Suradnik10: /* Spomenici i znamenitosti */

2026-03-24T13:41:30Z

Spomenici i znamenitosti

←Starija inačica		Inačica od 24. ožujak 2026. u 13:41
Redak 111:		Redak 111:
	Zgrada [[Lipički Kursalon\|Kursalona]] najveća je i najreprezentativnija građevina u Lipiku. Izgrađena je [[1893.]] godine na južnoj strani perivoja, po projektu Gustava Ratha iz [[Budimpešta\|Budimpešte]] u stilu visoke renesanse.<br>		Zgrada [[Lipički Kursalon\|Kursalona]] najveća je i najreprezentativnija građevina u Lipiku. Izgrađena je [[1893.]] godine na južnoj strani perivoja, po projektu Gustava Ratha iz [[Budimpešta\|Budimpešte]] u stilu visoke renesanse.<br>
	Godine [[1893.]] izgrađeno je u neposrednoj blizini Kursalona i natkriveno šetalište [[Lipički Wandelbahn\|Wandelbahn]].<br>		Godine [[1893.]] izgrađeno je u neposrednoj blizini Kursalona i natkriveno šetalište [[Lipički Wandelbahn\|Wandelbahn]].<br>
	[[Drvena kapela]] sv. Andrije u Brezinama. Spomenik kulture A-kategorije. Jedina drvena crkva u Slavoniji, održana u izvornom izgledu. [[Brezine]] su naselje u sastavu grada Lipika, udaljeno oko 8 km.		[[Drvena kapela sv. Andrije u Brezinama\|Drvena kapela sv. Andrije ]] u Brezinama. Spomenik kulture A-kategorije. Jedina drvena crkva u Slavoniji, održana u izvornom izgledu. [[Brezine]] su naselje u sastavu grada Lipika, udaljeno oko 8 km.

	==Obrazovanje==		==Obrazovanje==

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.)↵\|commons(.)\=(.)↵\|commonshr(.)\=(.)↵\|commonscat(.)\=(.)↵\|commonscathr(.)\=(.)↵\|wikizvor(.)\=(.)↵\|wikizvor_autor(.)\=(.)↵\|wječnik(.)\=(.)↵\|wikiknjige(.)\=(.)↵\|wikicitat(.)\=(.*)↵}}' u ''

2026-03-13T12:37:41Z

Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.*)↵\|commons(.*)\=(.*)↵\|commonshr(.*)\=(.*)↵\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|commonscathr(.*)\=(.*)↵\|wikizvor(.*)\=(.*)↵\|wikizvor_autor(.*)\=(.*)↵\|wječnik(.*)\=(.*)↵\|wikiknjige(.*)\=(.*)↵\|wikicitat(.*)\=(.*)↵}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 12:37
Redak 176:		Redak 176:
	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==
	=== Sestrinski projekti ===		=== Sestrinski projekti ===
	~~{{ WProjekti~~
	~~\|commons =~~
	~~\|commonshr =~~
	~~\|commonscat = Lipik~~
	~~\|commonscathr = Lipik~~
	~~\|wikizvor =~~
	~~\|wikizvor_autor =~~
	~~\|wječnik =~~
	~~\|wikiknjige =~~
	~~\|wikicitat =~~
	}}
	=== Mrežna sjedišta ===		=== Mrežna sjedišta ===
	*[http://www.lipik.hr Službene stranice Grada Lipika]<br>		*[http://www.lipik.hr Službene stranice Grada Lipika]<br>

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-22T09:06:29Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2025. u 09:06
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Lipik'''-->~~{{Grad		{{Grad
	\|ime = Lipik		\|ime = Lipik
	\| slika_panorama = LipikCro2.jpg		\| slika_panorama = LipikCro2.jpg

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-08T11:49:43Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Grad
|ime = Lipik
| slika_panorama = LipikCro2.jpg
| veličina_slike = 300px
| opis_slike = Lipik
|županija = {{ZD+X/HŽ|PSŽ}}
|broj stanovnika = 6.170 (Grad) <ref name="DZS">[https://www.dzs.hr/hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup11_2313.html DZS. Popis stanovništva 2011. godine. Pristupljeno 10. studenog 2018. godine]</ref> 2.258 (naselje)<ref name="DZS"/>
| stanovništvo_godina = 2011.
|površina = 212
|poštanski broj = 34551
|pozivni broj = 34
|autooznaka = DA
|web_stranica = [http://www.lipik.hr www.lipik.hr]
|gradonačelnik = Vinko Kasana ([[HDZ]])
|gradska naselja = 26 naselja, vidi [[#Gradska naselja|Gradska naselja]]
|z. širina = 45.41
|z. dužina = 17.15
|
}}

[[Datoteka:LipikKur3.jpg|mini|300px|Park u Lipiku]]
[[Datoteka:LipikPark1.jpg|mini|300px|Park u Lipiku]]
[[Datoteka:LipikVoda.jpg|mini|300px|Ljekovita voda u Lipiku]]
[[Datoteka:Bolnica Lipik 31032012 02 roberta f.jpg|mini|300px|Bolnica u Lipiku]]
'''Lipik''' je grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], smješten u [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonskoj županiji]]. Poznat je po Lipičkim toplicama, mineralnoj vodi i ergeli konja [[lipicanci]]ma.

== Gradska naselja ==
Grad Lipik sastoji se od 26 naselja (stanje 2006), to su: [[Antunovac (Lipik)|Antunovac]], [[Bjelanovac]], [[Brekinska]], [[Brezine (Lipik)|Brezine]], [[Bujavica]], [[Bukovčani]], [[Dobrovac]], [[Donji Čaglić]], [[Filipovac]], [[Gaj (Lipik)|Gaj]], [[Gornji Čaglić]], [[Jagma]], [[Japaga]], [[Klisa (Lipik)|Klisa]], [[Korita (Lipik)|Korita]], [[Kovačevac (Lipik)|Kovačevac]], [[Kukunjevac]], '''Lipik''', [[Livađani]], [[Marino Selo]], [[Poljana (Lipik)|Poljana]], [[Ribnjaci]], [[Skenderovci (Lipik)|Skenderovci]], [[Strižičevac]], [[Subocka]] i [[Šeovica]].

==Zemljopis==
Samo naselje Lipik smješteno je u dolini rijeke [[Pakra|Pakre]] te je okruženo sa sjevera obroncima [[Papuk|Papuka]], a s juga i istoka obroncima [[Psunj|Psunja]].

*Nadmorska visina: 153 metra (154 m)
*Zemljopisna širina: 45,25° sjeverno
*Zemljopisna dužina: 17,10° istočno
*Površina područja Grada: 212 km2
*Krajolik; ravnica 40%, brežuljci 55%, planine 5%

==Stanovništvo==
Broj stanovnika po popisu 2001. godine:

* Naselje Lipik; 2.300 stanovnika
* Administrativno područje Grada Lipika; 6.674 stanovnika

Broj stanovnika po popisu 2011. godine:

* Naselje Lipik; 2.258 stanovnika<ref name="DZS"/>
* Administrativno područje Grada Lipika; 6.170 stanovnika<ref name="DZS"/>

==Uprava==

* Gradonačelnik: Vinko Kasana
* Zamjenik gradonačelnika: Slobodan Katunar
* Predsjednik Gradskog vijeća: Mladen Dolić

==Povijest==
Lipik kao naselje i lječilište postoji nekih dvjestotinjak godina, no korijeni mu sežu puno dalje u povijest, točnije u vrijeme [[Rimski imperij|Rimskog carstva]].
U [[Domovinski rat|domovinskom ratu]] Lipik je katastrofalno razrušen. Uništena je gospodarska infrastruktura, ali i veliki dio dobara iz kulturne baštine: razaranja na području Lipika ravna su onima u [[Vukovarska bitka|Vukovaru]].

=== Od začetka do II. svjetskog rata ===
Samo naselje i lječilište stari su dvjestotinjak godina, no korijeni mu potječu još iz rimskog doba, te postoje brojni [[arheologija|arheološki]] dokazi da je kraj već u to vrijeme bio naseljen, a o Lipiku kao rimskom kupalištu govore i neki napisi više autora (dr. Hinko Kern, Luka Ilić Orlovčanin, Rudolf Horvat, Ernest Kramberger, Julije Kempf, prof. Dubravka Sokač Štimac...)

Međutim, tek u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] Lipik je detaljnije opisan, pa tako saznajemo da je u to doba grad pripadao vlastelinstvu "Bijela stijena". Iz [[1517.]] godine poznat je zapis [[sveti Ivan Kapistran|Ivana Kapistrana]] u kojem spominje ljekovitost "Lipičkih toplica", a kasniji putopisci pišu o ljekovitom vrelu gdje se okolno stanovništvo liječi. Često je mijenjao vlasnike, te su u njemu uživali mnogi vladari uključujući [[Matijaš Korvin|Matijaša Korvina]] i [[Nikola Šubić Zrinski|Nikolu Šubića Zrinskog]]. Od godine [[1671.]] Lipikom je upravljala [[Carska komora]]. Nakon oslobođenja ovog prostora od [[Osmansko Carstvo|Turaka]] [[1691.]] godine, Lipik se spominje kao naselje u kojem je ostalo nekoliko hrvatskih seoskih obitelji - starosjedilaca. Godine [[1728.]] car [[Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva]] darovao je selo Lipik, zajedno s naseljima pakračkog vlastelinstva, barunu von Imbsenu. Prema popisu stanovništva iz [[1736.]] godine, Lipik je tada imao 44 domaćinstva. Godine [[1743.]] Lipik kupuje barun Ims, kasnije od njega barun [[Franjo Trenk]], zatim Šandor de Slavnica, a godine [[1760.]] Lipik postaje vlasništvo obitelji daruvarskih grofova Janković.

Negdje iz tog vremena potječu prvi zapisi o ljekovitoj vodi po kojoj je Lipik postao poznat. Zapis iz [[1777.]] spominje „jednu drvenu zgradu s tri kupaonice", a već [[1782.]] toplice imaju četiri kupelji: „opću", „grofovu", „gospojinu" i „episkopovu". Tada se po prvi put počinje i mjeriti temperatura vode.

Pravi „procvat" lječilišta počinje u prvoj polovici 19. stoljeća. Grof Izidor Janković gradi tada novu kupališnu zgradu u kojoj se nalaze tri kupelji. U isto vrijeme sagrađena je i „Gostiona kod izvora", koja postaje jezgrom oko koje se nastavilo razvijati naselje. Istovremeno, ograđeno je 25 hektara zemljišta za perivoj, gradi se prvi drvored, te poznata Ergela [[Lipicanac|lipicanaca]]. Godine [[1861.]] grof Julije Janković prodaje cjelokupno vlastelinstvo francuskoj kompaniji „Henry D'Heureux - Gibal" koja je za svoje potrebe izgradila željezničku prugu od Lipika prema [[Beč]]u, što je osobito pogodovalo kasnijem razvoju Lipika.
[[Datoteka:Posta Lipik 31032012 02 roberta f.jpg|mini|300px|Zgrada pošte]]
Lipik počinje poprimati urbani izgled od godine [[1867.]] Tada, naime, od Francuza kupuje kupalište gospodin Antun Knoll, rodom iz [[Vukovar]]a, i preuređuje ga. Izgrađen je i novi zdenac, dubok 123 metra, te je [[23. veljače]] [[1870.]] godine nad površinom izbio novi izvor, neobično jak i veoma vruć, [[jod]]om bogate vode. U Knollovo doba prošireno je kupalište, uređen novi veliki perivoj, sagrađen veliki broj ljetnikovaca, a kupalište je dobilo mogućnosti i ljetnog i zimskog kupanja. U te 23 godine, koliko je Knoll bio vlasnik kupališta, isušena je [[močvara]], iskopani su [[arteški bunar|arteški bunari]], sagrađene su dvoje nove kupke. Istodobno, naselje je prošireno, a nasuprot kupalištu grade se vile, škola i pošta. [[1872.]] godine sagrađen je i hotel „Garni".

Od [[1890.]] godine novi vlasnici postaju Josip Deutsch i Ernst Schwimmer. Oni nastavljaju izgradnju i proširenje lječilišta i adaptiraju stare objekte. Po projektu [[budimpešta]]nskog arhitekta Gustava Ratha [[1893.]] godine se gradi „[[Lipički Kursalon|Kursalon]]", najveći i najreprezentativniji objekt u Lipiku.

Godinu dana kasnije Lipik dobiva [[električna energija|električnu energiju]], a tri godine potom dovršena je i željeznička pruga [[Bartz]] - [[Banova Jaruga]] - Lipik - [[Pakrac]], pa se od tada flaširana [[mineralna voda]] izvozi na šire tržište, a brojni svjetski stručnjaci dolaze u Lipik i proučavaju svojstva ljekovite vode. Godišnje je u to doba Lipikom prolazilo i po tri tisuće gostiju. Na prijelazu stoljeća, Lipik je stao u red najpoznatijih europskih lječilišta, uz bok [[Baden-Baden|Baden-Badenu]] i [[Karlovy Vary|Karlovym Varyma]].
[[Datoteka:Bolnica Lipik 31032012 04 roberta f.jpg|mini|300px|Liječilište]]
Razvoj grada prekinuo je privremeno [[Prvi svjetski rat]]. Ponovni uspon bilježi se od [[1920.]] godine. Vlasnikom lječilišta tada postaje zagrebačka „Zemaljska zaklada za suzbijanje tuberkuloze". Lječilište je obnovljeno i zablistalo starim sjajem. Istodobno su građeni hoteli, pansioni i vile. U toj fazi [[turizam]] je, uglavnom, bio lječilišni, a tek djelomično rekreativni. Tako je, malo po malo, počeo obuhvaćati i druge lokalitete u blizini Lipika. Ipak, Lipik je bio najjače turističko središte, pa je godine [[1938.]] ubilježen kao drugi grad po broju noćenja u tadašnjoj [[Kraljevina Jugoslavija|kraljevini Jugoslaviji]].

Po drugi put razvoj lječilišta prekida [[Drugi svjetski rat|rat]]. Kroničari pišu kako su se teška ratna stradanja od [[1941.]] do [[1945.]] odrazila znatno i na lipičkom turizmu. Unatoč tome, prve bolesnike lječilište prima već [[1946.]] godine, gotovo odmah po završetku rata. U to se vrijeme radilo sezonski, samo nekoliko ljetnih mjeseci, a za vrijeme „mrtve sezone" lječilište se moderniziralo. Tijekom sljedećih deset godina lječilište se povećava adaptacijama i dogradnjama, a sagrađen je i olimpijski plivački bazen. Šezdesetih godina preuređuje se tadašnji „Hotel Lipik", te dobiva i novo ime „Hotel Begovača".

=== Druga polovica XX. stoljeća ===
Lječilište Lipik postaje [[1971.]] godine Bolnica za neurološke bolesti i rehabilitaciju „Božidar Maslarić". Sljedećih dvadesetak godina Bolnica sve više prerasta u suvremenu medicinsku ustanovu. Od nekadašnjeg lječilišta s tri kupke prerasla je u moderno opremljenu bolnicu s više od 400 kreveta, u kojoj se liječe i rehabilitiraju bolesnici s [[neurologija|neurološkim]], [[reumatizam|reumatskim]], [[ortopedija|ortopedskim]] i vaskularnim bolestima, kao i bolesnici s post-traumatskim smetnjama.

Istodobno s lječilišnim kompleksom razvijao se i rastao i sam gradić. Iako je lječilište dominiralo gradom, tvornica ravnog stakla i proizvodnja mineralne vode dodali su Lipiku i industrijska obilježja. No, ipak, industrija nije potisnula turizam; sadržaji novosagrađenog hotela „Lipik", dobro upotpunjeni zabavno-trgovačkim centrom, kuglanom, školom jahanja, novim kompleksom bazena, teniskim igralištima te mogućnostima lova i ribolova predstavljali su i dalje neodoljiv mamac za tisuće turista. Lipik je, u to doba, sasvim opravdano nosio epitet turističkog grada.

Temperatura vode pri izvoru je 60°C, bogata je [[minerali]]ma [[fluor]]a, [[natrij|natrija]], [[kalcij]]a te je pogodna za lječenje bolesti [[lokomotorni sustav|lokomotornog sustava]], [[išijas]]a, lumbarga, multiple skleroze i dr. U liječenju se koristi i ljekovitim muljem. Mineralna voda upotrebljava se za piće, a na tržištu je poznata pod nazivom „Studenac", „Studena", „Deit". Lipički je kraj također poznat po uzgoju lijepih i cijenjenih konja lipicanaca u obližnjem Izidorovcu, gdje je Izidor Janković početkom XIX. stoljeća pokrenuo njihov uzgoj. U okolici postoje mogućnosti [[lov]]a i [[ribolov]]a, a dobra cestovna i željeznička povezanost privlače mnogobrojne izletnike i turiste. Kursalon, [[Lipički Wandelbahn|Wandelbahn]], bazeni, [[ergela]], hoteli, vile, fontane, perivoji i park neke su od znamenitosti koje Lipik posjeduje.
[[Datoteka:ErgelaLipik1.jpg|mini|300px|Ergela Lipik]]
[[Datoteka:LipikCro3.jpg|mini|300px|Lipik]]
Osim urbanista i arhitekata koji su maštali o obnovi lipičkog perivoja i mnogi su poslovni ljudi iz svijeta bili zainteresirani za ulaganje u razvoj Lipika. Još početkom lipnja [[1991.]] godine njemački poduzetnik Uwe Paschen bio je ozbiljno zainteresiran za obnovu Lipika. Po njegovim vlastitim riječima, bio je siguran da bi Lipik, uz izvjesna ulaganja, mogao zasjeniti i ona najbolja razdoblja iz svoje povijesti. U tu je svrhu gospodin Paschen bio spreman uložiti čak 20 milijuna njemačkih maraka. Kako je sam tada izjavio, „Čitav je kraj jednostavno prelijep, prometni položaj turističko-rekreacijskog centra neobično pogodan, arhitektura starih objekata atraktivna. Kad tome dodate ljekovitu vodu, spektar medicinskih usluga, mogućnosti za lov i ribolov, rekreaciju, sport i zabavu dobili ste sve što treba imati jedno moderno turističko središte."

=== Od Domovinskog rata do danas ===
[[Datoteka:Bolnica Lipik 31032012 06 roberta f.jpg|mini|300px|lijevo|Neobnovljeni dio bolnice]]
[[Datoteka:LipikKursalon17.jpg|mini|300px|Obnova [[Kursalon u Lipiku|kursalona]] u Lipiku]]
Lipik je teško stradao u [[Domovinski rat|domovinskom ratu]], pod topničkom baljbom srpskih pobunjenika.<ref name="Podlistak1">Branko Križan i Stjepan Benković: [http://www.compas.com.hr/clanak/3/3111/od-izbora-do-proboja-neprijatelja-u-lipik.html ''Od izbora do proboja neprijatelja u Lipik''] Podlistak "Lipik u Domovinskom ratu - 1. dio", Compas.com.hr. 6. studenoga 2016. Pristupljeno 3. travnja 2017.</ref>

„Kursalon" i hotel "Lipik" izgorjeli su nakon dana i pol neprekidnog gađanja eksplozivnim i zapaljivim [[projektil]]ima. Kompleks bazena je uništen granatiranjem, perivoj je ozbiljno stradao od brojnih eksplozija projektila, a još više od njihovih krhotina i motornih pila. Bolnica je ozbiljno oštećena, kao i gotovo 90% stambenih objekata u Lipiku. Žestina razaranja bila je ravna onoj u Vukovaru, a po broju projektila na kvadratni metar površine vjerojatno i veća. Bolnica je bila prva na udaru, teško su oštećeni dječji vrtić i osnovna škola, spaljen je Dom za nezbrinutu djecu, potpuno je uništena [[Ergela Lipik|lipička ergela]] [[lipicanci|lipicanaca]], katolička je crkva eksplozivom raznesena doslovce do temelja.

Lipik je [[Operacija Orada (Oslobađanje Lipika)|oslobođen]] [[6. prosinca]] [[1991.]] godine te je prvi oslobođeni grad u Domovinskom ratu. Hrvatska pobjeda je izvojevana u vrlo nepovoljnom odnosu snaga od 1:10.<ref name="Podlistak1"/>

Iako je većina obiteljskih kuća, javne infrastrukture i gospodarskih objekata obnovljena, još uvijek stanje grada nije dovedeno u predratno stanje.

Gospodarski razvitak ponovno je u zamahu, ali postoji ipak nedostatak turističkih kapaciteta i sadržaja. Da bi se sve ponovo izgradilo, nedostaje prije svega financijskih sredstava, jer planovi i studije već odavno postoje.

==Gospodarstvo==

== Poznate osobe ==
* [[Jadranka Kosor]], premijerka Republike Hrvatske, novinarka i političarka, živjela je i polazila osnovnu školu u Lipiku, no rođena je u Pakracu.
* [[Franjo Emanuel Hoško]] - franjevac

==Spomenici i znamenitosti==
[[Datoteka:Drvena kapela.jpg|mini|desno|250px|Drvena kapela 1998. god.]]
[[Lipički perivoj|Povijesni perivoj u Lipiku]] vrtni je spomenik kulture. 
Zgrada [[Lipički Kursalon|Kursalona]] najveća je i najreprezentativnija građevina u Lipiku. Izgrađena je [[1893.]] godine na južnoj strani perivoja, po projektu Gustava Ratha iz [[Budimpešta|Budimpešte]] u stilu visoke renesanse. 
Godine [[1893.]] izgrađeno je u neposrednoj blizini Kursalona i natkriveno šetalište [[Lipički Wandelbahn|Wandelbahn]]. 
[[Drvena kapela]] sv. Andrije u Brezinama. Spomenik kulture A-kategorije. Jedina drvena crkva u Slavoniji, održana u izvornom izgledu. [[Brezine]] su naselje u sastavu grada Lipika, udaljeno oko 8 km.

==Obrazovanje==
=== Osnovna škola Lipik ===

Dan ustanove je 29. svibnja.

Učenici OŠ Lipik se posebno ponose svojim uspjesima u ekologiji, ženskom rukometu, nogometu i aktivnostima u vatrogasnoj mladeži. Geslo škole je: ''Grad bez parka isto je što i tijelo bez duše, a Lipik ima svoju dušu i ljude u njoj''.

=== Osnovna škola Grigor Vitez ===
Škola je aktivno uključena u projekte očuvanja okoliša, pa je [[2002.]] godine stekla i status Međunarodne eko-škole; 22. ožujka 2002. dodijeljena joj je po prvi puta Zelena zastava i certifikat, a status je obnovljen i 23. travnja [[2004.]]

==Kultura==
===Kulturne ustanove===
=== Multikulturalni centar ===
Centar je smješten u zgradi stare pučke škole, sagrađene [[1886.]] godine, koja je obnovljena sredstvima Grada Lipika, Ministarstva kulture i donacijom grada - prijatelja Abano Terme.

=== Gradska knjižnica i čitaonica ===

Gradska knjižnica i čitaonica smještena je u zgradi Multikulturalnog centra.

===Likovna umjetnost===
Likovni umjetnici:
* [[Matija Grgurević]], keramičar i slikar
* [[Vlado Paurić]], slikar [[naiva]]c
* dr. Oto Kraml, slikar amater
* [[Ivan Bukvić]], slikar amater
* [[Mato Bišćan]], slikar amater
* [[Nikolina Zanetti]], slikarica, studentica Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu
* [[Josip Boštik]], višegodišnji veleposlanik [[austro-ugarska monarhija|austro-ugarske monarhije]] sa vilom u Lipiku

U Lipiku se od [[1998.]] godine tradicionalno tijekom ljeta održava slikarska kolonija pod nazivom "Lipiku s ljubavlju". Ovu koloniju Grad sponzorira potrošnim materijalom, a slikari doniraju svoje radove za buduću gradsku galeriju, koja će biti osnovana u gradskom Multikulturalnom centru.

===Kulturne udruge===
=== KUD Zeleni Gaj ===

Kulturno umjetničko društvo iz [[Gaj (Lipik)|Gaj]]a osnovano je [[1976.]] godine. Kroz svoju tamburašku, folklornu i dramsku sekciju nastoje očuvati narodne pjesme, plesove i običaje svoga sela i lipičkog kraja.

Društvo ima 110 članova, od kojih je aktivno 42. Do sada su nastupali na brojnim smotrama folklora u Republici Hrvatskoj: Đakovačkim vezovima, [[Vinkovačke jeseni|Vinkovačkim jesenima]], Zagrebačkoj međunarodnoj smotri folklora, smotri LIDAS u Pleternici i drugima. Društvo vrlo često nastupa povodom raznih priredbi koje priređuje grad Lipik, kao i druge ustanove i udruge iz grada Lipika, a također su imali i nekoliko uspješnih gostovanja u inozemstvu; u Njemačkoj, Mađarskoj i Francuskoj. Početkom 2004. godine KUD Zeleni gaj je su u svojem matičnom mjestu otvorio i etno-muzej, sa stalnom izložbom [[narodna nošnja|narodnih nošnji]], uporabnih predmeta i drugih kulturnih blaga iz starina. Članovi društva nastupaju u svojim izvornim narodnim nošnjama, od kojih su neke stare i do stotinjak godina.

=== Gradski pjevački zbor Lipik ===

Zbor danas ima 35 članova i redovito održava probe 2 puta tjedno pod vodstvom prof. Jadranke Radonić - Sirovica. Gradski zbor Lipik je mješoviti pjevački zbor i okuplja građane različitih starosnih skupina i zanimanja. Iako prema godinama postojanja spada u mlađe pjevačke zborove, njegovi članovi već su sudjelovali na mnogo manifestacija obilježavanja vjerskih blagdana, obljetnica iz Domovinskog rata, te susreta pjevačkih zborova iz Požeško-slavonske i susjednih županija, a nastupe su odžavali u Lipiku, [[Pakrac]]u, [[Požega|Požegi]], Zagrebu te u Mađarskoj. Zbor tradicionalno njeguje suradnju sa svojim prijateljima iz grada [[Šikloš]] u Mađarskoj, te je organizirao susret pjevačkih zborova, s ciljem obogaćivanja kulturnog ljeta u Lipiku.

== Šport ==
* [[NK Lipik|NK Lipik 1925]]
* [[RK Lipik]]
* [[Kuglački klub Lipik 1974|KK Lipik 1974]]

Od 1999. održava se ''[[Streetball Lipik|Međunarodni streetball turnir Lipik]]''. Od 2016. turnir je [[Streetball Lipik|Lipik 3x3 Challenger]], turnir iz kvalifikacijske serije za 3x3 World Tour. Jedan je od najjačih turnira iz Challenger serije.<ref>[https://www.034portal.hr/index.php?id=23258 34portal, Lipik je najjači svjetski 3x3 Challenger!], objavljeno 1. rujna 2016., pristupljeno 11. travnja 2019.</ref><ref>[http://hotspots.net.hr/2016/08/lipik-uskoro-ugoscava-europski-globalno-najjaci-turnir-malbee-lipik-3x3-challenger/ Hotspots, Lipik je bio domaćin europskog i globalno najjačeg turnira MALBÉE LIPIK 3X3 CHALLENGER], objavljeno 3. kolovoza 2016., pristupjeno 11. travnja 2019.</ref><ref>[http://www.crohoops.com/2015/08/17/2015-streetball-lipik-report/ CroHoops, Košarkaški biser Hrvatske – Međunarodni streetball turnir u Lipiku 13.-14.08.2015.], objavljeno 17. kolovoza 2015., pristupljeno 11. travnja 2019.</ref>

Od 2003. održava se ''Božićni malonogometni turnir Lipik''.

==Udruge==

==Zanimljivosti==
Po Lipiku je ime dobio krater na [[Mars]]u.<ref>{{Citiranje časopisa|title=Planetary Names: Crater, craters: Lipik on Mars|url=https://planetarynames.wr.usgs.gov/Feature/14546?__fsk=-1092124443|accessdate=2019-11-10}}</ref>

Lipik je osamdesetih godina 20. stoljeća bio najpoželjnija i najposjećenija kontinentalna turistička destinacija bivše države, a među turistima je bio poznat i kao "kontinentalna Opatija".<ref>https://www.mojportal.hr/sport/fiba-je-odlucila-lipik-ce-21-i-22-svibnja-biti-domacin-svjetskog-natjecanja-u-3x3-kosarci/</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
=== Sestrinski projekti ===
{{ WProjekti
|commons =
|commonshr =
|commonscat = Lipik
|commonscathr = Lipik
|wikizvor =
|wikizvor_autor =
|wječnik =
|wikiknjige =
|wikicitat =
}}
=== Mrežna sjedišta ===
*[http://www.lipik.hr Službene stranice Grada Lipika] 
*[http://www.lipik.net LiPa.net - neovisni portal gradova Lipik i Pakrac]
*[http://www.takodobra.com TAKOdobra.com - portal za mlade Lipika, Pakraca i okolice]
*[http://www.hck-del.hr/ Službene stranice Hrvatskog centra za konjogojstvo i Državne ergele Lipik]

{{Gradska naselja Lipika}}
{{GiO PSŽ}}

[[Kategorija:Lipik| ]]
[[Kategorija:Gradovi u Požeško-slavonskoj županiji]]

Lipik - Povijest promjena

Suradnik10: /* Spomenici i znamenitosti */

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.*)↵\|commons(.*)\=(.*)↵\|commonshr(.*)\=(.*)↵\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|commonscathr(.*)\=(.*)↵\|wikizvor(.*)\=(.*)↵\|wikizvor_autor(.*)\=(.*)↵\|wječnik(.*)\=(.*)↵\|wikiknjige(.*)\=(.*)↵\|wikicitat(.*)\=(.*)↵}}' u ''

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.)↵\|commons(.)\=(.)↵\|commonshr(.)\=(.)↵\|commonscat(.)\=(.)↵\|commonscathr(.)\=(.)↵\|wikizvor(.)\=(.)↵\|wikizvor_autor(.)\=(.)↵\|wječnik(.)\=(.)↵\|wikiknjige(.)\=(.)↵\|wikicitat(.)\=(.*)↵}}' u ''