Ljama - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-22T08:01:56Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2025. u 08:01
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Ljama'''-->~~{{Taksokvir		{{Taksokvir
	\| boja = pink		\| boja = pink
	\| naziv = Ljama		\| naziv = Ljama

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-20T09:39:56Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 20. studeni 2021. u 09:39
Redak 19:		Redak 19:

	Odrasla životinja visoka je do vrha glave između 1,7 i 1,8 metara, a može težiti od 130 do 200 kg. Kod koćenja, mladunče teži od 9 do 14 kg. Vrlo su društvene i rado žive u [[krdo\|krdu]] s drugim ljamama. Vrlo su inteligentne i nakon samo nekoliko ponavljanja, razumiju jednostavne komande. Kad ih se koristi za prijenos tereta, mogu nositi 25% do 30% vlastite težine na udaljenost od više kilometara. <ref name="OK State">		Odrasla životinja visoka je do vrha glave između 1,7 i 1,8 metara, a može težiti od 130 do 200 kg. Kod koćenja, mladunče teži od 9 do 14 kg. Vrlo su društvene i rado žive u [[krdo\|krdu]] s drugim ljamama. Vrlo su inteligentne i nakon samo nekoliko ponavljanja, razumiju jednostavne komande. Kad ih se koristi za prijenos tereta, mogu nositi 25% do 30% vlastite težine na udaljenost od više kilometara. <ref name="OK State">
	{{~~cite web~~		{{Citiranje weba
	\|url=http://www.ansi.okstate.edu/breeds/other/llama/		\|url=http://www.ansi.okstate.edu/breeds/other/llama/
	\|publisher=Oklahoma State University		\|publisher=Oklahoma State University
Redak 26:		Redak 26:

	Izvorno, ljame, kao i ostale deve, potječu sa središnjih visoravni [[Sjeverna Amerika\|Sjeverne Amerike]] od prije oko 40 milijuna godina. Prije oko 3 milijuna godina [[migracija (zoologija)\|migrirale]] su u [[Južna Amerika\|Južnu Ameriku]]. Krajem zadnjeg [[ledeno doba\|ledenog doba]] (prije 10.000 do 12.000 godina) deve nestaju u Sjevernoj Americi.<ref name="OK State"/> Prema podacima iz 2007. u Južnoj Americi živi više od 7 milijuna ljama i [[alpaka]], a u Sjevernu su iz Južne Amerike uvežene krajem 20. stoljeća, tako da danas u [[SAD]]u i [[Kanada\|Kanadi]] živi više od 158.000 ljama i 100.000 alpaka.<ref name="Numbers">		Izvorno, ljame, kao i ostale deve, potječu sa središnjih visoravni [[Sjeverna Amerika\|Sjeverne Amerike]] od prije oko 40 milijuna godina. Prije oko 3 milijuna godina [[migracija (zoologija)\|migrirale]] su u [[Južna Amerika\|Južnu Ameriku]]. Krajem zadnjeg [[ledeno doba\|ledenog doba]] (prije 10.000 do 12.000 godina) deve nestaju u Sjevernoj Americi.<ref name="OK State"/> Prema podacima iz 2007. u Južnoj Americi živi više od 7 milijuna ljama i [[alpaka]], a u Sjevernu su iz Južne Amerike uvežene krajem 20. stoljeća, tako da danas u [[SAD]]u i [[Kanada\|Kanadi]] živi više od 158.000 ljama i 100.000 alpaka.<ref name="Numbers">
	{{~~cite web~~		{{Citiranje weba
	\|url=http://www.scla.us/llamafacts.html		\|url=http://www.scla.us/llamafacts.html
	\|author=South Central Llama Association		\|author=South Central Llama Association

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-22T22:43:07Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Taksokvir
| boja = pink
| naziv = Ljama
| status = odomaćena
| slika = Lama3.jpg
| slika_širina = 280px
| slika_opis =
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]
| classis = [[Sisavci|Mammalia]]
| ordo = [[Parnoprstaši|Artiodactyla]]
| familia = [[Deve|Camelidae]]
| genus = ''[[Ljame|Lama]]''
| species = '''''L. glama'''''
| dvoimeno = ''Lama glama''
| dvoimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|Linnaeus]], 1758.}}

'''Ljama''' (''Lama glama'') je južnoamerička vrsta [[deve]], odomaćena od pretpovijesnih vremena. Narodi [[Ande|Anda]] koriste ju kao teretnu životinju, izvor mesa i vrlo kvalitetne [[vuna|vune]].

Odrasla životinja visoka je do vrha glave između 1,7 i 1,8 metara, a može težiti od 130 do 200 kg. Kod koćenja, mladunče teži od 9 do 14 kg. Vrlo su društvene i rado žive u [[krdo|krdu]] s drugim ljamama. Vrlo su inteligentne i nakon samo nekoliko ponavljanja, razumiju jednostavne komande. Kad ih se koristi za prijenos tereta, mogu nositi 25% do 30% vlastite težine na udaljenost od više kilometara. <ref name="OK State">
{{cite web
|url=http://www.ansi.okstate.edu/breeds/other/llama/
|publisher=Oklahoma State University
|title=Llama
|date=2007-06-25}}</ref> Rani pisci uspoređivali su ih s ovcama, no brzo je uočena njihova sličnost s [[deve starog svijeta|devama]]. Tako ih [[Carolus Linnaeus|Linnaeus]] 1758. u djelu ''Systema Natura'' zajedno s [[alpaka|alpakom]] svrstava u rod ''Camelus''.<ref>Fowler, page 1.</ref>

Izvorno, ljame, kao i ostale deve, potječu sa središnjih visoravni [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] od prije oko 40 milijuna godina. Prije oko 3 milijuna godina [[migracija (zoologija)|migrirale]] su u [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]]. Krajem zadnjeg [[ledeno doba|ledenog doba]] (prije 10.000 do 12.000 godina) deve nestaju u Sjevernoj Americi.<ref name="OK State"/> Prema podacima iz 2007. u Južnoj Americi živi više od 7 milijuna ljama i [[alpaka]], a u Sjevernu su iz Južne Amerike uvežene krajem 20. stoljeća, tako da danas u [[SAD]]u i [[Kanada|Kanadi]] živi više od 158.000 ljama i 100.000 alpaka.<ref name="Numbers">
{{cite web
|url=http://www.scla.us/llamafacts.html
|author=South Central Llama Association
|title=Llama Facts
|date=2009-01-22}}</ref>

==Domesticiranje==
[[Domesticiranje]] ljame odvijalo se vjerojatno još u trećem tisućljeću pr. Kr. Općenito se pretpostavlja, da je [[guanako]] predak ljama. No postoje i teorije, da je ljama uvijek bila zasebna vrsta, koja je danas u divljini [[izumiranje|izumrla]]. Točno porijeklo ljame vjerojatno nikad neće moći biti nedvosmisleno utvrđeno, jer su današnje [[populacija|populacije]] gotovo sve miješane s guanakom, [[alpaka|alpakom]] i [[vikunja|vikunjom]], koje se sve mogu međusobno pariti s plodnim potomcima.

==Izvori==
{{izvori}}
[[kategorija:Deve]]