Suradnik10: Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.)\=(.)↵\|commonshr(.)\=(.)↵\|commonscat(.)\=(.)↵\|commonscathr(.)\=(.)↵}}' u ''

2026-03-12T18:03:30Z

Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.*)\=(.*)↵\|commonshr(.*)\=(.*)↵\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|commonscathr(.*)\=(.*)↵}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 12. ožujak 2026. u 18:03
Redak 29:		Redak 29:

	=== Ostali projekti ===		=== Ostali projekti ===
	~~{{WProjekti~~
	~~\|commons = Muscle~~
	~~\|commonshr = Mišići~~
	~~\|commonscat = Muscles~~
	~~\|commonscathr = Mišići~~
	}}

	[[Kategorija:Mišićni sustav]]		[[Kategorija:Mišićni sustav]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-15T07:20:39Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Gray409.png|mini|200px|Mišići na ljudskom vratu, ramenima i leđima te oko zdjelice]]

'''[[Mišići]]''' su djelatni aktivni pokretači našeg tijela. U ljudskom ih tijelu ima 752, a zajedno s [[kosti]]ma oni pokreću ljudsko tijelo te čine sustav organa za kretanje. Oni opuštanjem i stezanjem pokreću kosti. Radom mišića upravlja središnji živčani sustav. Svi tjelesni mišići čine oko 40% mase ljudskog tijela, a mišićna masa [[Muškarac|muškarca]] u prosjeku je oko 15% veća nego kod [[žena]].

== Vrste mišića ==

Mišiće izgrađuje mišićno tkivo koje može biti:

*'''Poprečnoprugasto mišićno vlakno''' je tvorba nastala nepotpunom diobom mišićnih stanica, pa imaju poprečne pruge i više jezgara. Od njega su građeni mišići vezani uz kosti. Rade pod utjecajem naše volje.

*'''Srčano mišićno tkivo''' je poprečnoprugasto uzdužno povezano. Ujednačeni [[srce|srčani]] ritam kontrolira [[Živčani sustav#Autonomni živčani sustav|autonomni živčani sustav]] i [[hormoni]], stoga jedino oni mogu utjecati na njegov izmijenjeni rad.

*'''Glatko mišićno tkivo''' kontrolirano je autonomnim [[Živčani sustav|živčanim sustavom]] ili [[hormoni]]ma. Građeno je od vretenastih stanica s jednom jezgrom. Bez glatkih mišića [[hrana]] ne bi mogla prolaziti tijelom, a [[mokraćni mjehur]] funkcionirao bi sasvim drugačije.

S embriološkog aspekta jako je bitno razlikovati mišiće po njihovu postanku. Svi skeletni ([[poprječnoprugasti mišići|poprječnoprugasti]], voljni) mišići nastaju iz [[paraksijalni mezoderm|paraksijalnog mezoderma]] (svi osim mišića šarenice koji nastaju iz ektoderma očnog vrča). [[Glatko mišićje|Glatko]] i [[srčano mišićje]] nastaju od [[visceralni mezoderm|visceralnog mezoderma]].

== Građa mišića ==
{{glavni|Građa mišića}}

Mišićna vlakna spajaju se u '''snopiće''', koje poput odjeće obavija '''ovojnica''' od vezivnog tkiva. U svako mišićno vlakno ulazi ogranak živčanog vlakna kako bi ga potaknuo na rad. Snopićima [[hrana|hranu]] i [[kisik]] donose sitne žilice (kapilare), usput odnoseći [[ugljikov dioksid]] i štetne tvari. Manji mišić čini nekoliko snopića, a veći mišići mogu imati i stotine snopića. Svaki je mišić obavijen ovojnicom od vezivnog tkiva na koju se nadovezuju čvrsta i savitljiva tetivna vlakna. [[Tetiva|Tetive]] vežu mišiće uz kosti.

== Bolesti ==
Mišićna distrofija je niz degenerativnih bolesti mišićnog tkiva koje ga smanjuju, a zamjenjuju ga [[mast]]i i ožiljci.

== Povezani članci ==
* [[Dodatak:Popis mišića ljudskog tijela]]

== Vanjske poveznice ==

=== Ostali projekti ===
{{WProjekti
|commons = Muscle
|commonshr = Mišići
|commonscat = Muscles
|commonscathr = Mišići
}}

[[Kategorija:Mišićni sustav]]

Ljudski mišići - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.*)\=(.*)↵\|commonshr(.*)\=(.*)↵\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|commonscathr(.*)\=(.*)↵}}' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.)\=(.)↵\|commonshr(.)\=(.)↵\|commonscat(.)\=(.)↵\|commonscathr(.)\=(.)↵}}' u ''