Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Općina |' u '{{Infookvir općina |'

2025-04-06T17:45:46Z

Zamjena teksta - '{{Općina |' u '{{Infookvir općina |'

←Starija inačica		Inačica od 6. travanj 2025. u 17:45
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Lobor'''-->{{nedostaju izvori}}		<!--'''Lobor'''-->{{nedostaju izvori}}
	{{stil}}		{{stil}}
	{{~~Općina~~ \|		{{Infookvir općina \|
	ime = Lobor\|		ime = Lobor\|
	županija = {{ZD+X/HŽ\|KZŽ}} \|		županija = {{ZD+X/HŽ\|KZŽ}} \|

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Naselja u sastavu Općine Lobor' u '{{Lobor'

2025-04-06T14:39:22Z

Zamjena teksta - '{{Naselja u sastavu Općine Lobor' u '{{Lobor'

←Starija inačica		Inačica od 6. travanj 2025. u 14:39
Redak 135:		Redak 135:

	{{GiO KZŽ}}		{{GiO KZŽ}}
	{{~~Naselja u sastavu Općine~~ Lobor}}		{{Lobor}}
	[[Kategorija:Općine u Krapinsko-zagorskoj županiji]]		[[Kategorija:Općine u Krapinsko-zagorskoj županiji]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-08T12:01:24Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{nedostaju izvori}}
{{stil}}
{{Općina |
ime = Lobor|
županija = {{ZD+X/HŽ|KZŽ}} |
broj stanovnika2019. = 2069|
površina = 44|
naselja = Vidi [[#Općinska naselja|Općinska naselja]]|
poštanski broj = 49253 Lobor|
z. širina = 46.15|
z. dužina = 16.06|
}}
'''Lobor''' je [[općina]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorskoj županiji]].

== Zemljopis i gospodarstvo==

Mjesto Lobor središte je općine Lobor koja je smještena podno gore [[Ivanščica|Ivanščice]] (1061m), svega pedesetak kilometara
od [[Zagreb]]a i [[Varaždin]]a, nalazi se u [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskom zagorju]]. Službeno ime Lobor spominje se već od [[1244.]] g.

== Općinska naselja ==
Općini pripadaju naselja:
[[Cebovec]], [[Lobor]], [[Markušbrijeg]], [[Petrova Gora]], [[Stari Golubovec]], [[Šipki]], [[Velika Petrovagorska]], [[Vinipotok]], [[Vojnovec Loborski]] i [[Završje Loborsko]]

== Stanovništvo ==
Broj stanovnika u 2019. je 2078

== Povijest ==

Na lokalitetu oko crkve Majke Božje Gorske u Loboru je [[1998.]] godine pronađeno groblje [[Hrvati|Hrvata]] iz [[11. stoljeće|11. stoljeća]].

Lobor se spominje već davne [[1257.]] godine kao ''Castrum Lobor''. Ime mu vjerojatno potječe od [[Latinski jezik|latinske]] riječi ''Labor'' (laboratorium), a pretpostavlja se da su na tom prostoru [[Rimski imperij|Rimljani]] imali svoje radionice i kamenolome. Kao trag svog boravka ostavili su nadgrobne spomenike od kojih se jedan (cecellija superiana), iskopan [[1857.]] godine.

Crkva Majke Božje Gorske smještena je povrh hridi sjeveroistočno od naselja Lobora. Sagrađena je na obroncima [[Ivanščica|Ivanščice]], na brežuljku nazvanom Gora. Plato na vrhu brijega kroz arheološke nalaze svjedoči o gotovo četiri tisuće godina intenzivnog života.

=== Prapovijesno doba ===
Prve tragove života možemo pratiti od srednjeg [[Brončano doba|brončanog doba]] (17. - 14. st. pr. Kr.) koji se prepoznaju po nalazima licenske keramike, a zatim po nalazima koji pripadaju široko rasprostranjenoj kulturi grobnih humaka. Nije isključeno da je već u ovo doba izgrađen bedem oko platoa.

U kasnom brončanom dobu (14. - 8. st. pr. Kr.) ovo je područje dio kulture polja sa žarama. Ovoj kulturi pripadaju stambeni objekti pronađeni na sjevernom dijelu platoa.

Ostatci [[keramika|keramike]] svjedoče o nastavku života i kroz starije željezno doba (8. - 4. st. pr. Kr.), dok iz mlađeg [[željezno doba|željeznog doba]] (4. st. pr. Kr. - 1. st. po. Kr.) potječe i veći stambeni ili kultni objekt smješten ispred današnjeg glavnog ulaza u crkvu. Iz ovog razdoblja je i veliki zemljani bedem koji je opasivao cijeli plato, s glavnim ulazom smještenim na istom položaju na kojem je kasnije bio završetak starog hodočasničkog puta, kojim se na plato dolazilo sa zapadne strane.

=== Stari vijek ===
U rimsko doba na Gori je bila važna geostrateška točka iz koje se moglo kontrolirati gotovo čitavo [[Hrvatsko Zagorje|Zagorje]], a samim tim i južni prilaz prema rijeci [[Drava|Dravi]] i velikom antičkom centru Poetoviu, današnjem [[Ptuj]]u. Koristeći se prednostima položaja stanovništvo je ovdje izgradilo nekoliko građevina. Svakako najvažniji bio je bio veliki i funkcionalni bedem koji je u nemirnim vremenima pružao sigurno utočište. Ne manje bitan bio je i veliki objekt koji se nalazi ispod današnje crkve. Vjerojatno se radi o hramu neke [[rimska mitologija|rimske božice]]. Pronađena [[mramor]]na glava i postolje kipa sugeriraju da se radi o poganskom hramu rimske božice [[Magnae Mater]], ali samo daljnja [[arheologija|arheološka]] istraživanja mogu ovo sa sigurnošću potvrditi. Iz ovog doba potječu i tri velika kamena bloka koja su bila dio velikog [[antika|antičkog]] nadgrobnog spomenika. Na njima su u dubokom reljefu prikazana rimska božanstva i pastoralne scene.

[[Kršćanstvo]] u [[Panonija|Panoniju]] dolazi u 2. stoljeću i prelazi kroz svoj mukotrpni put sve do priznanja [[Milanski edikt|Milanskim proglasom]] [[313.]] godine. Možda je već tada poganski hram preuređen i pretvoren u ranokršćansku crkvu. Ovim preuređenjem počinje slavno doba kršćanstva na Gori.

=== Srednji vijek ===
Negdje u 5. stoljeću gradi se oktogonalna zgrada krstionice koja je hodnikom spojena s ranokršćanskom [[bazilika|bazilikom]], a sačuvan je i prag na kome se još i danas vide tragovi koje su ostavila vrata. Unutar zgrade krstionice nalazi se heksagonalna piscina ili jednostavnije rečeno šesterostrani krsni zdenac. Kao što je poznato prvi kršćani su se krstili tek kao odrasli ljudi, uranjajući u [[sveta voda|svetu vodu]], onako kako je [[Ivan Krstitelj]] krstio [[Isus]]a.

Od 5. stoljeća počinje [[Velika seoba naroda]] kada s istoka prodiru novi [[barbari|barbarski]] narodi, o čemu na ovom položaju također imamo arheološke potvrde. Početkom 7. stoljeća u vihoru seobe srušena je i ranokršćanska crkva na Gori. U tim rušilačkim aktivnostima sudjeluju [[Slaveni]] i [[Hrvati]]. Oni protjeruju staro rimsko stanovništvo, otimaju im zemlju i nastanjuju kraj. Njihovo pokrštavanje zbilo se tijekom 9. stoljeća.

Prva hrvatska kršćanska crkva sagrađena je oko [[800.]] godine. Bila je jednobrodna, duga oko 12, a široka oko 6 metara i građena od [[drvo|drveta]]. U njenoj [[apsida|apsidi]] pronađen je grob mlade djevojke koja je morala biti kćer nekog velikodostojanstvenika ili možda nekog kneza. Ispred crkve istražen je niz grobova koji vjerojatno pripadaju prvim pokrštenim Hrvatima. Ostaci ove drvene crkve pronađeni su južno od zvonika današnje crkve.

Političke prilike konsolidiraju se tijekom 9. stoljeća. Mnogi narodi osnivaju svoje [[država|države]], a kršćanstvo je već duboko ukorijenjeno. Na Gori se gradi velika trobrodna [[romanika|predromanička]] [[bazilika]]. Bila je duga oko 24, a široka oko 12 metara. Ostatci starokršćanske [[bazilika u Loboru|bazilike]] točno su ispod današnje crkve, odnosno iznad ranokršćanske. Na kraju svakog broda bazilike bile su [[apsida|apside]]: velika u sredini, a pored nje sa svake strane po jedna manja. Predvorje bazilike bilo je odvojeno [[zid]]om, a svetište trijumfalnim lukom. Iznutra je imala [[Pilastar|pilastre]], a izvana [[lezena|lezene]]. S južne strane napravljen je jedan manji ulaz do kojeg je vodilo pet stepenica. Svod bazilike bio je napravljen od sedrenih blokova. Unutrašnjost je bila ukrašena mnogobrojnom kamenom plastikom, o čemu nam svjedoče brojni sačuvani ostatci: nad [[oltarna menza|menzom]] je bio [[ciborij]] na čijem luku je stajao natpis, a oko svetišta kamena [[oltarna pregrada]] sve ukrašeno hrvatskim [[pleter]]om. Brodovi bazilike bili su odvojeni s dva reda stupova koji su imali ukrašene kamene [[kapitel]]e. Sva kamena plastika izvedena je minuciozno i zadivljuje svojom ljepotom i raznovrsnošću. Ne pripada sva istom vremenu nego je nastala kroz nekoliko stoljeća. Tijekom 11. stoljeća ili nešto kasnije s prednje strane prigrađen je zvonik, čiji su temelji također pronađeni tijekom arheoloških istraživanja. Oko crkve je bilo i groblje koje se pružalo po čitavom platou. Nekoliko vrlo bogatih grobova govori nam o postojećem aristokratskom sloju koji je ovdje živio. Cijeli prostor platoa bio je tijekom ovog razdoblja utvrđen još jednim [[bedem]]om.

U 12. ili 13. stoljeću crkva je izgorjela. Nedugo nakon toga gradi se nešto manja [[romanika|kasnoromanička]] - rano [[gotika|gotička]] crkva za koju nije sigurno je li ikada bila završena. Njeni su temelji u 14. stoljeću korišteni za izgradnju velike jednobrodne gotičke crkve čija je unutrašnjost oslikana [[freske|freskama]] koje su sačuvane do danas. Crkva je bila oslikana i izvana, ali sada je vidljiv samo jedan lik [[sv. Kristofor]]a koji se sačuvao na južnoj strani crkve.

Za vrijeme velikih provala [[Osmansko Carstvo|Turaka]], sva plemstva na ovim područjima, u strahu od Osmanlija, sele u brda gdje grade svoje zamkove i na taj način se zaštićuju od osvajača. Tako je, na padinama gore Ivanščice, u 14. stoljeću sagrađen i [[Oštrc-grad]], danas razvalina.

=== Novi vijek ===
U 18. stoljeću gotička crkva je [[barok]]izirana, tijekom čega su napravljene neke preinake unutrašnjosti i pročelja crkve. Postavljen je i novi oltar, ali je ostao sačuvan gotički kip [[Bogorodica|Bogorodice]] s djetetom. Početkom 18. stoljeća s južne strane prigrađen je zvonik, a nešto kasnije crkva dobiva i cinkturu.

Ukopi pokojnika oko crkve trajali su sve do druge polovice 19. stoljeća, a ispod cinkture sagrađena je i velika grobnica u koju se pokapalo više od stotinu godina. Grobnica za prostire na 100 m<sup>2</sup> i danas je prepuna smeća i šute te prepuštena propadanju. U planu je sanacija tog prostora, pažljivo premještanje ostataka pokojnika na primjerenije mjesto sadašnjeg groblja te vjerojatno prenamjena prostora u izložbeni na način da u njemu bude prezentirana bogata baština ovog lokaliteta.
Po završetku drugog svjetskog rata zbog svoje izuzetno hrvatske opredjeljenosti Lobor bilježi konstantnu stagnaciju i raseljavanje, pa danas izuzetno velika populacija živi u Njemačkoj. Osim u Njemačku, stanovnici zapadnog i sjevernog dijela općine sele se u Varaždin, a ostali u Zagreb. Velika kolonija je i u Slavoniji ( Ćelije, Jarmina, Bjeljevina kraj Našica.)
Od 1990-te nastavlja se izuzetno visoki mortalitet i propast preostalih gospodarskih subjekata, kao i starenje stanovništva što uzrokuje daljnje raseljavanje i smanjenje ukupnog broja stanovnika

== Spomenici i znamenitosti ==

U 17. stoljeću [[Keglevići|obitelj Keglević]] počinje gradnju [[Dvorac Lobor|Loborgrada]], jednog od najvrjednijih zagorskih dvoraca, nakon što su napustili Pusti Lobor. To je ranobarokna građevina, na čijem desnom krilu se nalazi kapelica s drvenim zvonikom, dok su u središnjoj dvorani postavljene zidne slike "Feba s muzama". Po završetku gradnje, dvorac Loborgrad postaje glavno središte hrvatske loze Keglevića. Oko 1910. godine biva prodan, a novi vlasnik ga prepušta zubu vremena.

Za vrijeme 2. svjetskog rata od rujna 1941. do listopada 1942. u Loborgradu se nalazio koncentracioni logor za židovske i srpske žene i djecu<ref>Logori, zatvori i prisilni rad u Hrvatskoj/Jugoslaviji : 1941. - 1945., 1945. - 1951 : zbornik radova : znanstveni skup, Zagreb, 12. svibnja 2009. </ref>.

Nakon [[2. svjetski rat|2. svjetskog rata]] nacionaliziran je i pretvoren u starački dom.

Današnji [[dvorac]], premda je najveći u ovome kraju, tek je sjena svog prijašnjeg sjaja. Teško je dočarati njegov prijašnji izgled, ne toliko zbog same zgrade koja se održava već zbog svega onoga što čini okvir dvorca i što za njega isto toliko važno koliko i krov, zidovi, gospodarski objekti. Najviše treba požaliti što je isječen i preoran prekrasan i golem [[perivoj]] koji je sa svih strana okruživao dvorac.

U podnožju Gore u [[crnogorica|crnogoričnoj]] šumi, u prekrasnom parku Zazidja, stoji zavjetna [[Crkva sv. Antuna (Lobor)|kapelica Sv. Antuna]] i njegov kip koje su sagradili [[Keglevići]] 1703. godine.

U samom centru Lobora, na istoimenom trgu, nalazi se [[Crkva sv. Ane (Lobor)|župna crkva Sv. Ane]]. To je kasnobarokna građevina sagrađena koncem 18. stoljeća s vrijednim zlatarskim predmetima.

Nedaleko Loboru, u Petrovoj Gori nalazi se još jedna kapelica, [[Kapela sv. Petra (Petrova Gora)|kapelica Sv. Petra]] iz 13. stoljeća.

Uz svaku su crkvu vezana u toku godine proštenja, a posebno je pet puta u godini ugođaj na uzvisini kod Majke Božje Gorske.
Okolica Lobora je [[brdo]]vita s mnogim bistrim izvorima i sjenovitim stazama. Ta igra skrivenih, pitomih brežuljaka privukla je pozornost pa su mnoga srca zastala i uzela motiva za svoja [[umjetnost|umjetnička]] stvaralaštva.



== Poznate osobe podrijetlom iz Lobora ==

* [[Franjo Gregurić]] - bivši predsjednik Hrvatske vlade
* [[Franjo Horvat Kiš]] - [[pjesnik]], hrvatski prozni pisac
* [[Mladen Bodalec]] - pjevač [[Prljavo kazalište|Prljavog kazališta]]
* Vilim Krajnik, satnik, 5. djelatni stajaći zdrug 1941 - 1944, Kozara, Brčko, Bugojno

== Obrazovanje ==
* Osnovna škola Lobor

== Kultura ==
Kod Lobora je nedavno otkriven arheološki lokalitet ''Lobor - Majka Božja Gorska'' koji po važnosti spada među najvažnije [[Starohrvatska umjetnost|starohrvatske]] lokalitete, jednak onima u Ninu, Kninu ili Solinu. Uz [[starohrvatski pleter]], nedavno je otkriven i kontinuitet gradnje šest crkava, od antičkog poganskog hrama (3. st.), starokršćanske [[Bazilika|bazilike]] s krstionicom (5. st.), starohrvatske drvene crkve (8. - 9. st.), [[predromanička crkva|predromaničke]] (s kraja 9. st.), [[kasna romanika|kasnoromaničke]] (13. st.), na čijim je temeljima sagrađena i današnja [[gotička crkva]] (14. st.), [[barokna arhitektura|barokizirana]] u 17. stoljeću. Sve se to nalazi na jednome mjestu, na omanjoj zaravni na vrhu brijega/gradini nazvanom Gora.<ref>[http://www.hkv.hr/reportae/lj-krinjar/806-reportaa-hrvatski-troplet-u-loboru.html Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća] Ljubomir Škrinjar: ''Hrvatska svjetla i tame:
Hrvatski troplet u Loboru'', 9. travnja 2011. (pristupljeno 19. ožujka 2017.)</ref>

KUD Lobor osnovan je 1973. godine na inicijativu Stjepana i Alojza Martinuša, te dugogodišnjeg tajnika društva gosp. Ivana Jurekovića.

Nakon samog osnivanja Društva započelo je nekoliko sekcija s intenzivnim radom, a to su:
* mješoviti pjevački zbor
* tamburaška sekcija (orkestar mandolina)
* folklorna sekcija
* recitatorska sekcija
* sekcija puhačkog orkestra.

'''Dani Franje Horvata Kiša''' je manifestacija na kojoj se dodjeljuju nagrade za najbolji književni [[putopis]] u Hrvatskoj.

Udruga [[Loborfest]] od 2009. organizira najposjećeniji glazbeni festival u Zagorju koji je brojem sastava i kvalitetom skladbi postao svojevrsno okupljalište najeminetnijih predstavnika oberkrajner glazbene scene u Hrvatskoj i zemalja u okruženju kojima je svojstvena takva vrsta glazbe.

== Šport ==

* Športsko društvo Lobor
: Unutar ŠD Lobor djeluju NK "Lobor", MNK "Rajec"
: Športsko društvo Lobor trenutno broji 198 članova, od toga aktivno nogometom se bavi 22 seniora, 12 juniora i 22 pionira, dok su ostali članovi uglavnom veterani i podupirajući članovi.
* Športsko ribolovno društvo "Pastrva" Lobor.
: Športsko ribolovno društvo "Pastrva" Lobor je od strane nekolicine entuzijasta osnovano 2002. god.

*Planinarsko društvo "Pusti Lobor"

Planinarsko društvo "Pusti Lobor" osnovano je 2013.g i okuplja oko 50 -reo članova , od kojih su gotovo polovica žene.
Društvo organizira izlete i obuku članova, a također čisti i obilježava staze u okolici Lobora.

== Izvor ==
* [http://www.lobor.hr/ Službena stranica općine Lobor]
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.lobor.hr/ Službena stranica općine]
* [http://www.lobor.hr/index.php?art=03-02-00-00 Kulturno umjetničko društvo Lobor]

{{GiO KZŽ}}
{{Naselja u sastavu Općine Lobor}}
[[Kategorija:Općine u Krapinsko-zagorskoj županiji]]

Lobor - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Općina |' u '{{Infookvir općina |'

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Naselja u sastavu Općine Lobor' u '{{Lobor'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica