<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Livanjski_sir</id>
	<title>Livanjski sir - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Livanjski_sir"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Livanjski_sir&amp;action=history"/>
	<updated>2026-07-17T17:42:59Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Livanjski_sir&amp;diff=400738&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Livanjski_sir&amp;diff=400738&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-12-21T07:26:18Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Livanjski sir&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;Ovaj cijenjeni [[sir]] počeo se proizvoditi u [[19. stoljeće|19. stoljeću]] u okolici [[Livno|Livna]] po uzoru na tehnologiju proizvodnje francuskog sira grojera na obiteljskim gospodarstvima. Prvotno se proizvodio isključivo iz ovčjeg, a danas uglavnom iz mješavine ovčjeg (60-70%) i kravljeg (30-40%) mlijeka, ili samo kravljeg mlijeka. Zrije prosječno 60 - 66 dana u kontroliranim uvjetima. Miris sira je izrazit i svojstven krškim sirevima. Okus je pun i ugodan, a kod starijih sireva pomalo pikantan. Najveći proizvođač sira je &amp;quot;Mljekara Livno&amp;quot; s godišnjom proizvodnjom od preko 700 t ([[2005.]]).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Povijest ==&lt;br /&gt;
{{nedostaju izvori}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjesto nastanka Livanjskog sira je područje sjeverozapadne [[Hercegovina|Hercegovine]], odnosno široko područje [[Livanjsko polje|Livanjskog polja]], odakle se njegova proizvodnja proširila i na područja [[Glamoč]]a i [[Tomislavgrad]]a. Pojava ovog sira ima svoje povijesne korijene. Velesile su [[1878.]] godine na svom [[Berlinski kongres|kongresu u Berlinu]], a na prijedlog [[UK|Velike Britanije]], ovlastile [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarsku]] da zaposjedne [[BiH|Bosnu i Hercegovinu]], te da u njoj preuzme i uspostavi novu upravu. Austro-Ugarska iz vlastitog interesa nastoji što brže razriješiti naslijeđeno teško stanje nakon [[BiH pod osmanskm vlašću|turske vladavine]]. U tom smislu poduzima niz upravnih, socijalnih, političkih, prosvjetnih i vjerskih mjera, te gospodarskih i prometnih pothvata, kojima je cilj unaprijediti opće stanje ovih zemalja i uspješno ih integrirati u gospodarski i društveni život monarhije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kako je Bosna i Hercegovina u to doba bila uglavnom agrarna zemlja, odmah se počelo s programima razvoja [[poljoprivreda|poljoprivrede]], posebice [[stočarstvo|stočarstva]]. Tako pored [[Ilidža|Ilidže]], [[Modriča|Modriče]] i [[Gacko|Gacka]], i u [[livno|Livnu]] je [[1886.]] osnovana Zemaljska poljoprivredna stanica. U okviru unapređenja općeg stanja poljoprivrede, ova stanica imala je i gospodarsku ulogu. U njezinom je sastavu bila i sirana, u kojoj se prerađivalo uglavnom [[ovčje mlijeko]] proizvedeno u okolnim selima i na planinskim dobru na Kruzima ispod [[Cincar]]a. Prvi poznati sirari, koje je Austrija poslala u Livno, bili su: Čeh Karlo Oksner, Felix Lacombe i Rikard Berger. No najsnažniji procvat livanjska sirana doživljava dolaskom francuskog sirara Cypriana Jailleta, koji je četvrt stoljeća (1900.-1926.) u njoj djelovao i bio ugledni građanin Livna. U Livnu se proizvodio i vrlo kvalitetan sir [[Roquefort]], koji je zrio u špilji u Dumanu iznad vrela rijeke [[Bistrica (Livanjsko polje)|Bistrice]] i bio vrlo cijenjen, te je 1896. g. na izložbi u [[Budimpešta|Budimpešti]] dobio «[[Grossenmilleniums Medalle]]» (Zdanovski, 1967.). Kasnije se odustalo od njegove proizvodnje, tako da se od 1905. g. uglavnom proizvodi Livanjski sir, tzv. «Vollkäse», koji je bio osobito tražen na tržištu Monarhije. Pokušalo se i sa proizvodnjom sira [[Liptauer]]a, [[Cammembert]]a, [[Gerver]]a i [[Trapist]]a. Zadržala se samo proizvodnja Trapista, koji se proizvodio na planinskoj stanici na Kruzima&amp;lt;ref&amp;gt;Manđeralo, 1996.&amp;lt;/ref&amp;gt;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvotni se Livanjski sir proizvodio od ovčjeg mlijeka po recepturi švicarskog sira Gruyèra, odnosno Greyerzera, samo u manjim kolutovima. Receptura ovog sira proširila se iz sirane, a i iz tadašnje poljoprivredne škole - u kojoj je C. Jaillet bio učitelj - i među okolno stanovništvo, koje je počelo proizvoditi sličan sir posebice dobro prodavan u bližoj [[Dalmacija|Dalmaciji]]. Naravno da je kod seljačkog Livanjskog sira dolazilo, a to je slučaj i danas, do variranja kakvoće, sastava, oblika i veličine. Zbog sve većih zahtjeva tržišta za ovim sirom, postupno se počeo proizvoditi i od [[kravlje mlijeko|kravljeg mlijeka]]. Danas se u pogonskim uvjetima Livanjski sir proizvodi uglavnom od kravljeg mlijeka. U domaćinstvima se sir još uvijek proizvodi od sirovog ovčjeg mlijeka, mješavine s kravljim mlijekom, i od sirovog kravljeg mlijeka. Ovo potonje posljedica je smanjene proizvodnje ovčjeg mlijeka, odnosno stanja u današnjem ovčarstvu koje je nekada, u doba nastanka Livanjskog sira, bilo dominantna stočarska grana u ovom kraju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Organoleptička svojstva ==&lt;br /&gt;
Livanjski sir pripada skupini tvrdih sireva koji se može konzumirati u narezanom, odnosno u naribanom stanju (posebice zreliji).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Livanjski bi se sir sažeto mogao opisati kao tvrdi sir, glatke žućkaste kore na kojoj je moguće naići na neravnine od sirne marame, žućkaste ili žute boje tijesta s pravilno raspoređenim sirnim okašcima srednje veličine, čiji je [[miris]] karakterističan za ovčje tvrde sireve, a [[okus]] pun ili puniji, specifičan za ovčje sireve i dobro izražen. Odstupanja, odnosno variranja dimenzija i mase sira uočljiva su kod sireva koji se proizvode u domaćinstvima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Tehnologija ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tehnologija se Livanjskog sira tijekom stoljetnog razdoblja mijenjala, odnosno prilagođavala, prvenstveno tehničkim mogućnostima i novostima. Dok je u domaćinstvima još zadržan tradicionalni način proizvodnje sira, u sirani su uvedena određena suvremena rješenja kojima je bila svrha poboljšati i ujednačiti kakvoću sira, odnosno povećati i racionalizirati kapacitete i olakšati rad. Tako se Livanjski sir iz livanjske sirane danas proizvodi isključivo od [[pasterizirano mlijeko|pasteriziranog]] i [[baktofugirano mlijeko|baktofugiranog]] kravljeg mlijeka uz upotrebu liofilizirane mljekarske kulture. Ranije se u industrijskoj proizvodnji koristila [[sirutka|sirutkina]] kultura. Sir u domaćinstvima, naprotiv, još uvijek se proizvodi od sirovog mlijeka, bez dodatka kultura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izvori ==&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;br /&gt;
*[http://www.croatianhistory.net/etf/livanjski_sir.pdf Livanjski sir - Slavko Kirin, Željko Marijan i Darinko Mihaljević]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Vanjske poveznice ==&lt;br /&gt;
*[http://sr.scribd.com/doc/34523029/percepcija-Livanjskog-sira-iz-tradicionalne-i-industrijske-potro%C5%A1nje Naida Hubanić: Percepcija livanjskog sira iz tradicionalne i industrijske potrošnje, Sarajevo, 2010.]&lt;br /&gt;
*[https://www.facebook.com/Livnoo/posts/10150497638747504 Kako se pripravlja livanjski sir?]&lt;br /&gt;
*[http://mljekaralivno.com/index.php/proizvodi/livanjski-sir Mljekara Livno - livanjski sir]&lt;br /&gt;
*[http://www.ekopoduzetnik.com/tekstovi/eko-sir-pudja-za-obnovu-stocnog-fonda-12600/ Livanjski sir Puđa]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija: Bosna i Hercegovina]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija: Livno]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija: Sir]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija: Ovčarstvo]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>