WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-22T09:49:03Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2025. u 09:49
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Ljepilo'''-->~~[[Datoteka:AdhesivesForHouseUse004.jpg\|mini\|desno\|300px\|Nitrocelulozno ljepilo izvan pakovanja.]]		[[Datoteka:AdhesivesForHouseUse004.jpg\|mini\|desno\|300px\|Nitrocelulozno ljepilo izvan pakovanja.]]

	[[Datoteka:Animal glue liquid.jpg\|mini\|desno\|300px\|Životinjska ljepila ili tutkala nastaju od preradbe kostiju i kože.]]		[[Datoteka:Animal glue liquid.jpg\|mini\|desno\|300px\|Životinjska ljepila ili tutkala nastaju od preradbe kostiju i kože.]]

WikiSysop: no summary specified

2021-11-02T08:25:00Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 2. studeni 2021. u 08:25
Redak 137:		Redak 137:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{commonscat\|Adhesives\|Ljepila}}~~

	[[Kategorija:Tehnologija]]		[[Kategorija:Tehnologija]]
	[[Kategorija:Strojarstvo]]		[[Kategorija:Strojarstvo]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-29T08:38:46Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:AdhesivesForHouseUse004.jpg|mini|desno|300px|Nitrocelulozno ljepilo izvan pakovanja.]]

[[Datoteka:Animal glue liquid.jpg|mini|desno|300px|Životinjska ljepila ili tutkala nastaju od preradbe kostiju i kože.]]

[[Datoteka:AdhesivesForHouseUse006.jpg|mini|desno|300px|Biljno ljepilo izrađeno od [[škrob]]a.]]

[[Datoteka:FiveMinEpoxy.jpg|mini|desno|300px|Dvokomponentno [[Epoksidne smole|epoksidno]] ljepilo koje se suši za 5 minuta.]]

[[Datoteka:Thread-locking fluid applied.jpg|mini|desno|300px|Ljepilo za [[vijak|vijke]] koje osigurava vodonepropusnost.]]

[[Datoteka:Adhesion.jpg|mini|desno|300px|Dokaz snage ljepila: fotografija snimljena u galeriji [[Zračna luka Hamburg|zračne luke Hamburg]] (automobil visi naglavačke sa stropa).]]

[[Datoteka:ReconstructedOetziAxe.jpg|mini|300px|[[Ledeni čovjek]] ili Oetzi iz [[Tirol]]a je koristio brezinu smolu kao ljepilo za svoje oružje prije oko 5 300 godina.]]

[[Datoteka:MVC-013F.jpg|mini|desno|300px|Pištolj za topla ljepila.]]

[[Datoteka:Knochenleim Granulat.jpg|mini|desno|300px|Životinjsko ljepilo u zrnu.]]

'''Ljepilo''' ili '''adheziv''' je [[kemijska tvar]] koja služi za lijepljenje (sljepljivanje) [[materijal]]a, to jest za njihovo spajanje stvaranjem veznoga filma među slijepljenim površinama. Djelovanje ljepilâ temelji se na njihovu prianjanju uz površinu predmeta ([[adhezija]]) i njihovoj unutrašnjoj [[čvrstoća|čvrstoći]], koja potječe od privlačnih međuatomskih ili međumolekularnih sila ([[kohezija]]). Osnova je lijepljenja kvašenje površina ljepilom te naknadno očvršćivanje slijepljenoga spoja. Kvašenje površine ovisi o [[površinska napetost|napetosti površine]] i ravnotežnom kontaktnom [[kut]]u koji se uspostavlja između čvrste površine materijala, tekućega ljepila i zraka. Teorija lijepljenja vrlo je složena, jer pritom sudjeluje niz čimbenika koji se odnose na svojstva površina koje se lijepe (kemijska aktivnost, hidrofilnost ili hidrofobnost, čistoća, [[hrapavost površine]], [[homogenost]]), na svojstva ljepila (površinska napetost, [[viskoznost]], polarnost, kiselost ili bazičnost, brzina sušenja) te fizikalna i mehanička svojstva stvorenoga veznoga filma. Ljepila se u obliku viskozne tekućine nanose u tankom sloju na jednu ili na obje površine koje se sljepljuju, katkad uz povišeni [[pritisak]]. Sušenjem ljepila stvara se nakon nekog vremena adhezijska veza i postiže maksimalna čvrstoća slijepljenoga spoja, zbog hlapljenja medija u kojem se ljepilo primjenjuje (voda ili organsko otapalo) ili pak kemijskom reakcijom tvari sadržanih u ljepilu. <ref> '''ljepila (adhezivi)''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=37713] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

Očvršćivanje ljepila traje određeno vrijeme, takozvano vrijeme očvršćivanja. Ljepilo spaja dijelove nakon završetka jednog od ovih procesa:
* kad iz ljepila ishlapi ili ispari [[otapalo]] pa se ljepilo skrutne ([[fizika]]lna promjena);
* kada ljepilo prijeđe iz rastaljenog u kruto agregatno stanje (fizikalna promjena);
* kada se u ljepilu dogode kemijski procesi pa se ljepilo skrutne ([[kemija|kemijska]] i fizikalna promjena).
Lijepljenje se može izvesti na sobnim ili na povišenim temperaturama. Lijepiti se međusobno mogu dijelovi od istorodnih i raznorodnih materijala, pa tako na primjer [[Nemetali|nemetala]] (nekovina) i [[metal]]a (kovina). <ref> Anđelka Ređep: ''Finomehanika'', udžbenik za srednje strukovne škole, "Školska knjiga", Zagreb, 2009.</ref>

== Prednosti i nedostaci ljepila ==
'''Ljepilo''' služi za [[Spoj (strojarstvo)|spajanje]] prijanjanjem dijelova iz istih ili različitih materijala (lijepljenje). Lijepljenje se zasniva na [[fizika]]lnom principu [[Adhezija|adhezije]] (sile privlačenja na sučelju dva materijala) i [[Kohezija|kohezije]] (međumolekularne sile u samom ljepilu). <ref> "Elementi strojeva", Karl-Heinz Decker, Tehnička knjiga Zagreb, 1975.</ref>

Prednosti ljepila su:
* pri lijepljenju se ne razara niti mijenja građa (struktura) [[materijal]]a dijelova, a ne nastupaju znatnije [[deformacija|deformacije]] njihovih oblika;
* za spoj potrebno malo prostora i nisu potrebne rupe ili visoke [[temperatura|temperature]];
* [[naprezanje|naprezanja]] se jednoliko rasporeduju na velikim površinama (nema koncentracije naprezanja). Dijelovi mogu biti tanji;
* spojevi su nepropusni, otporni na [[korozija|koroziju]] i ne mijenjaju svojstva materijala;
* [[elastičnost]] ljepila može nadoknaditi [[toplinsko istezanje]], te ublažiti udarce i [[vibracije]];
* jednostavna serijska proizvodnja;
* lijepljeni spoj omogućuje [[brtva|brtvljenje]] jer je nepropustan za tekućine i plinove;
* lijepljeni spoj djeluje [[Električni izolator|elektroizolacijski]];
* lijepljene konstrukcije su lakše od [[zakovica]] ili [[vijak]]a;

Nedostaci ljepila su:
* mala [[čvrstoća]];
* neki korišteni materijali mogu biti [[otrov]]ni;
* nisu postojani na višim temperaturama;
* javljaju se pojave starenja i puzanja;
* mogu biti osjetljivi na [[Vlaga|vlagu]];
* mogu biti potrebni uređaji za stezanje;
* vrijeme spoja može biti dugo, a potrebna priprema skupa;
* potrebne su odgovarajuće sigurnosne mjere (na primjer kod ljepila s organskim otapalima to je zaštita od [[požar]]a ili [[eksplozija|eksplozije]]) i [[Zaštita na radu|zaštitna sredstva za radnike]], koja sprječavaju udisanje para i trovanje, sredstva za zaštitu kože i drugo.

== Povijest ==
Najstariji dokazi o korištenju ljepila postoje prije otprilike 200 000 godina, gdje je kameni vrh [[Koplje|koplja]] lijepljen za drvenu dršku s katranom dobivenim od [[Obična breza|brezine]] kore, koji je pronađen u centralnoj [[Italija|Italiji]]. Korištenje mješavina ljepila za lijepljenje kamenih drški koplja za drvo potječe od prije 70 000 godina, što je pronađeno u pećini Sibudu u [[Južnoafrička Republika|Južnoj Africi]], a korištena su biljna ljepila i crveni oker. [[Ledeni čovjek]] ili Oetzi iz [[Tirol]]a je koristio brezinu smolu kao ljepilo za svoje oružje prije oko 5300 godina.

Za vrijeme starog [[Babilon]]a, prije oko 6000 godina, korištena su ljepila od životinjskih kosti za lijepljenje [[Keramika|keramike]] i korišten je [[asfalt]] za lijepljenje kamenih kipova. Prije oko 5000 godina, [[Sumerani]] koriste ljepilo dobiveno iz životinjske kože, što su kasnije preuzeli [[Drevni Egipat|stari Egipćani]], a koristili su za lijepljenje [[namještaj]]a, [[bjelokost]]i i [[papirus]]a. Osim toga, koristili su i [[vosak]] za izradu ljepila. [[Mongolsko Carstvo|Mongoli]] su koristili ljepila za izradu svojih kratkih [[Luk (oružje)|lukova]]. [[Indijanci]] s istoka [[SAD]]-a su koristili smjesu [[Smreka|smrekove]] smole i [[masti]] za izradu ljepila, što su posebno upotrebljavali kod izrade vodonepropusnih [[kanu]]a.

U [[Srednji vijek|Srednjem vijeku]] u [[Europa|Europi]], koristio se bjelanjak iz [[jaje]]ta za izradu ukrasnih [[Pergament|pergamenata]] s [[zlato|zlatnim]] listićima. Prva prava proizvodnja ljepila je započela u 18. stoljeću u [[Nizozemska|Nizozemskoj]]. Oko 1750. [[Britanci]] izrađuju [[Ribe|riblje]] ljepilo. Nakon toga za izradu ljepila se koristi sve više raznih materijala, kao što su [[kost]]i, [[škrob]], riblja koža i riblji mjehuri, kazein (bjelančevina iz [[Mlijeko|mlijeka]]) se koristio kao ljepilo za [[Drvo (materijal)|drvo]] i drugi. Od polovine 19. stoljeća u [[medicina|medicini]] se počinju koristiti flasteri (lijepljenje temeljeno na prirodnom [[kaučuk]]u). 1909. su izrađena prva sintetička [[polimer]]na ljepila. Oko 1940. započinje upotreba prvih ljepila za metale u [[Zrakoplovstvo|zrakoplovstvu]].

== Vrste ljepila ==
Prema svojem podrijetlu razlikuju se ljepila na osnovi prirodnih sirovina (biljna i životinjska ljepila) te sintetska ljepila. Najvažnija su biljna ljepila škrobna, dekstrinska, ljepila od kaučukova lateksa i prirodnih smola, a životinjska ljepila su tutkala (od preradbe kostiju i kože) i kazeinska ljepila (dobivena zagrijavanjem kazeina s alkalijama).

=== Sintetska ljepila ===
'''Sintetska ljepila''', koja danas prevladavaju u primjeni, temelje se na uporabi različitih [[polimer]]nih materijala, koji su osnovno [[vezivo]] u ljepilu. Ona se razlikuju prema sastavu, načinu stvaranja kohezijskih i adhezijskih veza i području primjene, a u usporedbi s prirodnim ljepilima odlikuju se jačom adhezijom prema većemu broju različitih materijala, prikladnijom primjenom i bržim djelovanjem te boljim uklapanjem u izgled proizvoda. Glavne su vrste sintetskih ljepila, prema načinu spajanja, reakcijska, taljiva, kontaktna, disperzijska i ljepila u otopini.

==== Čvrsta ljepila ili reakcijska ljepila ====
'''Reakcijska ljepila''' lijepe na temelju [[Kemijska reakcija|kemijske reakcije]]; jednokomponentna ljepila stvaraju čvrsti film kemijskom promjenom jedne komponente pod djelovanjem [[toplina|topline]], [[ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastoga zračenja]] ili čak [[vlaga|vlage]] (na primjer cijanoakrilatna ljepila vrlo brza djelovanja), a dvokomponentna (na primjer epoksidne, poliuretanske, fenolne i urea [[smola|smole]]) kemijskom reakcijom između dviju komponenata, čime nastaje veza dovoljno čvrsta i za spajanje i konstrukcijskih elemenata mnogih proizvoda.

'''Čvrsta ljepila''' imaju visoku koheziju i vrlo visoku adheziju, koja se nakon vezivanja pretvaraju u čvrstu tvar i stvaraju [[Spoj (strojarstvo)|nerastavljiv spoj]]. Za gradnju [[strojevi|strojeva]] i uređaja uglavnom su važna samo čvrsta ljepila. Čvrsta ljepila izrađena su od umjetnih [[smola]] na bazi [[Fenoli|fenola]], mokraćevine ([[urea]]), melamina, epoksida, poliestera i drugih. Upotrebljavaju se u tekućem stanju, u obliku paste ili u čvrstom stanju (kao folije). Otvrdnjavaju u hladnom stanju, na sobnoj temperaturi ('''hladna ljepila''') ili na 80 do 200 ºC ('''topla ljepila'''). Mnoga su ljepila ujedno hladna i topla, pa se mogu koristiti po izboru hladno ili toplo. Ovisno o vrsti ljepila, vezivanje ili otvrdnjavanje se vrši obično pomoću pritiska na mjestu spoja. Treba razlikovati jednokomponentna i dvokomponentna ljepila. Kod '''dvokomponentnog ljepila''' mora se prvoj komponenti dodati otvrđivač (druga komponenta), koji dovodi do otvrdnjavanja i određuje vrijeme otvrdnjavanja. '''Jednokomponentno ljepilo''' otvrdnjava bez dodavanja otvrdivača. Za otvrdnjavanje toplih ljepila, za razliku od hladnih ljepila, potrebno je mnogo veće novčano ulaganje za sušionike, ploče s grijačima i naprave. Ali bez obzira na troškove, topla ljepila se dosta koriste jer postižu puno veću [[čvrstoća|čvrstoću]] lijepljenog spoja. Jedan manji dio čvrstih ljepila prestavlja u stvari otopine makromolekularnih tvari, dok većina ostalih čvrstih ljepila otvrdnjavaju jednim nepovratnim postupkom '''omrežavanja'''. To znači da se u toku reakcije stvaraju mnogočlane makromolekule i određuju njihov prostorni međusobni razmještaj.

==== Prijanjajuća ljepila ====
'''Prijanjajuća ljepila''' imaju visoku adheziju i malu koheziju, a spojeni dijelovi se mogu bez oštećenja opet razdvojiti. <ref> [http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_kons_stroj/katedre/konstruiranje/kolegiji/ke1/ke1_materijali_vj/1.UvodOsnove.pdf] "Konstrukcijski elementi I", Tehnički fakultet Rijeka, Božidar Križan i Saša Zelenika, 2011.</ref>

==== Kontaktna ljepila ====
'''Kontaktna ljepila''' imaju srednje visoku koheziju i visoku adheziju, a spojeni dijelovi se uglavnom ne mogu opet razdvojiti bez oštećenja. Kontaktna ljepila (na primjer kopolimeri butadiena i stirena, akrilonitril, poliklorbutadien) prikladna su za lijepljenje tekstila i kože, pri čem se nanesu na obje površine i djelomično osuše, a zatim se površine spoje uz kratak i jak pritisak. Ljepila na osnovi [[kaučuk]]a, akrilata i etilen-vinil-acetata lijepe već pri najmanjem dodiru. Obično se rabe za samoljepljive naljepnice, folije, ljepljive vrpce, flastere i slično.

==== Taljiva ljepila ====
'''Taljiva ljepila''' nanose se u zagrijanom, rastaljenom stanju i vežu ohlađivanjem (na primjer kopolimer etilena i vinil-acetata, polipropilen, poliamidi), a primjenjuju se u industriji namještaja, ambalaži, pakiranju te knjigoveštvu.

==== Disperzijska ljepila ====
'''Disperzijska ljepila''' sastoje se od vodenih disperzija, na primjer akrilata ili poliuretana, i prikladna su za lijepljenje mnogih materijala (papir, drvo, tekstil i drugo).

==== Ljepila u otopini ====
'''Ljepila u otopini''' sastoje se na primjer od otopina polikloroprena, poliuretana ili poli(vinil-acetata) u organskim otapalima kao što su esteri, ketoni i ugljikovodici (takozvana univerzalna ljepila za različite materijale). Mehanizam lijepljenja uključuje svojstveno adhezijsko vezivanje materijala koji se lijepi i kohezijsko očvršćivanje uz isparavanje otapala.

=== Podjela prema biti promjena u ljepilu ===
Prema biti promjena u ljepilu mogu biti povratna i nepovratna ljepila.

==== Povratna ljepila ====
'''Povratna ljepila''' su ona koja se stvrdnu nakon hlapljenja ili isparivanja otapala iz ljepljive otopine ili hlađenja rastaljenoga ljepila, to jest nakon fizikalne promjene (ona se vraćaju u stanje ljepljive otopine kad im se doda otapalo ili, u drugom slučaju, kada se zagrijavaju).

==== Nepovratna ljepila ====
'''Nepovratna ljepila''' su ona kod kojih pri stvrdnjavanju dolazi do kemijskih reakcija kojima nastaje nova tvar koja se ni otapalom ni zagrijavanjem ne vraća u stanje ljepljive otopine.

=== Podjela prema udjelu sila kohezije i adhezije ===
Prema udjelu sila kohezije i adhezije ljepila mogu biti prionjiva, kontaktna i čvrsta.

==== Prionjiva ljepila ====
'''Prionjiva ljepila''' imaju veliku adheziju i malu koheziju pa se spojeni dijelovi mogu rastaviti bez oštećenja jer se sloj ljepila može strgnuti u obliku folije.

==== Kontaktna ljepila ====
'''Kontaktna ljepila''' ili '''dodirna ljepila''' imaju veliku adheziju i srednju koheziju pa se pri pokušaju rastavljanja zajedno sa slojem ljepila otrgne i dio površinskoga sloja spojenih dijelova.

=== Podjela prema načinu pripreme ljepila ===
Prema načinu pripreme ljepila mogu biti jednokomponentna i dvokomponentna.

==== Jednokomponentna ljepila ====
'''Jednokomponentna ljepila''' mogu biti:
* pripremljena u obliku paste u odgovarajućem pakiranju (ambalaži) koja onemogućuju hlapljenje otapala kada je propisno zatvoreno;
* u obliku naljepnica (samoljepivih etiketa) ili namotane ljepljive vrpce, gdje je na papirnu, tkanu ili polimernu vrpcu nanesen sloj ljepila;
* u obliku suhe tvari (zrnca, perlice, granule i slično) koju treba zagrijati na određenu temperaturu da bismo dobili ljepljivu masu.

==== Dvokomponentna ljepila ====
'''Dvokomponentna ljepila''' su ona kod kojih su pojedine sastavnice (komponente) odvojeno pakirane (osnovne su sastavnice vezivo i otvrđivač, a uz njih mogu sadržavati i druge sastojke, na primjer ugušćivač, punilo, ubrzivač i metalni prašak). Sastavnice se neposredno prije lijepljenja izmiješaju u zadanom omjeru, a pripremljeno je ljepilo upotrebljivo samo u zadanome vremenu.

==== Čvrsta ljepila ====
Čvrsta ljepila imaju veliku adheziju i koheziju zbog čega je spoj nerastavljiv. Čvrsta su ljepila proširila mogućnost primjene lijepljenja u [[precizna mehanika|preciznoj mehanici]], [[optika|optici]] i [[strojarstvo|strojarstvu]] jer omogućuju sasvim pouzdane, brze i isplative spojeve dijelova od različitih metala i nemetala u mnogobrojnim kombinacijama. Ona su otporna na lužine, alkohol, benzin, vodu i tako dalje. Čvrsta se ljepila prema temperaturi lijepljenja dijele na:
* hladna ljepila (na sobnoj temperaturi se lijepe) i
* topla ljepila (lijepljenje se provodi na povišenim temperaturama, najčešće između 80 ˚C i 200 ˚C).

== Postupak lijepljenja ==
[[datoteka:fracture modes v2.svg|mini|desno|350px|Moguća pojava grešaka na lijepljenom spoju.]]
Od izvanrednog značenja za izdržljivost lijepljenog spoja je stanje površine koja se lijepi. Adhezione sile samo su onda djelotvorne ako je površina prianjanja čista, ohrapavljena i odmašćena. [[Hrapavost površine|Hrapavljenje]] povećava površinu prianjanja stvaranjem udubljenja i uzvišenja. Površine [[metal]]a ohrapavljuju se finim četkama, brušenjem finim brusnim papirom ili pjeskarenjem, a čiste se i odmašćuju trikloretilenom, perkloretilenom ili ugljičnim tetrakloridom (izložene djelovanju pare ili uronjene u paru), te [[aceton]]om i [[Baza (kemija)|bazama]] ili lužinama (uronjeno). Površine obrađivane silikonskim pastama ili sredstvima ne mogu se više lijepiti! <ref> [http://www.fesb.hr/~djelaska/documents/ES-skripta-760.pdf] "Elementi strojeva", Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split, Prof. dr. sc. Damir Jelaska, 2011.</ref>

Sloj ljepila treba biti što tanji, teoretski trebao bi biti jednak debljini [[molekula]], jer su adhezione sile u većini slučajeva veće od kohezionih sila. [[Čvrstoća]] spoja opada stoga s porastom debljine sloja ljepila. Kod čvrstih ljepila s omrežavanjem mijenja se struktura ljepila za vrijeme otvrdnjavanja, a nastaje i skupljanje pri tome, koje se kreće od 0,5 do 10% [[obujam|obujma]] ljepila. U debljim slojevima ljepila javljaju se unutarnje [[Naprezanje|napetosti]], koje još i dalje snizuju čvrstoću. Čvrsta lijepljenja s omrežavanjem otporna su općenito prema [[voda|vodi]], [[Otopine|otopinama]], [[Baza (kemija)|bazama]], [[benzin]]u, benzolu, [[Alkoholi|alkoholu]] i [[Eteri|eteru]].

===Čvrstoća lijepljenog spoja===
Budući da su vlačna i smična [[čvrstoća]] lijepljenog spoja puno manje od onih kod [[kovine|kovina]], potrebna je prilično velika površina lijepljenja. Najpovoljnijom duljinom ljepljenja pokazala se duljina od ''l'' = 20 do 25 ''s'' (''s'' – debljina lima). Spojevi sastavljeni od [[aluminij]]skih dijelova daju najveću čvrstoću. Slijede po redu spojevi od [[čelik|čeličnih]], [[Bakar (element)|bakrenih]] i [[mjed]]enih dijelova. Najviša čvrstoća postizava se slojem ljepila debljine 0,1 do 0,3 [[metar|mm]], a pri debljini sloja ljepila od 1 mm pada čvrstoća na oko 60%. Čvrstoća se smanjuje tokom vremena i zbog starenja ljepila, a zaustavlja se negdje na 70 do 80% početne čvrstoće. Lijepljene spojeve treba oblikovati po mogućnosti tako da su izloženi smičnom naprezanju.

Lijepljeni spojevi naročito su osjetljivi na ljuštenje, pa se takva naprezanja moraju izbjegavati. Na višim radnim [[temperatura]]ma opada čvrstoća lijepljenih spojeva.

== Primjena ljepila ==
Primjena ljepila u posljednjih 30 godina povećala se za više od 2,5 puta i vrlo je raširena, od kućanstva do mnogobrojnih industrijskih grana (automobilska, zrakoplovna, građevinska, elektronička, papirna, tekstilna, obućarska industrija).

Lijepljenjem se mogu međusobno spajati nemetalni dijelovi (od papira, kože, tkanine, drva, stakla, kamena, keramike, porculana, gume, polimernoga materijala) i metalni dijelovi (najčešće od aluminija i njegovih slitina, bakra i njegovih slitina i čelika). Mogućnost spajanja dijelova od potpuno različitih materijala najvažnija je prednost lijepljenja. Najbolji su rezultati pri ljepljenju metalnih dijelova postignuti kod tankih dijelova, a osobito onih od aluminijskih slitina. Lijepljenje je čest postupak u optici za izradbu složenih leća kada se traži da skrutnuto ljepilo bude prozirno, bezbojno i s [[indeks loma|indeksom loma]] [[svjetlost]]i približno jednakim onomu koje ima [[staklo]] za [[Leća (optika)|leće]].

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Adhesives|Ljepila}}

[[Kategorija:Tehnologija]]
[[Kategorija:Strojarstvo]]

Ljepilo - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica