parliament: The building		\|naslov=UK Parliament — Parliament: The building
	}}</ref> Westminster je postao sjedište kraljevskog dvora i vlade, dok je susjedni londonski ''City'' bio poslovno i trgovačko središte, prosperitetno pod jedinstvenom vlastitom upravom, Korporacijom grada Londona. 1100. populacija je iznosila 18 000 stanovnika, dok je do 1300. narasla na skoro 100 000 stanovnika.<ref name=LOND29>{{Citiranje knjige\|last=Schofield\|first=John\|coauthors=Alan Vince\|title=Medieval Towns: The Archaeology of British Towns in Their European Setting\|publisher=Continuum International Publishing Group\|year=2003\|isbn=9780826460028\|url=http://books.google.co.uk/books?id=Qu7QLC7g7VgC&pg=PA26&lpg=PA26&dq=london+population+1100+-+1300&source=web&ots=OG8jbEB20l&sig=3VkJIrGtBZ_8Gom4HOtnmaPljoU&hl=en&sa=X&oi=book_result&resnum=3&ct=result#PPA26,M1\|page=26}}</ref> Postojala je znatna [[Židovi\|židovska]] populacija dok nisu 1290. izgnani iz Engleske proglasom kralja [[~~Edvard~~ I. Dugonogi\|~~Edvarda~~ I.]]<ref name="LOND30">{{Citiranje knjige\|last=Patai\|first=Raphael\|coauthors=Jennifer Patai\|title=The Myth of the Jewish Race\|publisher=Wayne State University Press\|date=1989\|page=43\|isbn=9780814319482\|url=http://books.google.com/books?id=Xt7f6WBEP0EC&pg=PA43&dq=london+expulsion+of+jews#PPA43,M1}}</ref>		}}</ref> Westminster je postao sjedište kraljevskog dvora i vlade, dok je susjedni londonski ''City'' bio poslovno i trgovačko središte, prosperitetno pod jedinstvenom vlastitom upravom, Korporacijom grada Londona. 1100. populacija je iznosila 18 000 stanovnika, dok je do 1300. narasla na skoro 100 000 stanovnika.<ref name=LOND29>{{Citiranje knjige\|last=Schofield\|first=John\|coauthors=Alan Vince\|title=Medieval Towns: The Archaeology of British Towns in Their European Setting\|publisher=Continuum International Publishing Group\|year=2003\|isbn=9780826460028\|url=http://books.google.co.uk/books?id=Qu7QLC7g7VgC&pg=PA26&lpg=PA26&dq=london+population+1100+-+1300&source=web&ots=OG8jbEB20l&sig=3VkJIrGtBZ_8Gom4HOtnmaPljoU&hl=en&sa=X&oi=book_result&resnum=3&ct=result#PPA26,M1\|page=26}}</ref> Postojala je znatna [[Židovi\|židovska]] populacija dok nisu 1290. izgnani iz Engleske proglasom kralja [[Eduard I. Dugonogi\|Eduarda I.]]<ref name="LOND30">{{Citiranje knjige\|last=Patai\|first=Raphael\|coauthors=Jennifer Patai\|title=The Myth of the Jewish Race\|publisher=Wayne State University Press\|date=1989\|page=43\|isbn=9780814319482\|url=http://books.google.com/books?id=Xt7f6WBEP0EC&pg=PA43&dq=london+expulsion+of+jews#PPA43,M1}}</ref>
	Katastrofa je pogodila grad kada je u [[doba kuge]] sredinom 14. stoljeća izgubio trećinu stanovništva.<ref name="LOND31">{{citiranje www		Katastrofa je pogodila grad kada je u [[doba kuge]] sredinom 14. stoljeća izgubio trećinu stanovništva.<ref name="LOND31">{{citiranje www
	\|izdavač=[[BBC]]		\|izdavač=[[BBC]]

Suradnik10: Zamjena teksta - '== Sport ==' u '== Šport =='

2025-04-07T23:09:05Z

Zamjena teksta - '== Sport ==' u '== Šport =='

←Starija inačica		Inačica od 7. travanj 2025. u 23:09
Redak 909:		Redak 909:
	\|naslov=History of music in London}}</ref> London je također centar urbane glazbe, posebno za žanrove UK Garage, Drum and Bass, dubstep i Grime, koji su se razvili pod utjecajem stranih stilova kao [[hip hop]] i [[reggae]]. Radio stanica crnačke glazbe BBC 1Xtra, pokrenuta je kao podrška usponu domaće urbane glazbe u Londonu i ostatku Velike Britanije.		\|naslov=History of music in London}}</ref> London je također centar urbane glazbe, posebno za žanrove UK Garage, Drum and Bass, dubstep i Grime, koji su se razvili pod utjecajem stranih stilova kao [[hip hop]] i [[reggae]]. Radio stanica crnačke glazbe BBC 1Xtra, pokrenuta je kao podrška usponu domaće urbane glazbe u Londonu i ostatku Velike Britanije.

	== ~~Sport~~ ==		== Šport ==
	:''Glavni članak: [[Sport u Londonu]]''		:''Glavni članak: [[Sport u Londonu]]''
	[[Slika:England mai 2007 040.jpg\|thumb\|180px\|Stadion Wembley, koji je pri izgradnji bio najskuplji stadion na svijetu, dom je engleskog nogometa.]]		[[Slika:England mai 2007 040.jpg\|thumb\|180px\|Stadion Wembley, koji je pri izgradnji bio najskuplji stadion na svijetu, dom je engleskog nogometa.]]

WikiSysop: file->datoteka

2022-04-30T04:36:46Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 30. travanj 2022. u 04:36
Redak 282:		Redak 282:
	:''Glavni članak: [[Zemljopis Londona]]''		:''Glavni članak: [[Zemljopis Londona]]''
	===Općenito===		===Općenito===
	[[~~File~~:Central London Andh.svg\|mini\|180px\|Plan centralnog Londona.]]		[[Datoteka:Central London Andh.svg\|mini\|180px\|Plan centralnog Londona.]]
	[[Veliki London]] (''Greater London''), administrativna je podjela prvog stupnja koja pokriva London. Manji, stari Londonski ''City'' u jezgri Velikog Londona, jednom je obuhvaćao cijelo naselje, ali kako se gradsko područje širilo, Londonska Korporacija odolijevala je naporima za spajanjem s predgrađima, što je uvjetovalo da se naziv "London" koristi i definira na više načina, situacija koja je nekada bila predmetom pravne rasprave. 40% Velikog Londona pokriveno je Londonskim Poštanskim Okrugom (''London postal district''), unutar kojeg 'LONDON' tvori dio poštanske adrese.<ref name="LOND53">{{Citiranje knjige\|title=London Postcode and Administrative Boundaries\|publisher=Geographers' A-Z Map Company\|author=Geographers' A-Z Map Company\|year=2008\|edition=6\|ISBN=9781843485926}}</ref> Područje londonskog [[telefon]]skog pozivnog broja (020) pokriva veće područje, približno zoni Velikog Londona, iako su neki okruzi izuzeti, dok su neka mjesta neposredno izvan uključena. Zona unutar kružne autoceste M25 ponekad se određuje kao "Londonsko područje" te su međe Velikog Londona djelomično poravnate s njom.<ref name="LOND54">{{citiranje www		[[Veliki London]] (''Greater London''), administrativna je podjela prvog stupnja koja pokriva London. Manji, stari Londonski ''City'' u jezgri Velikog Londona, jednom je obuhvaćao cijelo naselje, ali kako se gradsko područje širilo, Londonska Korporacija odolijevala je naporima za spajanjem s predgrađima, što je uvjetovalo da se naziv "London" koristi i definira na više načina, situacija koja je nekada bila predmetom pravne rasprave. 40% Velikog Londona pokriveno je Londonskim Poštanskim Okrugom (''London postal district''), unutar kojeg 'LONDON' tvori dio poštanske adrese.<ref name="LOND53">{{Citiranje knjige\|title=London Postcode and Administrative Boundaries\|publisher=Geographers' A-Z Map Company\|author=Geographers' A-Z Map Company\|year=2008\|edition=6\|ISBN=9781843485926}}</ref> Područje londonskog [[telefon]]skog pozivnog broja (020) pokriva veće područje, približno zoni Velikog Londona, iako su neki okruzi izuzeti, dok su neka mjesta neposredno izvan uključena. Zona unutar kružne autoceste M25 ponekad se određuje kao "Londonsko područje" te su međe Velikog Londona djelomično poravnate s njom.<ref name="LOND54">{{citiranje www
	\|izdavač=Office of Public Sector Information		\|izdavač=Office of Public Sector Information
Redak 648:		Redak 648:
	}}</ref>		}}</ref>
	[[Slika:Cathédrale St-Paul - coupole.jpg\|mini\|180px\|Kupola [[Katedrala sv. Pavla\|Katedrale sv. Pavla]].]]		[[Slika:Cathédrale St-Paul - coupole.jpg\|mini\|180px\|Kupola [[Katedrala sv. Pavla\|Katedrale sv. Pavla]].]]
	[[~~File~~:Baitul Futuh.jpg\|thumb\|left\|180px\|Džamija Baitul Futuh. Najveća džamija u zapadnoj Europi.<ref>http://www.guardian.co.uk/uk/2003/oct/02/religion.world Najveća džamija u zapadnoj Europi </ref>]]		[[Datoteka:Baitul Futuh.jpg\|thumb\|left\|180px\|Džamija Baitul Futuh. Najveća džamija u zapadnoj Europi.<ref>http://www.guardian.co.uk/uk/2003/oct/02/religion.world Najveća džamija u zapadnoj Europi </ref>]]
	U Londonu također žive znatne [[Islam\|muslimanske]], [[Hinduizam\|hinduističke]], [[sikh]]i, i [[Židovi\|židovske]] zajednice. Mnogi muslimani žive u općinama [[Tower Hamlets]] i [[Newham]]. Najznačajnija muslimanska građevina je središnja londonska džamija (''London Central Mosque'') na rubu Regent's Parka<ref name="LOND105">{{citiranje www		U Londonu također žive znatne [[Islam\|muslimanske]], [[Hinduizam\|hinduističke]], [[sikh]]i, i [[Židovi\|židovske]] zajednice. Mnogi muslimani žive u općinama [[Tower Hamlets]] i [[Newham]]. Najznačajnija muslimanska građevina je središnja londonska džamija (''London Central Mosque'') na rubu Regent's Parka<ref name="LOND105">{{citiranje www
	\|izdavač=London Central Mosque Trust Ltd. & The Islamic Cultural Centre		\|izdavač=London Central Mosque Trust Ltd. & The Islamic Cultural Centre
Redak 734:		Redak 734:

	===Željeznice===		===Željeznice===
	[[~~File~~:St Pancras international entrance.jpg\|mini\|lijevo\|180px\|Željeznička stanica ''St Pancras'' mjesto je polaska direktnih [[Vlak velike brzine\|vlakova velike brzine]] za europske destinacije kao [[Pariz]].]]		[[Datoteka:St Pancras international entrance.jpg\|mini\|lijevo\|180px\|Željeznička stanica ''St Pancras'' mjesto je polaska direktnih [[Vlak velike brzine\|vlakova velike brzine]] za europske destinacije kao [[Pariz]].]]

	[[Londonski metro]], - danas u svojoj cjelini uobičajeno nazvan ''The Tube'', premda je taj naziv izvorno bio korišten samo za linije na velikoj dubini - jedan je od najstarijih, najdužih i najraširenijih metro sustava u svijetu, s prvim linijama otvorenim 1863.<ref name="LOND127">{{citiranje www		[[Londonski metro]], - danas u svojoj cjelini uobičajeno nazvan ''The Tube'', premda je taj naziv izvorno bio korišten samo za linije na velikoj dubini - jedan je od najstarijih, najdužih i najraširenijih metro sustava u svijetu, s prvim linijama otvorenim 1863.<ref name="LOND127">{{citiranje www

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

2022-01-02T10:40:56Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 10:40
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''London'''-->~~{{izdvojeni članak\|ožujak 2010.}}~~		<!--'''London'''-->
	{{dz}}		{{dz}}
	{{Infookvir naselje		{{Infookvir naselje

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-17T06:18:44Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 17. studeni 2021. u 06:18
Redak 182:		Redak 182:
	\|url=http://www.parliament.uk/about/history/building.cfm		\|url=http://www.parliament.uk/about/history/building.cfm
	\|naslov=UK Parliament — Parliament: The building		\|naslov=UK Parliament — Parliament: The building
	}}</ref> Westminster je postao sjedište kraljevskog dvora i vlade, dok je susjedni londonski ''City'' bio poslovno i trgovačko središte, prosperitetno pod jedinstvenom vlastitom upravom, Korporacijom grada Londona. 1100. populacija je iznosila 18 000 stanovnika, dok je do 1300. narasla na skoro 100 000 stanovnika.<ref name=LOND29>{{~~cite book~~\|last=Schofield\|first=John\|coauthors=Alan Vince\|title=Medieval Towns: The Archaeology of British Towns in Their European Setting\|publisher=Continuum International Publishing Group\|year=2003\|isbn=9780826460028\|url=http://books.google.co.uk/books?id=Qu7QLC7g7VgC&pg=PA26&lpg=PA26&dq=london+population+1100+-+1300&source=web&ots=OG8jbEB20l&sig=3VkJIrGtBZ_8Gom4HOtnmaPljoU&hl=en&sa=X&oi=book_result&resnum=3&ct=result#PPA26,M1\|page=26}}</ref> Postojala je znatna [[Židovi\|židovska]] populacija dok nisu 1290. izgnani iz Engleske proglasom kralja [[Edvard I. Dugonogi\|Edvarda I.]]<ref name="LOND30">{{~~cite book~~\|last=Patai\|first=Raphael\|coauthors=Jennifer Patai\|title=The Myth of the Jewish Race\|publisher=Wayne State University Press\|date=1989\|page=43\|isbn=9780814319482\|url=http://books.google.com/books?id=Xt7f6WBEP0EC&pg=PA43&dq=london+expulsion+of+jews#PPA43,M1}}</ref>		}}</ref> Westminster je postao sjedište kraljevskog dvora i vlade, dok je susjedni londonski ''City'' bio poslovno i trgovačko središte, prosperitetno pod jedinstvenom vlastitom upravom, Korporacijom grada Londona. 1100. populacija je iznosila 18 000 stanovnika, dok je do 1300. narasla na skoro 100 000 stanovnika.<ref name=LOND29>{{Citiranje knjige\|last=Schofield\|first=John\|coauthors=Alan Vince\|title=Medieval Towns: The Archaeology of British Towns in Their European Setting\|publisher=Continuum International Publishing Group\|year=2003\|isbn=9780826460028\|url=http://books.google.co.uk/books?id=Qu7QLC7g7VgC&pg=PA26&lpg=PA26&dq=london+population+1100+-+1300&source=web&ots=OG8jbEB20l&sig=3VkJIrGtBZ_8Gom4HOtnmaPljoU&hl=en&sa=X&oi=book_result&resnum=3&ct=result#PPA26,M1\|page=26}}</ref> Postojala je znatna [[Židovi\|židovska]] populacija dok nisu 1290. izgnani iz Engleske proglasom kralja [[Edvard I. Dugonogi\|Edvarda I.]]<ref name="LOND30">{{Citiranje knjige\|last=Patai\|first=Raphael\|coauthors=Jennifer Patai\|title=The Myth of the Jewish Race\|publisher=Wayne State University Press\|date=1989\|page=43\|isbn=9780814319482\|url=http://books.google.com/books?id=Xt7f6WBEP0EC&pg=PA43&dq=london+expulsion+of+jews#PPA43,M1}}</ref>
	Katastrofa je pogodila grad kada je u [[doba kuge]] sredinom 14. stoljeća izgubio trećinu stanovništva.<ref name="LOND31">{{citiranje www		Katastrofa je pogodila grad kada je u [[doba kuge]] sredinom 14. stoljeća izgubio trećinu stanovništva.<ref name="LOND31">{{citiranje www
	\|izdavač=[[BBC]]		\|izdavač=[[BBC]]
Redak 208:		Redak 208:
	\|url=http://www.channel4.com/history/microsites/H/history/plague/story.html		\|url=http://www.channel4.com/history/microsites/H/history/plague/story.html
	\|naslov=Story of the plague		\|naslov=Story of the plague
	}}</ref> 1666. izbio je [[Veliki požar u Londonu]] koji se brzo proširio kroz drvene zgrade.<ref name="LOND36">{{~~cite book~~\|last=Pepys\|first=Samuel\|title=The Diary of Samuel Pepys\|publisher=Random House USA\|date=28 June 2001\|isbn=978-0679642213\|url=http://www.amazon.co.uk/Diary-Samuel-Pepys-Modern-Library/dp/0679642218/ref=sr_1_2?ie=UTF8&s=books&qisbn=1219858000&sr=1-2\|oclc=45714685}}</ref> Obnovu, koja je trajala više od deset godina, nadgledao je kao londonski nadzornik [[Robert Hooke]]<ref name="LOND37">{{citiranje www		}}</ref> 1666. izbio je [[Veliki požar u Londonu]] koji se brzo proširio kroz drvene zgrade.<ref name="LOND36">{{Citiranje knjige\|last=Pepys\|first=Samuel\|title=The Diary of Samuel Pepys\|publisher=Random House USA\|date=28 June 2001\|isbn=978-0679642213\|url=http://www.amazon.co.uk/Diary-Samuel-Pepys-Modern-Library/dp/0679642218/ref=sr_1_2?ie=UTF8&s=books&qisbn=1219858000&sr=1-2\|oclc=45714685}}</ref> Obnovu, koja je trajala više od deset godina, nadgledao je kao londonski nadzornik [[Robert Hooke]]<ref name="LOND37">{{citiranje www
	\|izdavač=[[BBC]]		\|izdavač=[[BBC]]
	\|url=http://www.bbc.co.uk/history/british/civil_war_revolution/after_fire_02.shtml		\|url=http://www.bbc.co.uk/history/british/civil_war_revolution/after_fire_02.shtml
Redak 283:		Redak 283:
	===Općenito===		===Općenito===
	[[File:Central London Andh.svg\|mini\|180px\|Plan centralnog Londona.]]		[[File:Central London Andh.svg\|mini\|180px\|Plan centralnog Londona.]]
	[[Veliki London]] (''Greater London''), administrativna je podjela prvog stupnja koja pokriva London. Manji, stari Londonski ''City'' u jezgri Velikog Londona, jednom je obuhvaćao cijelo naselje, ali kako se gradsko područje širilo, Londonska Korporacija odolijevala je naporima za spajanjem s predgrađima, što je uvjetovalo da se naziv "London" koristi i definira na više načina, situacija koja je nekada bila predmetom pravne rasprave. 40% Velikog Londona pokriveno je Londonskim Poštanskim Okrugom (''London postal district''), unutar kojeg 'LONDON' tvori dio poštanske adrese.<ref name="LOND53">{{~~cite book~~\|title=London Postcode and Administrative Boundaries\|publisher=Geographers' A-Z Map Company\|author=Geographers' A-Z Map Company\|year=2008\|edition=6\|ISBN=9781843485926}}</ref> Područje londonskog [[telefon]]skog pozivnog broja (020) pokriva veće područje, približno zoni Velikog Londona, iako su neki okruzi izuzeti, dok su neka mjesta neposredno izvan uključena. Zona unutar kružne autoceste M25 ponekad se određuje kao "Londonsko područje" te su međe Velikog Londona djelomično poravnate s njom.<ref name="LOND54">{{citiranje www		[[Veliki London]] (''Greater London''), administrativna je podjela prvog stupnja koja pokriva London. Manji, stari Londonski ''City'' u jezgri Velikog Londona, jednom je obuhvaćao cijelo naselje, ali kako se gradsko područje širilo, Londonska Korporacija odolijevala je naporima za spajanjem s predgrađima, što je uvjetovalo da se naziv "London" koristi i definira na više načina, situacija koja je nekada bila predmetom pravne rasprave. 40% Velikog Londona pokriveno je Londonskim Poštanskim Okrugom (''London postal district''), unutar kojeg 'LONDON' tvori dio poštanske adrese.<ref name="LOND53">{{Citiranje knjige\|title=London Postcode and Administrative Boundaries\|publisher=Geographers' A-Z Map Company\|author=Geographers' A-Z Map Company\|year=2008\|edition=6\|ISBN=9781843485926}}</ref> Područje londonskog [[telefon]]skog pozivnog broja (020) pokriva veće područje, približno zoni Velikog Londona, iako su neki okruzi izuzeti, dok su neka mjesta neposredno izvan uključena. Zona unutar kružne autoceste M25 ponekad se određuje kao "Londonsko područje" te su međe Velikog Londona djelomično poravnate s njom.<ref name="LOND54">{{citiranje www
	\|izdavač=Office of Public Sector Information		\|izdavač=Office of Public Sector Information
	\|url=http://www.opsi.gov.uk/SI/si1993/Uksi_19930441_en_1.htm		\|url=http://www.opsi.gov.uk/SI/si1993/Uksi_19930441_en_1.htm
	\|naslov=The Essex, Greater London and Hertfordshire (County and London Borough Boundaries) Order		\|naslov=The Essex, Greater London and Hertfordshire (County and London Borough Boundaries) Order
	}}</ref> Vanjska ekspanzija gradskog područja sada je spriječena metropolitanskim zelenim pojasom,<ref name="LOND55">{{~~cite book~~\|last=Dilys\|first=M Hill\|title=Urban Policy and Politics in Britain\|publisher=St. Martin's Press\|year=2000\|isbn=0312227450\|page=268}}</ref> premda se na nekim mjestima zona izgradnje proteže iza pojasa, što rezultira odvojeno-definiranim Gradskim Područjem Velikog Londona (''Greater London Urban Area''). Iza toga, veliko je metropolitansko područje Londona.<ref name="LOND56">{{citiranje www		}}</ref> Vanjska ekspanzija gradskog područja sada je spriječena metropolitanskim zelenim pojasom,<ref name="LOND55">{{Citiranje knjige\|last=Dilys\|first=M Hill\|title=Urban Policy and Politics in Britain\|publisher=St. Martin's Press\|year=2000\|isbn=0312227450\|page=268}}</ref> premda se na nekim mjestima zona izgradnje proteže iza pojasa, što rezultira odvojeno-definiranim Gradskim Područjem Velikog Londona (''Greater London Urban Area''). Iza toga, veliko je metropolitansko područje Londona.<ref name="LOND56">{{citiranje www
	\|izdavač=London Assembly		\|izdavač=London Assembly
	\|url=http://www.london.gov.uk/assembly/reports/plansd/london_regional_200104.pdf		\|url=http://www.london.gov.uk/assembly/reports/plansd/london_regional_200104.pdf
Redak 443:		Redak 443:
	\|izdavač=London Government		\|izdavač=London Government
	\|url=http://www.london.gov.uk/london-life/city-government/boroughs.jsp		\|url=http://www.london.gov.uk/london-life/city-government/boroughs.jsp
	\|naslov=London boroughs - London Life, GLA\|arhivurl=http://www.webarchive.org.uk/wayback/archive/20100107035815/http://www.london.gov.uk/london-life/city-government/boroughs.jsp\|arhivdatum=2010-01-07}}</ref><ref name="LOND70">{{~~cite book~~\|last=Dogan\|first=Mattei\|coauthors=John D. Kasarda\|title=The Metropolis Era\|publisher=Sage Publications\|date=1988\|page=99\|isbn=9780803926035\|url=http://books.google.com/books?id=_GFPAAAAMAAJ&q=1965,+32+boroughs+of+london&dq=1965,+32+boroughs+of+london&lr=&pgis=1}}</ref> glavnom financijskom središtu, <ref name="LOND71">{{citiranje www		\|naslov=London boroughs - London Life, GLA\|arhivurl=http://www.webarchive.org.uk/wayback/archive/20100107035815/http://www.london.gov.uk/london-life/city-government/boroughs.jsp\|arhivdatum=2010-01-07}}</ref><ref name="LOND70">{{Citiranje knjige\|last=Dogan\|first=Mattei\|coauthors=John D. Kasarda\|title=The Metropolis Era\|publisher=Sage Publications\|date=1988\|page=99\|isbn=9780803926035\|url=http://books.google.com/books?id=_GFPAAAAMAAJ&q=1965,+32+boroughs+of+london&dq=1965,+32+boroughs+of+london&lr=&pgis=1}}</ref> glavnom financijskom središtu, <ref name="LOND71">{{citiranje www
	\|izdavač=Mayor of London		\|izdavač=Mayor of London
	\|url=http://www.london.gov.uk/london-life/business-and-jobs/financial-centre.jsp		\|url=http://www.london.gov.uk/london-life/business-and-jobs/financial-centre.jsp

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-10T00:59:42Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 10. studeni 2021. u 00:59
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''London'''-->{{izdvojeni članak\|ožujak 2010.}}		<!--'''London'''-->{{izdvojeni članak\|ožujak 2010.}}
	{{dz}}		{{dz}}
	{{~~Naselje~~		{{Infookvir naselje
	\| ime = London		\| ime = London
	\| ime_genitiv = Londona		\| ime_genitiv = Londona

WikiSysop: no summary specified

2021-11-02T08:38:21Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 2. studeni 2021. u 08:38
Redak 970:		Redak 970:

	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==
	~~{{commonscat\|London}}~~
	{{wječnik\|London}}		{{wječnik\|London}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-09T03:37:16Z

Bot: Automatski unos stranica

Prikaži promjene