WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-06T01:02:41Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Abdomal organs.svg|mini|260px|Organi prsnog koša i trbuha: (1) Jednjak, (2) Ošit, (3) želudac, (4) Jetra, (5) Žučni mjehur, (6) Dvanaesnik, (7) Gušterača, (8) Slezena]]

'''Probava''' je proces koji se događa u [[probavni sustav čovjeka|probavnom sustavu]], a uloga probavnog sutava je mehanička i kemijska razgradnja hrane, apsorpcija hranjivih sastojaka u krvni i limfni optok te [[Pražnjenje crijeva|defekacija]].<ref name="kif">{{hr}} [http://www.kif.unizg.hr/_download/repository/Probavni_sustav.pdf Prezentacija probavnog sustava na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu] (Pristupljeno: 07.09.2012.)</ref> Kroz probavu ljudski organizam dobiva [[Energija|energiju]] koja se oslobađa razgradnjom [[Esencijalni nutrijent|nutrijenata]] ''(energetski bogati hranjivi sastojci)''. Nutrijenti i energija iz hrane su potrebni za normalno funkcioniranje organizma i njegovu izgradnju.<ref name="drvo">{{hr}} Enciklopedijski časopis Drvo Znanja, broj 95, str. 34-38</ref>

Probava počinje u ustima, gdje se [[hrana]] unosi, žvače i usitnjava. Pri žvakanju se oslobađa slina koja vlaži hranu i svojim [[enzimi]]ma započinje razgradnju [[Ugljikohidrati|ugljikohidrata]]. Hrana gutanjem odlazi u [[jednjak]] koji povezuje [[usta]] i [[želudac]]. U želucu se događa najveća razgradnja, uz pomoć želučanih sokova ''(želučane kiseline)'' koji razgrađuju [[bjelančevine]]. Razgrađena, hrana poprima tekuću formu i odlazi u [[tanko crijevo]] gdje se obavlja završna enzimatska razgradnja i apsorbiraju [[nutrijent]]i. Probavni enzimi iz [[Jetra|jetre]] ''([[žuč]])'' i [[Gušterača|gušterače]] se izlučuju u tanko crijevo i pomažu u razgradnji [[mast]]i ''(jetra)'', ugljikohidrata i bjelančevina ''(gušterača)''. Osim dugih probavnih crijeva i probavnih organa, u procesu probave sudjeluju i veće probavne žlijezde koje izlučuju svoje [[sekret]]e. Na tanko crijevo se nadovezuje [[debelo crijevo]]. U njemu se reapsorbiraju [[Minerali|mineralne tvari]] i [[voda]], a [[Bakterija|bakterijska]] [[fermentacija]] oblikuje stolicu. Vrijeme potrebno za prolaz hrane kroz probavnu cijev je oko 24 do 48 sati.<ref name="kif"/> Stolica se izbacuje iz probavnog trakta kroz [[Anus|analni otvor]] i time završava proces probave. Potrebne tvari resorbirane iz crijeva putuju [[krvotok]]om po cijelom tijelu, dolaze do [[stanica]], gdje se iskorištavaju za energiju i druge procese.<ref name="drvo"/>

== Uloga probavnog sustava ==

Osnovna uloga probavnog sustava je priprema hrane za staničnu upotrebu.<ref name="kif"/> Sustav razgrađuje velike [[Molekula|molekule]] iz unesene hrane, koje zbog svoje veličine ne bi mogle ući u [[krvotok]]. Manje i jednostavnije molekule nastale nakon razgradnje mogu proći kroz stijenku probavne cijevi i ući u krvotok uz pomoć kojeg dospijevaju do svake stanice u tijelu. Probavni sustav nas štiti od štetnih i nepotrebnih tvari koje unesemo u usta, izbacujući te tvari kroz [[Anus|rektum]]. U tijelu se probavni sustav proteže kroz cijeli trup, nadovezujući probavne [[organ]]e jedan na drugi, od [[usta]] i [[vrat]]a do [[Prsna šupljina|prsne]] i [[Trbušna šupljina|trbušne šupljine]] i na kraju do analnog otvora.<ref name="drvo"/>

== Dijelovi probavnoga sustava ==

Ljudski probavni sustav se sastoji od probavne cijevi, pratećih probavnih organa i probavnih [[žlijezde|žlijezda]]. Probavnu cijev čine: [[Usta|usna šupljina]], [[ždrijelo]], [[jednjak]], [[želudac]], [[tanko crijevo]], [[debelo crijevo]] i [[crijevni otvor]] ([[anus]]). Pomoćni probavni organi su [[zubi]], [[jezik]], a probavne žlijezde [[gušterača]], [[jetra]] (one svoje probavne sokove luče u dvanaesnik) i [[žlijezde slinovnice]]. Na spoju tankog i debeloga crijeva nalazi se [[slijepo crijevo]] s nastavkom crvuljkom. Hrana se u probavnom sustavu mijenja mehanički i kemijski. Dijelove probavnog sustava štite i podmazuju serozne opne.<ref name="kif"/>

=== Usta ===
{{glavni|Usta}}

Ljudska probava započinje u [[usta|ustima]] primanjem hrane. U ustima se stvara zalogaj uz pomoć djelovanja [[zub]]iju, [[jezik]]a i [[Slina|sline]].<ref name="kif"/> [[Zubi]] imaju ulogu žvakanja i najčvršće su [[kost]]i u tijelu. Odraslo zubalo ima 32 zuba - 16 na svakoj vilici. Oni su podijeljeni u 4 skupine:
8 sjekutića, 4 očnjaka, 8 pretkutnjaka i 12 kutnjaka. Prednji zubi, sjekutići i očnjaci, služe za kidanje i pridržavanje hrane, pa su zbog toga oštriji i šiljastiji od stražnjih zuba. Stražnji zubi, pretkutnjaci i kutnjaci stišću i melju hranu da bi se ona raspala u manje komade. Nakon što zubi prožvaču i usitne hranu, [[jezik (anatomija)|jezik]] je prevrće, te se aktiviraju žlijezde slinovnice koje imaju ulogu proizvodnje sline ([[voda|vodenaste]] tekućine).<ref name="drvo"/>

Tri su para [[žlijezde slinovnice|žlijezda slinovnica]] - podvilične, podušne i podjezične žlijezde. Izlučuju enzim [[ptijalin]], koji u ustima razgrađuje [[škrob]] na [[maltoza|maltozu]] i [[glukoza|glukozu]]. U ustima se slinom razgradi do 70% škroba. Slina ovlažuje hranu da bi se mogla lakše progutati te zbog nje jezik može osjetiti njen [[okus]]. Lučenje sline se na može kotrolirati zato što je refleksivna reakcija, a dnevno se izluči približno 1 i 1,5 [[Litra|litre]] sline.<ref name="kif"/> Jezikom se zalogaj nakon žvakanja ''(potrebno je dobro prožvakati da ne bi zapela u grlu)'' potisne u ždrijelo i dolazi do refleksne pojave [[Gutanje|gutanja]].<ref name="drvo"/>

=== Ždrijelo ===
{{glavni|Ždrijelo}}

Hrana pri gutanju prolazi kroz [[ždrijelo]] do [[jednjak]]a. Tijekom prolaska hrane elastični poklopac, [[epiglotis]], spriječava odlazak hrane u [[dušnik]], a [[disanje]] je zbog toga onemogućeno. Hrana do jednjaka prolazi naizmjeničnim stezanjem i otpuštanjem mišićne stijenke ždrijela ''(peristaltičkim pokretima)''.<ref name="kif"/><ref name="drvo"/>

=== Jednjak ===
{{glavni|Jednjak}}

Jednjak je cijev duga oko 25 cm koja povezuje probavni sustav od ždrijela do [[želudac|želuca]]. Hrana putuje pomoću stezanja [[mišići|mišića]] valovito ''(peristaltikom)'' da bi prošla kroz cijelu probavnu cijev. Proces [[Peristaltika|peristaltike]] u probavnoj cijevi ponavlja se više puta. Na kraju jednjaka se nalazi [[sfinkter]], prstenasti [[mišić]] koji spriječava povratak hrane iz želuca u jednjak. Prilikom prolaska hrane kroz jednjak se opušta da bi zalogaj ušao u želudac, a nakon toga se steže i time spriječava [[Regurgitacija|regurgitaciju]]<ref name="kif"/> ''(povratak hrane iz želuca u jednjak)''.<ref name="drvo"/>

=== Želudac ===
{{glavni|Želudac}}

Želudac priprema hranu za daljnju preradu u [[Tanko crijevo|tankom crijevu]]. Nalik je vrećici te se u njemu može pohraniti velika količina hrane te na neki način služi kao spremnik hrane (tj. energije). Obujam praznog želuca odrasle osobe je oko pola litre, dok je punog oko 1,5 litara. U stijenci želuca se nalazi sloj glakih mišića koji stežu i time melju hranu, pretvarajući ju u himus (smjesa slična kaši). U stijenci se nalaze i brojne žlijezde koje izlučuju probavne sokove i sluz. Obložne žlijezde luče kloridnu kiselinu, na što ih potiče hormon [[gastrin]]. [[Kloridna kiselina]] i enzim pepsin razgrađuju hranu u želucu. Unutarnja stijenka želuca se zaštićuje lučenjem zaštitnog sloja sluzi (luče ga vrčaste žlijezde), debljine do jednog milimetra, da ju želučana kiselina ne bi oštetila. Enzim [[pepsin]] služi za degradaciju [[bjelančevine|bjelančevina]] u [[peptid|peptide]], klorovodična kiselina razgrađuje masti, a želučana sluz ju razrijeđuje da ne bi oštetila stijenku želuca. Relativna [[pH vrijednost]] želučane kiseline iznosi manje od 2.<ref name="drvo"/>


Uz [[enzimi|enzime]] za razgranju bjelančevina, u želucu se izlučuje i [[lipaze]] ''(enzimi za razgradnju masti)'', ali u manjoj mjeri. Lipaze nema velikog ustjecana ja razgradnju masti, jer se ona razgrađuje u tankom crijevu. Hrana u želucu mora biti tekuća, a krute tvari biti usitnjene na veličinu do 2 milimetra. Nakon probave u želucu, himus putuje u dvanaesnik ''(početni dio tankog crijeva)''. Na njegovom ulazu se nalazi prstenasti mišić ''(piloritični sfinkter)'' koji spriječava prolazak hrane prije nego što se probavi u želucu.<ref name="drvo"/>

Prilikom prelaska [[himus]]a iz želuca u tanko crijevo, potrebno je [[Neutralizacija kiseline|nutralizirati kiselinu]] iz želuca da ne bi oštetila stijenke tankog crijeva. Uz neutraliziranje, potrebna je razgradnja makromolekula ''(bjelančevina, masti i ugljikohidrata)'' u manje molekule da bi mogle ući u [[krvotok]]. U ovom procesu je važna [[gušterača]], koja u svojim sokovima sadrži bikarbonatne ione. Oni neutraliziraju kiseli [[himus]]. Enzimi proteaze, koje gušterača izlučuje u neaktivnoj formi, razgrađuju [[bjelančevine]]. Proteaze postaju aktivne tek kada uđu u tanko crijevo. Gušterača izlučuje i ostale enzime kao pankrasnu lipazu, ribonukleazu, deoksiribonukleazu, želatinazu i elastazu koji pomažu u razgradnji trigliceride u [[glicerol]] i masne kiseline, [[škrob]] i [[glikogen]] do [[Disaharidi|disaharida]] itd. Probavni sokovi gušterače se spajaju kanalima žučovoda i zajedno s poluprobavljenom hranom iz želuca se ulijevaju u [[dvanaesnik]] kroz tanki otvor '''papilu vateri'''.<ref name="drvo"/>

=== Tanko crijevo ===
{{glavni|Tanko crijevo}}

Tanko crijevo je najdulji dio probavnih crijava. Sadržaj kroz njega prolazi oko pet sati, a ovisi o hrani koju smo pojeli. Kroz tanko crijevo hrana ponovno putuje valovitim stezanjem mišića - peristaltikom. U njemu se odvijaju završne faze probave. Površina za absorpciju iznosi oko 300 m a dobije se zbog crijevnih resica. Kada bi se tanko crijevo promatralo kao obična cijev, njegova površina bi iznosila 19 m2. Početni dio cijevi je prekrivan sluzi, slično kao u želucu. U ostatku crijeva su također smještene [[Žlijezda|žlijezde]] koje luče sluz, ali je njena količina manja od one u želucu. U tankom crijevu se probavljena hrana ''pretvara'' u [[tekućina|tekućinu]] i odlazi u krv. Jednostavnije tvari se absorbiraju u crijevnim resicama i odmah ulaze u [[krv]] ''(npr. [[glukoza]] i [[aminokiseline]])'', dok one složenije ''(masne kiseline i [[glicerol]])'' prvo prelaze u [[Limfa|limfu]] i onda naknadno limfotokom u krvotok. Iz tankog se crijeva probava nastavlja na [[debelo crijevo]].<ref name="kif"/><ref name="drvo"/>

Tanko crijevo se sastoji od tri dijela:

*[[dvanaesnik]]a (duodenuma), duljine do 25 [[cm]], u koga se ulijevaju probavni sokovi [[Jetra|jetre]] i [[Gušterača|gušterače]]

*jejunuma, duljine 2-8 [[metar|m]], u kojemu se dovršava razgradnja hrane

*ileuma, duljine oko 4 [[metar|m]], u kojemu se razgrađeni sastojci hrane upijaju u krv

=== Debelo crijevo ===
{{glavni|Debelo crijevo}}

U debelom crijevu se odvija zadnja faza probave. Po obujmu je veće od tankog, ali je trostruko kraće. Dijeli se na slijepo crijevo, obodno (uzlazno, poprečno i silazno), ravno te anus.<ref name="kif"/> Otpadne tvari iz debelog crijeva prelaze u njegov završni dio, a to je [[anus]] ''(crijevni otvor)'' kroz koji se redovito izbacuju izmetine (lat. ''feces''). U debelom crijevu se vrši uglavnom resorpcija [[voda|vode]] ''(do 1,5 l/danu'')<ref name="kif"/> i [[Minerali|minerala]], a [[mikrobi]] razgrađuju za čovjeka neprobavljivu hranu. Uloga debelog crijeva je formiranje, pohrana i otpuštanje stolice. Te tvari se u njemu zadržavaju 12 do 24 sata. U stijenci debelog crijeva se nalaze snažni [[mišić]]i koji omogućavaju jače kontrakcije crijeva, da bi njezin zadržaj kontrolirano izašao kroz anus.<ref name="drvo"/>

U [[izmet]]u se nalazi oko 75% vode i 25 % krutih tvari ''(većinom bakterije, vlakna i neprobavljive tvari)''. Izmet je smeđe boje zbog [[sterkobilin]]a koji je nastao kemijskom razgradnjom [[bilirubin]]a. Izmet ima karakterističan miris zbog [[plin]]ova koji su rezultat bakterijskog metabolizma.<ref name="drvo"/>

[[Datoteka:Shema gušterače u probavi.JPG|mini|200px|Gušteračini enzimi preuzimaju ulogu kemijske razgradnje hrane u dvanaesniku]]

=== Gušterača i jetra ===
{{glavni|Gušterača}}

Uloga [[Gušterača|gušterače]]:
* gušterača je i probavna žlijezda s unutarnjim i vanjskim lučenjem
* sok joj je lužnat i neutralizira kiselinu nastalu u [[želudac|želucu]]
* [[enzim]]i gušterače sudjeluju u [[kemija|kemijskoj]] razgradnji hrane do [[molekula]] koje se mogu upiti u [[krv]]

{{glavni|Jetra}}

U [[Jetra|jetri]] se odvijaju stotine kemijskih reakcija i pohranjuju životno važni kemijski spojevi poput [[vitamin]]a i glikogena. Ona je najveća [[žlijezda]] u čovječjem organizmu te oslobađa i uskladištava hranjive tvari, a neutralizira štetne.
Da bi iz crijeva hranjive tvari dospjele u krv moraju se prilagoditi u jetri. Jetra također proizvodi [[žuč]] koja se pohranjuje u žučnom mjehuru, a služi za olakšavanje probave masti.

== Enzimi u probavi ==

{{glavni|Enzim}}

[[Enzimi]] u probavi imaju vrlo važnu ulogu, pogotovo u kemijskoj razgradnji hrane. Probavne enzime luče žlijezde slinovnice (enzim [[ptijalin]]), želudac (enzim pepsin) i gušterača (njezini enzimi razgrađuju hranu do [[molekula]] da bi se mogle upiti (resorbirati) u [[krv]]).

== Bolesti probavnog sustava ==

Većina bolesti zahvaća samo pojedine dijelove probavnog sustava. Najveće bolesti probavnog sustava su zloćudni [[tumor]]i probavnih organa. Jedan od najčešćih je [[rak debelog crijeva]]. Vrlo česte su i bolesti želuca, npr. gastritis (upala želučane sluznice), te čir (teže ozlijeđeno mjesto u sluznici želuca) i rak želuca koji, ako je maligni, može metastazirati te se proširiti u druge organe, npr. u jetru. Na probavni sustav utječu i bolesti jetre i gušterače ili njihovo oštećenje otrovnim tvarima ''(neki lijekovi itd.)'' i prekomjernim pijenjem [[alkohol]]a ''([[ciroza jetre]])''. Na jetru djeluju i virusne infekcije kao [[hepatitis A]] i [[Hepatitis B|B]]. Česte su pojave upale crijeva.<ref name="jgl">{{hr}} [http://www.jgl.hr/tko-ste-vi/kupac/probavni-sustav/ jgl.hr - Probavni sustav] (Pristupljeno 07.09.2012)</ref>

Najčešće bolesti probavnog sustava su:<ref name="jgl"/>

* [[gastroezofagealana refluksna bolest]]
* [[infekcija s helicobacter pylori]]
* [[ulkusna bolest]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Poveznice ==
=== Vanjske poveznice ===
*[http://www.enchantedlearning.com/subjects/anatomy/digestive Human Digestive System - Enchanted Learning]
*[http://library.thinkquest.org/5777/dig1.htm The Digestive System]
*[http://library.thinkquest.org/22016/txtonly/digestion/index.html Human digestion - The Greenhouse]

{{Probava}}

[[Kategorija:Biologija]]
[[Kategorija:Probavni sustav| ]]
[[Kategorija:Čovjek]]

Ljudska probava - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica