https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Linuxov_mre%C5%BEni_mostLinuxov mrežni most - Povijest promjena2026-07-18T23:02:08ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Linuxov_mre%C5%BEni_most&diff=762989&oldid=prevSuradnik10: preuzeto s hr.wikipedije2026-04-24T21:25:12Z<p>preuzeto s hr.wikipedije</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div>'''Linuxov mrežni most''' ([[engleski jezik|eng.]] ''Linux bridge''<ref>{{cite web|title=Linux network bridge|url=https://wiki.linuxfoundation.org/networking/bridge|access-date=10 August 2022|website=Linuxfoundation.org|publisher=Linuxfoundation}}</ref>), [[Mrežni premosnik|mrežni je premosnik]] u [[operacijski sustav|operacijskom sustavu]] [[Linux]]u, način povezivanja dvaju [[Ethernet]]ovih segmenata zajedno na način neovisan o protokolu. Paketi se prosljeđuju na temelju Ethernetove adrese, a ne [[IP adresa|IP adrese]] (poput [[usmjerivač]]a).<br />
<br />
Budući da se prosljeđivanje provodi na razini OSI sloja dva ([[OSI model|OSI]] 2), svi viši protokoli mogu proći transparentno kroz ovakav mrežni most.<br />
<br />
Kôd Linuxova mosta primijenjuje [[podskup]] standarda ANSI/IEEE 802.1d. Izvorno je Linux premošćivanje (bridge) prvi put napravljeno u Linux kernelu 2.2, a zatim ga je prepisao Lennert Buytenhek. Kod za most uključen je u serije kernela 2.4 i 2.6. i novije.<br />
<br />
Na most se mogu spojiti fizičke mrežne kartice (npr. '''eth0'''), ali i logička mrežna sučelja (npr. '''tap0''').<ref>{{Citiranje knjige|last=Horvat|first=Hrvoje|url=https://zenodo.org/doi/10.5281/zenodo.8119310|title=Operativni sustavi i računalne mreže - Linux u primjeni|date=2023-07-06|publisher=Hrvoje Horvat|year=2023|isbn=978-953-59438-22|location=Osijek|pages=664-672|doi=10.5281/zenodo.8119310}}</ref><br />
<br />
Moguće je na jedno mostovno sučelje (npr. '''br0''' ili '''vmbr0''') povezati više fizičkih mrežnih kartica (npr. '''eth0''' i '''eth1'''), ako se želi, primjerice, povezati više segmenata mreže. Međutim moguće je i istovremeno (čak i na isti most) spojiti i logička mrežna sučelja (npr. '''tap0''').<br />
<br />
To je korisno primjerice kod [[Virtualizacija|virtualizacije]] jer se u Linuxu '''''KVM'''''+'''''QEMU''''' kao [[hipervizor]] i [[emulator]] mogu spojiti samo na logičko [[TAP sučelje]].<br />
<br />
U virtualizaciji se obično koristi model u kojem je fizička mrežna kartica (pr. '''eth0''') spojena na most (pr. '''br0'''), a na isti most se spaja i '''TAP''' mrežno sučelje, po jedno za svako virtualno računalo, pa možemo imati:<br />
<br />
[[Datoteka:Linux bridge.png|mini|644x644px|ništa]]<br />
<br />
<br><br />
<br><br />
Bridge sučelje '''možemo''' povezivati sa sljedećim kategorijama mrežnih sučelja:<br />
<br />
* Fizičke mrežne kartice (npr. '''eth0''', '''enp0s1''', ... ).<br />
* Agregirana (team/[[Linux Bond|bond]]) mrežna sučelja (npr. '''bond0''', '''bond1''', ...).<br />
* [[VLAN]] mrežna sučelja (npr. '''eth0.10''', '''eth0.20''', '''bond0.10''', '''bond0.20''', ...).<br />
* Logička mrežna sučelja:<br />
** '''[[TAP sučelje|TAP]]''' mrežna sučelja.<br />
** [[TUN sučelje|'''TUN''']] mrežna sučelja.<br />
** Sva ostala logička sučelja: <br />
*** '''[[MACVLAN sučelje|MACVLAN]] sučelje'''<br />
*** '''[[IPVLAN sučelje|IPVLAN]] sučelje'''<br />
*** '''[[VxLAN sučelje|VxLAN]] sučelje'''<br />
*** '''[[MACVTAP sučelje|MACVTAP]] sučelje'''<br />
*** '''[[IPVTAP sučelje|IPVTAP]] sučelje, ...''' .<br />
<br />
Na bridge sučelje '''ne možemo''' spojiti sljedeća mrežna sučelja:<br />
<br />
* Pod sučelja fizičkih mrežnih kartica (pr. '''eth0:0''', '''eth0:1''', '''epp0s1:1''', ...)<br />
* Pod sučelja agregiranih (team/[[Linux Bond|Bond]]) mrežnih sučelja (pr. '''bond0:0''', '''bond0:1''', , ...)<br />
* Pod sučelja [[VLAN]] mrežnih sučelja (pr. '''eth0:1.10''', '''eth0:1.20''', ...)<br />
<br />
== Vidi još ==<br />
<br />
* [[Virtualizacija]]<br />
* [[Linux Bond]]<br />
<br />
== Izvori ==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
[[Kategorija:Linux]]<br />
[[Kategorija:Računalne mreže]]</div>Suradnik10