Lika - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.)\=(.)↵\|commonshr(.)\=(.)↵\|commonscat(.)\=(.)↵\|commonscathr(.)\=(.)↵}}' u ''

2026-03-12T18:05:48Z

Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.*)\=(.*)↵\|commonshr(.*)\=(.*)↵\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|commonscathr(.*)\=(.*)↵}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 12. ožujak 2026. u 18:05
Redak 181:		Redak 181:

	=== Ostali projekti ===		=== Ostali projekti ===
	~~{{WProjekti~~
	~~\|commons =~~
	~~\|commonshr =~~
	~~\|commonscat = Lika~~
	~~\|commonscathr = Lika~~
	}}

	[[Kategorija:Visoravni u Hrvatskoj]]		[[Kategorija:Visoravni u Hrvatskoj]]
	[[Kategorija:Lika\|*]]		[[Kategorija:Lika\|*]]
	[[Kategorija:Hrvatske regije]]		[[Kategorija:Hrvatske regije]]

Suradnik10: /* Vladavina Turaka */

2026-02-14T23:15:34Z

Vladavina Turaka

←Starija inačica		Inačica od 14. veljača 2026. u 23:15
Redak 92:		Redak 92:
	Turcima u povijesnim vrelima tog vremena naziva se muslimane ovog kraja koji nisu otišli 1689. kad su se postrojbe Osmanskog Carstva povukle u Bosanski sandžak, nego su ostali kod kuće te su primili kršćanstvo te zadržalo kuće i zemlje. Najvažnije pokršteničko naselje je Perušić, a u njemu je do četvrtine stanovnika ostalo i pokrstilo se, iz čega svjedoče prezimena koja pripadaju muslimanskom korpusu. Ostali muslimani su otišli na desnu stranu Une, u krupsko i cazinsko područje.<ref name=Mataija21/>		Turcima u povijesnim vrelima tog vremena naziva se muslimane ovog kraja koji nisu otišli 1689. kad su se postrojbe Osmanskog Carstva povukle u Bosanski sandžak, nego su ostali kod kuće te su primili kršćanstvo te zadržalo kuće i zemlje. Najvažnije pokršteničko naselje je Perušić, a u njemu je do četvrtine stanovnika ostalo i pokrstilo se, iz čega svjedoče prezimena koja pripadaju muslimanskom korpusu. Ostali muslimani su otišli na desnu stranu Une, u krupsko i cazinsko područje.<ref name=Mataija21/>

	Nakon oslobađanja Like i Krbave od Turaka, Brinjaci i Stajničani su onamo naseljavani u pod vodstvom Nikole pl. [[Holjevci\|Holjevca]] početkom 17. stoljeća. <ref>[https://forum.nasa-lika.com/index.php?topic=825.0 ''Holjevac'']. Forum Naša Lika. 15. listopada 2008. / Dr. F D. Hrvatski časnici u vojsci Napoleona I. Velikog, u: "Karlovački glasnik", Vl/br. 7., 19. lipnja 1937., Karlovac.</ref>		Nakon oslobađanja Like i Krbave od Turaka, Brinjaci i Stajničani su onamo naseljavani u pod vodstvom Nikole pl. [[Holjevci\|Holjevca]] početkom 17. stoljeća. Podlapački kapetan, odnosno porkulab - kaštelan Jurica Holjevac je 1698. naselio u Udbinu nekoliko obitelji iz Brinja, Jezerana i Križpolja.<ref>[https://forum.nasa-lika.com/index.php?topic=825.0 ''Holjevac'']. Forum Naša Lika. 15. listopada 2008. / Dr. F D. Hrvatski časnici u vojsci Napoleona I. Velikog, u: "Karlovački glasnik", Vl/br. 7., 19. lipnja 1937., Karlovac.</ref>

	== Habsburško doba ==		== Habsburško doba ==

Suradnik10: /* Vladavina Turaka */

2026-02-14T23:13:49Z

Vladavina Turaka

←Starija inačica		Inačica od 14. veljača 2026. u 23:13
Redak 92:		Redak 92:
	Turcima u povijesnim vrelima tog vremena naziva se muslimane ovog kraja koji nisu otišli 1689. kad su se postrojbe Osmanskog Carstva povukle u Bosanski sandžak, nego su ostali kod kuće te su primili kršćanstvo te zadržalo kuće i zemlje. Najvažnije pokršteničko naselje je Perušić, a u njemu je do četvrtine stanovnika ostalo i pokrstilo se, iz čega svjedoče prezimena koja pripadaju muslimanskom korpusu. Ostali muslimani su otišli na desnu stranu Une, u krupsko i cazinsko područje.<ref name=Mataija21/>		Turcima u povijesnim vrelima tog vremena naziva se muslimane ovog kraja koji nisu otišli 1689. kad su se postrojbe Osmanskog Carstva povukle u Bosanski sandžak, nego su ostali kod kuće te su primili kršćanstvo te zadržalo kuće i zemlje. Najvažnije pokršteničko naselje je Perušić, a u njemu je do četvrtine stanovnika ostalo i pokrstilo se, iz čega svjedoče prezimena koja pripadaju muslimanskom korpusu. Ostali muslimani su otišli na desnu stranu Une, u krupsko i cazinsko područje.<ref name=Mataija21/>

			Nakon oslobađanja Like i Krbave od Turaka, Brinjaci i Stajničani su onamo naseljavani u pod vodstvom Nikole pl. [[Holjevci\|Holjevca]] početkom 17. stoljeća. <ref>[https://forum.nasa-lika.com/index.php?topic=825.0 ''Holjevac'']. Forum Naša Lika. 15. listopada 2008. / Dr. F D. Hrvatski časnici u vojsci Napoleona I. Velikog, u: "Karlovački glasnik", Vl/br. 7., 19. lipnja 1937., Karlovac.</ref>

			== Habsburško doba ==
	Kranjci su naseljenici. Naselila ih je Dvorska komora 1694. s granica Kranjske. Među njima su tri skupine: autohtoni Kranjci, njemački Kranjci te potomci ranijih hrvatskih izbjeglica koji su pred Osmanlijama naseljavali posebno južni dio Kranjske (Bela Krajina i Kočevsko). Ova skupina donijela je sa sobom i neke osobine kajkavskog narječja. Osim njih, Kranjci iz izvora su bile i onodobni administratori u službi Habsburgovaca.<ref name=Mataija21/>		Kranjci su naseljenici. Naselila ih je Dvorska komora 1694. s granica Kranjske. Među njima su tri skupine: autohtoni Kranjci, njemački Kranjci te potomci ranijih hrvatskih izbjeglica koji su pred Osmanlijama naseljavali posebno južni dio Kranjske (Bela Krajina i Kočevsko). Ova skupina donijela je sa sobom i neke osobine kajkavskog narječja. Osim njih, Kranjci iz izvora su bile i onodobni administratori u službi Habsburgovaca.<ref name=Mataija21/>

Suradnik10: /* 18. stoljeće i kasnije */

2025-09-10T03:34:41Z

18. stoljeće i kasnije

@@ Redak 80: / Redak 80: @@
 Osmanlijski prodori na ovo područje počinju nakon pada [[Bosna|Bosne]] ([[1463.]]), da bi kulminirali [[Krbavska bitka|Krbavskom bitkom]] [[1493.]] godine, u kojoj je uništena hrvatska feudalna vojska. Između [[1522.]] i [[1524.]] turska vojska zauzela je čitavo područje Like, s iznimkom Gacke doline i Brinja. Starosjedilačko hrvatsko stanovništvo dijelom je prihvatilo [[Islam|islamsku vjeru]], a pojavljuju se i prvi pravoslavni [[Vlasi]]. Osmanska vlast je u ovom prostoru [[1580.]] osnovala Lički (Krčki) [[sandžak]] sa sjedištem u [[Knin]]u i glavnim ličkim uporištem na Udbini. Takvo stanje potrajalo je sve do velikog austrijsko-turskog rata (1683.-1699.), u kojem je pod vodstvom katoličkog svećenika [[Marko Mesić|Marka Mesića]] masovno sudjelovalo preostalo [[Katoličanstvo|katoličko]] stanovništvo te je oslobođena čitava Lika osim Ličkog Pounja.
-=== 18. stoljeće i kasnije ===
-[[Datoteka:Hrvatski skolski muzej zup Lic Krb 300109.jpg|desno|mini|250px|[[Ličko-krbavska županija]] (1881. - 1918.)]]Nakon protjerivanja Osmanlija očekivao se povratak Like pod vlast hrvatskog [[ban]]a. Međutim, [[Habsburg|Habsburška monarhija]] stavila ju je pod izravnu vlast svoje dvorske Komore, a zatim [[1714.]] godine pod upravu Karlovačkog generalata. Tako je Lika došla u sastav [[Vojna krajina|Vojne krajine]] u čijem će sastavu ostati sve do njezinog ukidanja [[1881.]] godine. Kako su Ličani u početku pružali otpor strogom vojnom režimu, [[1746.]] godine osnovan je posebni vojno-upravni teritorij [[Lička regimenta|Ličke regimente]] (pukovnije), da bi se učvrstilio nadzor nad ovim krajem. Usporedno sa stvaranjem novog upravnog ustroja, na ličko područje naselilo se se novo stanovništvo, Hrvati [[Bunjevci]] i pravoslavni Vlasi (kasnije [[Srbi]]) koji su trebali poslužiti kao stalna vojska za potrebe bečkog dvora. Ta opća militarizacija Like, u kojoj je sve bilo podređeno potrebama stalnog ratovanja, znatno će utjecati na mentalitet njenog stanovništva.
+[[Datoteka:Hrvatski skolski muzej zup Lic Krb 300109.jpg|desno|mini|250px|[[Ličko-krbavska županija]] (1881. - 1918.)]]Nakon protjerivanja Osmanlija očekivao se povratak Like pod vlast hrvatskog [[ban]]a. Međutim, [[Habsburg|Habsburška monarhija]] stavila ju je pod izravnu vlast svoje dvorske Komore, a zatim [[1714.]] godine pod upravu Karlovačkog generalata. Tako je Lika došla u sastav [[Vojna krajina|Vojne krajine]] u čijem će sastavu ostati sve do njezinog ukidanja [[1881.]] godine. Kako su Ličani u početku pružali otpor strogom vojnom režimu, [[1746.]] godine osnovan je posebni vojno-upravni teritorij [[Lička regimenta|Ličke regimente]] (pukovnije), da bi se učvrstilio nadzor nad ovim krajem.
 U doba napoleonske vladavine u Hrvatskoj, Lika i Krbava bile su neko vrijeme pod vlašću Francuza. Tada je zapovjednik vojne oblasti u Lici bio pukovnik [[Marko Slivarić]]. Kako jedan dio Ličana nije htio služiti u francuskoj vojsci, odlučili su se na seobu. Zato je 1810. godine krenula iz Like skupina od oko 4000 iseljenika. Oni su tada naselili [[Srijem]] i [[Banat]]. Francuska je uprava u Lici, za relativno kratko vrijeme, učinila za ovaj kraj dosta korisnih stvari. Sagrađene su nove ceste, škole i upravne zgrade. Francuske vlasti pozvale su ličke hajduke da se vrate svojim kućama bez bojazni da će im biti suđeno. Osim toga, svim ličkim selima vraćena je nekadašnja samouprava, pa su ponovno birani seoski starješine s nekadašnjim ovlastima. Tako je bilo u Lici do 1814. godine, kada je došlo do pada Napoleona i ponovne obnove austrijske vlasti u Vojnoj Krajini.<ref name=":0" />

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-22T10:07:49Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2025. u 10:07
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Lika'''-->~~{{dz\|[[Lika (rijeka)]]}}		{{dz\|[[Lika (rijeka)]]}}
	[[Datoteka:Lika (i Primorje).png\|alt=Lika i Primorje na karti Hrvatske\|mini\|250x250px\|Lika (zeleno) i ličko Primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske]]'''Lika''' je povijesna [[regija]] na jugozapadu središnjeg dijela [[Hrvatska\|Hrvatske]], površine od oko 5.000 km<sup>2</sup>. Najveći grad u regiji je [[Gospić]].[[Datoteka:Lika region map.png\|right\|thumb\|274x274px\|Detaljna karta Like]]		[[Datoteka:Lika (i Primorje).png\|alt=Lika i Primorje na karti Hrvatske\|mini\|250x250px\|Lika (zeleno) i ličko Primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske]]'''Lika''' je povijesna [[regija]] na jugozapadu središnjeg dijela [[Hrvatska\|Hrvatske]], površine od oko 5.000 km<sup>2</sup>. Najveći grad u regiji je [[Gospić]].[[Datoteka:Lika region map.png\|right\|thumb\|274x274px\|Detaljna karta Like]]

Suradnik10: Zamjena teksta - '[[Plitvička jezera (Ličko-senjska županija)' u '[[Plitvička Jezera (Ličko-senjska županija)'

2025-04-06T17:33:00Z

Zamjena teksta - '[[Plitvička jezera (Ličko-senjska županija)' u '[[Plitvička Jezera (Ličko-senjska županija)'

←Starija inačica		Inačica od 6. travanj 2025. u 17:33
Redak 33:		Redak 33:
	* [[Otočac]] (9.778),		* [[Otočac]] (9.778),
	* [[Gračac]] (4.690)		* [[Gračac]] (4.690)
	* [[Plitvička ~~jezera~~ (Ličko-senjska županija)\|Korenica]] (4.373)		* [[Plitvička Jezera (Ličko-senjska županija)\|Korenica]] (4.373)
	* [[Josipdol]] (3.773)		* [[Josipdol]] (3.773)
	* [[Brinje]] (3.256)		* [[Brinje]] (3.256)

WikiSysop: file->datoteka

2022-04-30T02:29:24Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 30. travanj 2022. u 02:29
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Lika'''-->{{dz\|[[Lika (rijeka)]]}}		<!--'''Lika'''-->{{dz\|[[Lika (rijeka)]]}}
	[[Datoteka:Lika (i Primorje).png\|alt=Lika i Primorje na karti Hrvatske\|mini\|250x250px\|Lika (zeleno) i ličko Primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske]]'''Lika''' je povijesna [[regija]] na jugozapadu središnjeg dijela [[Hrvatska\|Hrvatske]], površine od oko 5.000 km<sup>2</sup>. Najveći grad u regiji je [[Gospić]].[[~~File~~:Lika region map.png\|right\|thumb\|274x274px\|Detaljna karta Like]]		[[Datoteka:Lika (i Primorje).png\|alt=Lika i Primorje na karti Hrvatske\|mini\|250x250px\|Lika (zeleno) i ličko Primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske]]'''Lika''' je povijesna [[regija]] na jugozapadu središnjeg dijela [[Hrvatska\|Hrvatske]], površine od oko 5.000 km<sup>2</sup>. Najveći grad u regiji je [[Gospić]].[[Datoteka:Lika region map.png\|right\|thumb\|274x274px\|Detaljna karta Like]]

	== Ime ==		== Ime ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-08T11:34:52Z

Bot: Automatski unos stranica

Prikaži promjene

Lika - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.*)\=(.*)↵\|commonshr(.*)\=(.*)↵\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|commonscathr(.*)\=(.*)↵}}' u ''

Suradnik10: /* Vladavina Turaka */

Suradnik10: /* Vladavina Turaka */

Suradnik10: /* 18. stoljeće i kasnije */

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '[[Plitvička jezera (Ličko-senjska županija)' u '[[Plitvička Jezera (Ličko-senjska županija)'

WikiSysop: file->datoteka

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.)\=(.)↵\|commonshr(.)\=(.)↵\|commonscat(.)\=(.)↵\|commonscathr(.)\=(.)↵}}' u ''