Ljudevit Josić - Povijest promjena

Suradnik01: /* Životopis */

2022-04-13T05:43:51Z

Životopis

←Starija inačica		Inačica od 13. travanj 2022. u 05:43
Redak 2:		Redak 2:

	== Životopis ==		== Životopis ==
	Rodio se je u Šurkovcu od oca Jure i Majke Mande, rođ. Pavičić.<ref name="Komunistickizlocini.net-likvidirali svećenike"/> [[Franjevačka klasična gimnazija u Visokom\|Franjevačku klasičnu gimnaziju]] završio je u Visokom.<ref name=Baković>[[Anto Baković]]: [http://arhiva.garevac.net/tekst/447/ ''Fra Efrem Ćosić: mučenik za vjeru i dom'']. Iz knjige HRVATSKI MARTIROLOGIJ XX. STOLJEĆA, Zagreb 2007., str. 154-155. Garevac.net. 1. srpnja 2009. Pristupljeno 13. travnja 2022.</ref> U Sarajevu je studirao bogoslovlje na Franjevačkoj teologiji. 1943. godine zaredio se je za svećenika. Bio je [[kapelan]]om u Tuzli te poslije [[vikar]]om na samostanu na [[Samostan Petrićevac\|Petrićevcu]] kod Banje Luke.<ref name="Komunistickizlocini.net-likvidirali svećenike"/>		Rodio se je u Šurkovcu od oca Jure i Majke Mande, rođ. Pavičić.<ref name="Komunistickizlocini.net-likvidirali svećenike"/> [[Franjevačka klasična gimnazija u Visokom\|Franjevačku klasičnu gimnaziju]] završio je u Visokom.<ref name=Baković>[[Anto Baković]]: [http://arhiva.garevac.net/tekst/447/ ''Fra Efrem Ćosić: mučenik za vjeru i dom'']. Iz knjige HRVATSKI MARTIROLOGIJ XX. STOLJEĆA, Zagreb 2007., str. 154-155. Garevac.net. 1. srpnja 2009. Pristupljeno 13. travnja 2022.</ref> U Sarajevu je studirao bogoslovlje na [[Franjevačka teologija Sarajevo\|Franjevačkoj teologiji]]. 1943. godine zaredio se je za svećenika. Bio je [[kapelan]]om u Tuzli te poslije [[vikar]]om na samostanu na [[Samostan Petrićevac\|Petrićevcu]] kod Banje Luke.<ref name="Komunistickizlocini.net-likvidirali svećenike"/>

	Poslije preuzimanja vlasti 1945. godine, odnosno "oslobođenja" kako su to jugokomunisti nazivali, jugokomunističke vlasti krenule su se sa čistkama nepodobnih,<ref name=Nedjelja>Brankica Lukačević/KT: [https://www.nedjelja.ba/hr/vijesti/bih/sjecanje-na-mucki-ubijenoga-fra-efrema-cosica/11028 ''Sjećanje na mučki ubijenoga fra Efrema Ćosića'']. Katolički tjednik. 30. lipnja 2019. Pristupljeno 13. travnja 2022.</ref> a BiH osobito svih Hrvata i katolika. OZNA je brzo premrežila državu suradnicima, dragovoljnim ili pod ucjenom, koji su dojavljivali lokalnim središnjicama što je tko rekao, radio ili napravio nasjevši na provokaciju. Posebno je OZNA pratila ako je koji svećenik aktivan i da zbog njegova dobra rada narod odlazi u crkvu. OZNA je uskoro napravila [[pretres]] [[Župni stan u Tuzli\|župnog stana]] u Tuzli. Kod fra [[Efrem Ćosić\|Efrema Ćosića]] su pronašli hrvatsku zastavu, što je bio veliki krimen u Jugoslaviji. Oznaši su fra Efrema,<ref name=Baković/>, fra Ljudevita Josića i fra [[Ljudevit Bralić\|Luju Bralića]] zamotali u tu zastavu, mučili gaženjem i udaranjem lomeći im ruke i noge plešući na njima kozaračko kolo.<ref name="Komunistickizlocini.net-likvidirali svećenike"/>		Poslije preuzimanja vlasti 1945. godine, odnosno "oslobođenja" kako su to jugokomunisti nazivali, jugokomunističke vlasti krenule su se sa čistkama nepodobnih,<ref name=Nedjelja>Brankica Lukačević/KT: [https://www.nedjelja.ba/hr/vijesti/bih/sjecanje-na-mucki-ubijenoga-fra-efrema-cosica/11028 ''Sjećanje na mučki ubijenoga fra Efrema Ćosića'']. Katolički tjednik. 30. lipnja 2019. Pristupljeno 13. travnja 2022.</ref> a BiH osobito svih Hrvata i katolika. [[OZNA]] je brzo premrežila državu suradnicima, dragovoljnim ili pod ucjenom, koji su dojavljivali lokalnim središnjicama što je tko rekao, radio ili napravio nasjevši na provokaciju. Posebno je OZNA pratila ako je koji svećenik aktivan i da zbog njegova dobra rada narod odlazi u crkvu. OZNA je uskoro napravila [[pretres]] [[Župni stan u Tuzli\|župnog stana]] u Tuzli. Kod fra [[Efrem Ćosić\|Efrema Ćosića]] su pronašli hrvatsku zastavu, što je bio veliki krimen u Jugoslaviji. Oznaši su fra Efrema,<ref name=Baković/>, fra Ljudevita Josića i fra [[Ljudevit Bralić\|Luju Bralića]] zamotali u tu zastavu, mučili gaženjem i udaranjem lomeći im ruke i noge plešući na njima kozaračko kolo.<ref name="Komunistickizlocini.net-likvidirali svećenike"/>

	Uhitile su njega i fra [[Efrem Ćosić\|Efrema Ćosića]] premda su obojica bili nedužni. Zatvorile su ih u [[KPZ Tuzla\|zatvor]] u Tuzli. Ondje su ih mučili.<ref name=Nedjelja/> Njegov subrat svećenik fra Vjekoslav Šunjić zabilježio je u knjizi ''Zlatni ključ'' da su ga u zatvoru mnogo duže slamali od ostalih. Cijelo vrijeme držali su ga u [[samica\|samici]] da ga slome i naposljetku slomili.<ref name=Baković/> Prisiljavali su ih da priznati ono što nisu počinili, a što su istražitelji htjeli. Isljeđivala ih je zloglasna OZNA na čelu sa [[Teufik Selimović\|Teufikom Selimovićem]].<ref name="Komunistickizlocini.net-likvidirali svećenike"/>		Uhitile su njega i fra [[Efrem Ćosić\|Efrema Ćosića]] premda su obojica bili nedužni. Zatvorile su ih u [[KPZ Tuzla\|zatvor]] u Tuzli. Ondje su ih mučili.<ref name=Nedjelja/> Njegov subrat svećenik fra Vjekoslav Šunjić zabilježio je u knjizi ''Zlatni ključ'' da su ga u zatvoru mnogo duže slamali od ostalih. Cijelo vrijeme držali su ga u [[samica\|samici]] da ga slome i naposljetku slomili.<ref name=Baković/> Prisiljavali su ih da priznati ono što nisu počinili, a što su istražitelji htjeli. Isljeđivala ih je zloglasna OZNA na čelu sa [[Teufik Selimović\|Teufikom Selimovićem]].<ref name="Komunistickizlocini.net-likvidirali svećenike"/>

Suradnik01: Stvorena nova stranica sa sadržajem: »Fra '''Ljudevit Josić''' (Šurkovac, Ljubija, 23. rujna 1919. — Tuzla, 10. travnja kršćanstvo u 1946.|19...«.

2022-04-13T05:38:08Z

Stvorena nova stranica sa sadržajem: »Fra '''Ljudevit Josić''' (Šurkovac, Ljubija, 23. rujna 1919. — Tuzla, 10. travnja kršćanstvo u 1946.|19...«.

Nova stranica

Fra '''Ljudevit Josić''' ([[Šurkovac]], Ljubija, [[23. rujna]] [[kršćanstvo u 1919.|1919.]] — [[Tuzla]], [[10. travnja]] [[kršćanstvo u 1946.|1946.]]), hrvatski rimokatolički svećenik i mučenik iz BiH, redovnik [[franjevac]] provincije [[Bosna Srebrena|Bosne Srebrene]], žrtva [[Jugokomunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata|jugokomunističkih]] progona.<ref name="Komunistickizlocini.net-likvidirali svećenike">Vedran P. [https://komunistickizlocini.net/2016/02/29/u-tuzli-partizani-likvidirali-svecenike-umotali-ih-u-hrvatsku-zastavu-i-po-njima-igrali-kozaracko-kolo-lomeci-im-ruke-i-noge/ Komunistickizlocini.net] Vedran P./komunistickizlocini.net ''U Tuzli partizani likvidirali svećenike, obavijali ih u hrvatsku zastavu i po njima igrali kozaračko kolo lomeći im ruke i noge''. Izvor: fra [[Josip Zvonimir Bošnjaković]], Istrpljena vremena, Zagreb, 2013. 29. veljače 2016. (pristupljeno 16. srpnja 2017.)</ref>

== Životopis ==
Rodio se je u Šurkovcu od oca Jure i Majke Mande, rođ. Pavičić.<ref name="Komunistickizlocini.net-likvidirali svećenike"/> [[Franjevačka klasična gimnazija u Visokom|Franjevačku klasičnu gimnaziju]] završio je u Visokom.<ref name=Baković>[[Anto Baković]]: [http://arhiva.garevac.net/tekst/447/ ''Fra Efrem Ćosić: mučenik za vjeru i dom'']. Iz knjige HRVATSKI MARTIROLOGIJ XX. STOLJEĆA, Zagreb 2007., str. 154-155. Garevac.net. 1. srpnja 2009. Pristupljeno 13. travnja 2022.</ref> U Sarajevu je studirao bogoslovlje na Franjevačkoj teologiji. 1943. godine zaredio se je za svećenika. Bio je [[kapelan]]om u Tuzli te poslije [[vikar]]om na samostanu na [[Samostan Petrićevac|Petrićevcu]] kod Banje Luke.<ref name="Komunistickizlocini.net-likvidirali svećenike"/>

Poslije preuzimanja vlasti 1945. godine, odnosno "oslobođenja" kako su to jugokomunisti nazivali, jugokomunističke vlasti krenule su se sa čistkama nepodobnih,<ref name=Nedjelja>Brankica Lukačević/KT: [https://www.nedjelja.ba/hr/vijesti/bih/sjecanje-na-mucki-ubijenoga-fra-efrema-cosica/11028 ''Sjećanje na mučki ubijenoga fra Efrema Ćosića'']. Katolički tjednik. 30. lipnja 2019. Pristupljeno 13. travnja 2022.</ref> a BiH osobito svih Hrvata i katolika. OZNA je brzo premrežila državu suradnicima, dragovoljnim ili pod ucjenom, koji su dojavljivali lokalnim središnjicama što je tko rekao, radio ili napravio nasjevši na provokaciju. Posebno je OZNA pratila ako je koji svećenik aktivan i da zbog njegova dobra rada narod odlazi u crkvu. OZNA je uskoro napravila [[pretres]] [[Župni stan u Tuzli|župnog stana]] u Tuzli. Kod fra [[Efrem Ćosić|Efrema Ćosića]] su pronašli hrvatsku zastavu, što je bio veliki krimen u Jugoslaviji. Oznaši su fra Efrema,<ref name=Baković/>, fra Ljudevita Josića i fra [[Ljudevit Bralić|Luju Bralića]] zamotali u tu zastavu, mučili gaženjem i udaranjem lomeći im ruke i noge plešući na njima kozaračko kolo.<ref name="Komunistickizlocini.net-likvidirali svećenike"/>

Uhitile su njega i fra [[Efrem Ćosić|Efrema Ćosića]] premda su obojica bili nedužni. Zatvorile su ih u [[KPZ Tuzla|zatvor]] u Tuzli. Ondje su ih mučili.<ref name=Nedjelja/> Njegov subrat svećenik fra Vjekoslav Šunjić zabilježio je u knjizi ''Zlatni ključ'' da su ga u zatvoru mnogo duže slamali od ostalih. Cijelo vrijeme držali su ga u [[samica|samici]] da ga slome i naposljetku slomili.<ref name=Baković/> Prisiljavali su ih da priznati ono što nisu počinili, a što su istražitelji htjeli. Isljeđivala ih je zloglasna OZNA na čelu sa [[Teufik Selimović|Teufikom Selimovićem]].<ref name="Komunistickizlocini.net-likvidirali svećenike"/>

Zatim su u sudnicu odveli onako odjevene u redovničko odijelo. Vodeći ih kroz Tuzlu u sudnicu, muslimanke u feredžama su pljuvale po njima a rulja ih je zasipala kamenjem.<ref name=Baković/>
Uslijedio je [[Montirani politički sudski proces|namješteni sudski proces]]<ref name=Nedjelja/> na partizanskom [[vojni sud|vojnom sudu]]. Na organiziranom javnom suđenju izmislili su nekakvu [[Križari (gerila)|križarsku]] organizaciju, pokupili još neke druge ljude i sve ih osudili.<ref name=Baković/>
Suđenje je održano u veljači 1946. godine. Sudski postupak vodio je Bajro Mešić.<ref name="Komunistickizlocini.net-likvidirali svećenike"/>

Nakon suđenja su ih [[strijeljanje|strijeljali]] 19. travnja 1946. godine. Mjesto na kojem su strijeljani i mjesto na kojem su pokopani nije poznato ni danas.<ref name=Nedjelja/> Navodno su strijeljani na prostoru današnje [[Banja (Tuzla, BiH)|Banje]] i da su ih potom ondje plitko zakopali samo da bi ih psi i ptice pojeli. Nisu htjeli predati tijela ni franjevcima niti rodbini, htjedući tako da ne mogu biti pokopani dostojanstveno.<ref name="Komunistickizlocini.net-likvidirali svećenike"/> Prema jednim drugim crkvenim izvorima (nekrolog samostana u Kreševu), Ćosića i Josića su skupa strijeljali ali ne na 19. nego na 10. travnja, na obljetnicu osnivanja NDH.<ref name=Baković/>

Zbog vremenske podudarnosti, postoji moguća sveza s velikim suđenjem katoličkim svećenicima u Sarajevu jeseni i zime 1945., na kojem su jugokomunisti osudili su vlč. [[Ivan Čondrić|Ivana Čondrića]], vlč. fra Franju Šlafhauzera i skupinu od 20-ak učenika i studenata, ljudi koji nisu prihvaćali komunizam i koji su ostali vjerni svojemu katoličkom uvjerenju i hrvatskom usmjerenju. Na tom suđenju [[Karlo Vidović]] osuđen je na kaznu smrti strijeljanjem, fra Ljudevit (Lujo) Bralić na 15 godina robije, Ivan Grgić na 8 godina robije, Dragica Križanović na 15 godina teške robije, Irena Huml na 10 godina teške robije i prisilnog rada, Zdenko Juriša na 8 godina, Ivanka Banfić na 5 godina i Anton Markulin na 10 godina. Obitelji su im ostale obilježene kao osramoćene, bez bez ikakvih prava premda im nikakva krivnja nije dokazana.<ref name=Baković/><ref name="Komunistickizlocini.net-likvidirali svećenike"/>

Spada u skupinu 33 člana franjevačke provincije Bosne Srebrene koji su [[Svećenici stradali u Drugom svjetskom ratu u Bosni i Hercegovini|žrtve Drugog svjetskog rata]] i poraća: đaka, studenta i svećenika a kojima se ni danas ne zna gdje im je grob. <ref name=Nedjelja/>

== Izvori, referencije i bilješke ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[https://kamenjar.com/partizanski-zlocini-nad-tuzlanskim-svecenicima/ ''Partizanski zločini nad tuzlanskim svećenicima ''] Kamenjar.com

{{GLAVNIRASPORED:Josić, Ljudevit}}
[[Kategorija:Životopisi, Tuzla]]
[[Kategorija:Hrvatski katolički svećenici]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački franjevci]]