WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-30T02:25:12Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Lsd-structure.png|mini|desno|Struktura LSD-a]]
'''Lizergid''' ('''LSD'''; kratica od njem. '''''L'''yserg'''s'''äure'''d'''iethylamid'', '''LSD-25''' ili '''acid''') je [[dietilamid]] [[Lizerginska kiselina|lizerginske]] ([[lizergična kiselina|lizergične]]) kiseline(C20H25N3O).<ref name="Hrvatska enciklopedija">[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]]; broj 6 (Kn-Mak), str. 662. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2004.g. {{ISBN|953-6036-36-3}}</ref>

Vrsta je [[psihotropna tvar|psihotropne tvari]]. Uvrštena je u Hrvatskoj na temelju Zakona o suzbijanju zlouporabe droga na ''Popis [[droga]], [[psihotropna tvar|psihotropnih tvari]] i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga'', pod ''Popis droga i biljaka iz kojih se može dobiti droga'', pod 2. Popis psihotropnih tvari i biljaka, Odjeljak 1 - Psihotropne tvari sukladno Popisu 1. [[Konvencija UN-a o psihotropnim tvarima|Konvencije UN-a o psihotropnim tvarima]] iz [[pravo u 1971.|1971.]] godine. Kemijsko ime je ''9,10-didehidro-N,N-dietil-6-metilergolin-8β-karboksamid''.<ref>[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_02_13_259.html Narodne novine br. 13] ''Popis droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga''. Broj dokumenta u izdanju: 259; Stranica tiskanog izdanja: 73; Donositelj: [[Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske]]; Nadnevak tiskanog izdanja: 6. veljače 2019.; pristupljeno 15. siječnja 2020.</ref>

==Osobine==

LSD je polusintetska psihodelična droga iz porodice [[triptamin]]a. Sintetizira se iz lizerginske kiseline, dobivene iz plijesni s [[raž]]i.

LSD je osjetljiv na [[kisik]], [[Ultraljubičasto zračenje|ultraljubičasto svjetlo]] i [[klor]], pogotovo u otapalu. LSD može potrajati godinama pravilno zaštićen od svjetla i vlage na niskoj temperaturi. U čistom obliku je bezbojan, bez mirisa i nema okusa. LSD se obično koristi oralno, u obliku kocke šećera, na upijajućem papiru ili u oblika želatine. U svom tekućem obliku može se unesti intravenozno. 
Sintetsko je halucinogeno sredstvo koje djeluje u izvanredno malim dozama; 20 do 50 μg ili mcg) (1 mikrogram je 0,000 001 grama, što će reći da je 20 x 0,000001 = 0,00002g).

LSD je izašao iz labarotorija Sandoz i predstavljen kao droga namijena korištenju u [[Psihijatrija|psihijatriji]], na početku se pokazao kao obećavajuća tvar u liječenju teških psihičkih poremećaja, i kao takav se počeo pod strogim nadzorom koristiti u nekim psihijatrijskim ustanovama. Kako je LSD sve više izlazio u javnost time je započela i zloupotreba, uskoro je zabranjen za korištenje u bilo koje svrhe, medicinske, rekreativne ili spiritualne. Bez obzira na to, u nekim intelektualnim krugovima LSD se smatra obećavajućom drogom. Određene organizacije podupiru LSD poput ''Beckley Foundation'', ''[[MAPS]]'', ''Istraživački institut Heffter'', ''Albert Hofmann Foundation'' i njegovo istraživanje za korištenje u medicinske svrhe.

==Podrijetlo i povijest==

Švicarski kemičari Arthur Stoll i dr. [[Albert Hofmann]] radeći za Sandoz labarotorij u [[Basel]]u ([[Švicarska]]) prvi su otkrili LSD slučajno, [[16. studenog]] [[1938.]] iz lizerginske kiseline, koje ima u raženoj gljivici (''Claviceps purpurea''). 
Rad laboratorija se zasnivao kao istraživački program kojemu je zadatak bio otkriti potencijalnu korist derivata Ergot [[alkaloid]]a za medicinske svrhe. Psihodelična svojstva LSD-a otkrivena su tek 1943. kad se Hofmann vratio na proučavanje onogo što je tada nazvao ''neobičan predosjećaj''.

Hofmann je [[16. travnja]] prvi put slučajno otkrio svojstva LSD-a kada mu se vrlo mala količina upila kroz kožu, što ga je navelo da namjerno testira dozu od 250 µg. [[19. travnja]]. Taj dan se naziva ''dan s biciklom'', jer Hofmann je nakon uzimanja LSD-a krenuo svojoj kući na biciklu - kada je počeo primjećivati vrlo čudne i jake efekte LSD-a, dok je došao doma efekti su samo kulminirali, nakon otprilike 6 sati počeo sa "vraćati" u "normalno" stanje. 
Sve do [[1966.]], LSD je bio distribuiran besplatno od tvrtke Sandoz zainteresiranim znastvenicima pod trgovačkim imenom [[Delysid]]. Psihijatri su počeli primjenjivati Delysid kako bi bolje shvatili [[Shizofrenija|shizofreniju]]. Mnoga klinička ispitavanja su vršena u psihodeličnoj psihoterapiji, rezultati su uglavnom bili pozitivni.

Pioniri LSD terapije i njegova istraživanja u psihijatriji su [[Humphry Osmond]], [[Abram Hoffer]] i [[Duncan Blewett]], svi su radili u instituciji ''Saskatchewan''.

Na drugim poljima u interakciji s "''LSD-om''" istaknuo se [[Aldous Huxley]] , književnik koji je promovirao LSD kao snažno sredstvo mentalnog istraživanja i samospoznaje.
S [[Sveučilište Harvard|Harvard]]a dolaze [[Timothy Leary]], [[Ralph Metzner]] i [[Ram Dass]] sa svojim projektima na temu ''psihodelije'', njihova istraživanja i aktivizam [[1970-ih]] godina u americi stvorili su snažni kontrakulturni pokret.

Popularnosti LSD-a među američkim je studentima nakon 1960. mnogo pridonio bivši profesor Harvardova sveučilišta Timothy Leary svojim predavanjima, pokusima i knjigama.

Uživanje LSD-a proširilo se 1960-tih među mladeži u zapanim zemljama. Nakon 1970. popularnost mu je znatno smanjena zbog teških posljedica koje može izazvati. Trgovina tom drogom progoni se i strogo kažnjava.

==Utjecaj==

Nije dokazano da LSD uzrokuje fiziološku i fizičku ovisnost, no opasnost je od uzimanja LSD-a u nepredvidivim efektima.

Kao antagonist na serotoninske receptore uzorkuje plastične, obojene vizije, preosjetljivost prema mirisima i zvukovima, fenomen sinestezije, poremećen osjećaj prostora i vremena, osjećaj otuđenja tijela (depersonalizacija) i dr.<ref name="Hrvatska enciklopedija"/>

Efekti LSD-a normalno traju 8 do 16 sati, a prvi znaci vidljivi su 30 do 60 minuta nakon uzimanja. Tolerancija na LSD slabi i nestaje već nakon 3 dana, LSD vrlo teško može izazvati psihičku ovisnost, a fizička niti ne postoji i dosad nije zabilježena.

LSD je samo ''ključ'' za vrata, ono što se događa osobi ''ovisi samo o osobi i njenom okolišu''. Loš [[trip]] je gotovo uvijek izazvan zbog loših uvjeta i stava osobe. Iskustvo ovisi o stanju svijesti koje osoba ima prije uzimanja LSD-a i O okolišu odnosno atmosferi u kojoj se osoba nalazi. Okoliš predstavlja društvo, okolnosti iliti atmosferu. To se još naziva ''[[set i setting]]'' po riječima dr. [[Timothy Leary|Timothya Learya]].

Psihički efekti su stanje povišene svijesti, eventualno povećan kreativni i socijalni aspekt, drugačije shvaćanje stvarnosti, doživljavanje istih stvari na drugi način, drugim riječima kao što se često navodi i duboka religiozna odnosno [[spirutalizam|spiritualna iskustva]].

LSD može biti triger (okidač) u pojavi [[shizofrenija|shizofrenije]], no u tim slučajevima potrebno je zadovoljiti mnoge kriterije što je vrlo rijetko. Osoba mora biti kandidat (naprimjer i najčešće zbog genetike) za shizofreniju i u ''trijeznom'' stanju, no i samo to nije dovoljno. LSD može prouzrokovati psihičke traume koje će potrajati nakon "skidanja", međutim i za to je vrlo važna osoba i okolina. Osobe s bilo kakvim psihičkim poremećajima ili izuzetno nestabilni karakter lako podliježu lošem iskustvu. Okolina u kojoj se osoba osjeća neugodno, neželjeno, u [[strah]]u i slično često je uzrok lošem iskustvu.

Obično i skoro uvijek kada se LSD ''podmetne'' osobi koja potom ne zna što je uzela i što joj se događa dolazi do lošeg tripa i najčešće ozbiljnijih psihičkih poteškoća kasnije. Što nije slučaj samo za LSD već i za druge [[droge]]. Vrlo je važno za konzumenta znati što se događa i zbog čega.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vidi još ==

* [[Psihoaktivne droge]]
* [[Triptamin]]i
* [[1P-LSD]]

{{TiHKAL}}

[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Psihoaktivne droge]]
[[Kategorija:Psihotropne tvari]]

Lizergid (LSD) - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica