https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Linuxov_imenski_prostorLinuxov imenski prostor - Povijest promjena2026-08-06T02:53:58ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Linuxov_imenski_prostor&diff=762975&oldid=prevBot1: Automatski uvoz s hrwiki (kategorija: Virtualizacija)2026-04-24T21:21:34Z<p>Automatski uvoz s hrwiki (kategorija: Virtualizacija)</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div>'''Linuxov imenski prostor'''<ref>{{Citiranje knjige |last=Horvat |first=Hrvoje |url=https://zenodo.org/record/8272117 |title=Operativni sustavi i računalne mreže - Linux u primjeni |date=2023-07-06 |publisher=Hrvoje Horvat |year=2023 |isbn=978-953-59438-9-1 |location=Osijek |pages=924, 1055, 263-269 |doi=10.5281/zenodo.8119310}}</ref> ([[engleski jezik|eng.]] ''Linux namespace''<ref>{{Citiranje weba |last=Ovens |first=Steve |title=The 7 most used Linux namespaces |url=https://www.redhat.com/sysadmin/7-linux-namespaces |access-date=2022-11-30 |website=Enable Sysadmin |language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba |date=2021-07-21 |title=What Are Namespaces and cgroups, and How Do They Work? |url=https://www.nginx.com/blog/what-are-namespaces-cgroups-how-do-they-work/ |access-date=2022-11-30 |website=NGINX |language=en-US}}</ref>), [[imenski prostor|imenski je prostor]] u [[operacijski sustav|operacijskom sustavu]] [[Linux]]u. Linuxovi imenski prostori ([[:en:Linux_namespaces|Linux namespaces]]) koriste se za pokretanje [[LXC|Linuxovih spremnika]] u okruženju izoliranomu od Linuxa na [[Računalo|računalu]]. Postoji ih nekoliko kategorija:<br />
<br />
* '''Mount (mnt)''' - imenski prostor koji nadzire točke postavljanja (montiranja). Nakon stvaranja, postavke iz trenutnoga izoliranoga prostora, kopiraju se u novi imenski prostor, s tim da se točke postavljanja stvorene nakon toga ne šire između imenskih prostora. Uporabom zajedničkih podstabala moguće je širiti točke montiranja između imenskih prostora.<br />
* '''Process ID (pid)''' - PID pruža procesima (pokrenutim programima) nezavisan skup ID-ova procesa (PID-ova) od inih imenskih prostora. Imenski prostori PID-a ugniježđeni su, što znači da će pokretanjem novoga procesa on imati PID za svaki imenski prostor od trenutnoga prostora, do početnoga imenskoga prostora (PID-a). Stoga, početni PID može vidjeti sve procese, iako s drugačijim PID-ovima s kojima će drugi imenski prostori vidjeti procese. Prvomu procesu stvorenom u PID-u dodjeljuje se njegov identitetski (ID) broj i prima većinu istog posebnog tretmana kao i normalni '''''init''''' proces, ponajviše na način da su podprocesi unutar imenskoga prostora pridruženi njemu. To također znači kako će prekid PID-a prvoga procesa odmah prekinuti sve procese u njegovom PID-u i sve njegove podprocese (sve pokrenute programe).<br />
* '''Network (net)''' ili '''Mrežni imenski prostori''' virtualiziraju mrežni stog. Prilikom stvaranja mrežnoga imenskoga prostora postoji samo [[sučelje]] povratne petlje (eng. ''loopback''). Svako mrežno sučelje (fizičko ili virtualno) prisutno je u točno jednom prostoru i može se premještati između prostora. Svaki imenski prostor imat će privatni skup [[IP adresa]], vlastitu tablicu usmjeravanja, popis ''socketa'', tablicu praćenja veze, [[vatrozid]] i druge resurse povezane s mrežom. Uništavanje mrežnoga imenskoga prostora uništava sva virtualna sučelja unutar njega i premješta sva fizička sučelja unutar njega natrag u početni mrežni imenski prostor.<br />
* '''Interprocess Communication (ipc)''' - IPC-ovi izoliraju procese od međuprocesne komunikacije u stilu '''[[:en:UNIX_System_V|SysV]]'''. Ovo sprječava procese u različitim imenskim prostorima IPC-a na uporabu npr.'''SHM''' obitelji funkcija za uspostavljanje raspona zajedničke dijeljene pohrane između dvaju procesa. Umjesto toga, svaki će proces moći koristiti iste identifikatore za dijeljenu memorijsku regiju i proizvesti dvije takve različite regije.<br />
* '''UTS''' (eng. ''UNIX Time-Sharing'') - mogućuju jednomu sustavu izgled različitih imena poslužitelja (''hosts'') i domena za različite procese (pokrenute programe). Kada proces stvori novi UTS ime poslužitelja i domena novoga prostora (UTS-a) kopiraju se iz odgovarajućih vrijednosti u UTS-u pozivatelja.<br />
* '''User ID (user)''' ['''UID'''] ili '''korisnički imenski prostori''' značajka su za pružanje izolacije povlastica i razdvajanje identifikacije korisnika u više skupova procesa dostupnih od kernela 3.8. Uz administracijsku pomoć moguće je izgraditi spremnik s prividnim administracijskim pravima bez stvarnoga davanja povišenih povlastica korisničkim procesima. Poput PID-a, UID-ovi su ugniježđeni i svaki novi imenski prostor korisnika smatra se podređenim prostorom korisnika koji ga je stvorio. KIP sadrži tablicu mapiranja koja pretvara korisničke ID-ove s gledišta spremnika u gledište sustava. To omogućava, na primjer, korijenskom (''root'') korisniku posjedovanje korisničkoga ID-a 0 u spremniku, ali ga sustav za provjere vlasništva zapravo tretira kao korisnički ID 1.400.000. Slična se tablica koristi za preslikavanje skupnih ID-ova i provjere vlasništva.<br />
* '''Control group (cgroup) Namespace''' skriva identitet kontrolne skupine koje je proces član. Proces u takvom prostoru, provjeravajući koji je dio kontrolne skupine koji proces, uočava putanju koja je zapravo relativna u odnosu na kontrolnu grupu postavljenu u vrijeme stvaranja, skrivajući svoju pravi položaj i identitet kontrolne skupine. Ova vrsta imenskoga prostora postoji od ožujka 2016. od Linux kernela '''4.6.'''<br />
* '''Time Namespace''' ili '''vremenski imenski prostor''' omogućuje procesima uočavati različita sustavska vremena na način sličan UTS-u. Predložen je 2018. i postoji od Linux kernela '''5.6''', koji je objavljen u ožujku 2020.<br />
<br />
== Poveznice ==<br />
<br />
* [[Proxmox Virtual Environment]]<br />
* [[Hipervizor]]<br />
* [[LXC]] (Linux kontejneri)<br />
<br />
<br />
<br />
== Izvori ==<br />
<br />
<br />
[[Kategorija:Linux]]<br />
[[Kategorija:Virtualizacija]]</div>Bot1