WikiSysop: bnz

2022-03-23T10:00:18Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 23. ožujak 2022. u 10:00
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Linijski spektar'''-->'''~~Linijski spektar''' je [[Spektar (fizika)\|spektar]] [[elektromagnetsko zračenje\|elektromagnetskoga zračenja]] koji se sastoji od niza monokromatskih, međusobno odvojenih (diskretnih) spektralnih [[linija]]. '''Emisijski linijski spektar''' nastaje od [[svjetlost]]i koju emitiraju jedno[[atom]]ni [[plin]]ovi male [[gustoća\|gustoće]], a '''apsorpcijski linijski spektar''' nastaje od kontinuirane svjetlosti koja je prošla kroz jednoatomne plinove male gustoće.		Linijski spektar''' je [[Spektar (fizika)\|spektar]] [[elektromagnetsko zračenje\|elektromagnetskoga zračenja]] koji se sastoji od niza monokromatskih, međusobno odvojenih (diskretnih) spektralnih [[linija]]. '''Emisijski linijski spektar''' nastaje od [[svjetlost]]i koju emitiraju jedno[[atom]]ni [[plin]]ovi male [[gustoća\|gustoće]], a '''apsorpcijski linijski spektar''' nastaje od kontinuirane svjetlosti koja je prošla kroz jednoatomne plinove male gustoće.

	Linijski su spektri atoma pojedinih [[kemijski element\|kemijskih elemenata]] jedinstveni, to jest svaka vrsta atoma emitira svjetlost svojstvenih [[frekvencija]]. [[Spektralna analiza\|Spektralnom analizom]] [[zračenje\|zračenja]] nepoznate plinovite tvari može se odrediti kemijski sastav te tvari, spektralnom analizom svjetlosti koja dolazi sa [[zvijezda]] može se odrediti kemijski sastav tih zvijezda. Tako je analizom apsorpcijskoga linijskoga spektra [[Sunčeva svjetlost\|Sunčeve svjetlosti]] [[helij]] najprije otkriven na [[Sunce\|Suncu]] (1868.), a tek poslije otkriven je i na [[Zemlja\|Zemlji]] (1895.). <ref> '''linijski spektar''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=69779] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.</ref>		Linijski su spektri atoma pojedinih [[kemijski element\|kemijskih elemenata]] jedinstveni, to jest svaka vrsta atoma emitira svjetlost svojstvenih [[frekvencija]]. [[Spektralna analiza\|Spektralnom analizom]] [[zračenje\|zračenja]] nepoznate plinovite tvari može se odrediti kemijski sastav te tvari, spektralnom analizom svjetlosti koja dolazi sa [[zvijezda]] može se odrediti kemijski sastav tih zvijezda. Tako je analizom apsorpcijskoga linijskoga spektra [[Sunčeva svjetlost\|Sunčeve svjetlosti]] [[helij]] najprije otkriven na [[Sunce\|Suncu]] (1868.), a tek poslije otkriven je i na [[Zemlja\|Zemlji]] (1895.). <ref> '''linijski spektar''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=69779] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.</ref>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-28T09:37:01Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Linijski spektar''' je [[Spektar (fizika)|spektar]] [[elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskoga zračenja]] koji se sastoji od niza monokromatskih, međusobno odvojenih (diskretnih) spektralnih [[linija]]. '''Emisijski linijski spektar''' nastaje od [[svjetlost]]i koju emitiraju jedno[[atom]]ni [[plin]]ovi male [[gustoća|gustoće]], a '''apsorpcijski linijski spektar''' nastaje od kontinuirane svjetlosti koja je prošla kroz jednoatomne plinove male gustoće.

Linijski su spektri atoma pojedinih [[kemijski element|kemijskih elemenata]] jedinstveni, to jest svaka vrsta atoma emitira svjetlost svojstvenih [[frekvencija]]. [[Spektralna analiza|Spektralnom analizom]] [[zračenje|zračenja]] nepoznate plinovite tvari može se odrediti kemijski sastav te tvari, spektralnom analizom svjetlosti koja dolazi sa [[zvijezda]] može se odrediti kemijski sastav tih zvijezda. Tako je analizom apsorpcijskoga linijskoga spektra [[Sunčeva svjetlost|Sunčeve svjetlosti]] [[helij]] najprije otkriven na [[Sunce|Suncu]] (1868.), a tek poslije otkriven je i na [[Zemlja|Zemlji]] (1895.). <ref> '''linijski spektar''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=69779] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.</ref>

[[datoteka:Emission spectrum-H.svg|mini|757px|center|Linijski [[emisijski spektar]] [[vodik]]a.]]

== Objašnjenje ==
[[Čvrste tvari]] usijane do bijelog žara emitiraju [[svjetlost]], koja daje svih [[valna duljina|valnih duljina]], odnosno [[boja]], sličan [[Fraunhoferove linije|Sunčevu spektru]]. Takav se spektar zove neprekidni ili kontinuirani spektar jer kod njega jedna boja prelazi neprekidno u drugu. U izuzetnim slučajevima takve spektre daju [[tekućine]] i [[plin]]ovi.

Plinoviti izvori svjetlosti daju diskontinuirani spektar koji može biti linijski i vrpčasti. Ako je izvor svjetlosti užareni [[plin]] ili [[para]] u [[atom]]skom stanju onda dobijemo [[linijski spektar]]. Linijski spektri sastoje se od nekoliko oštrih crta. Takav je spektar svojstven za pojedine [[Kemijski element|kemijske elemente]], od kojih se sastoji plin izvora svjetlosti. Na primjer [[Spektar (fizika)|spektar]] [[natrij]]evih [[para]] pokazuje samo jednu žutu crtu. Pošto linijske spektre daju atomi pojedinih kemijskih elemenata, zato se oni zovu [[atomska spektrometrija|atomski spektri]]. Oni su najvažniji od sviju spektara.

Ako je izvor svjetlosti plin ili para u [[molekula]]rnom stanju, onda svjetlost koju daje takav izvor svjetlosti ima vrpčasti spektar. Takav se spektar sastoji od nekoliko širokih svijetlih pruga (vrpca) koje su na jednoj strani oštro ograničene, a na drugoj se strani postepeno gube. Ovakav spektar daju spojevi koji se ni u užarenom plinovitom stanju ne raspadaju. To je spektar molekula. Od elemenata takav spektar daje [[dušik]] i [[jod]]. Sve te spektre zovemo emisijski spektri, jer ih dobivamo od izvora, koji emitiraju svjetlost. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>

[[datoteka:Emission spectrum-Fe.svg|mini|757px|center|Linijski [[emisijski spektar]] [[željezo|željeza]].]]

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Spektroskopija]]

Linijski spektar - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica