Lijevani cink - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-22T08:13:22Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2025. u 08:13
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Lijevani cink'''-->~~[[Datoteka:Berlin Neues Museum Niobidenssal.jpg\|mini\|Pozlaćeni lukovi od lijevanog cinka, Niobidensaal, Neuen Museum, Berlin]]		[[Datoteka:Berlin Neues Museum Niobidenssal.jpg\|mini\|Pozlaćeni lukovi od lijevanog cinka, Niobidensaal, Neuen Museum, Berlin]]
	'''Lijevani cink''' pobliže je određenje tehnike koja je većinom u [[19. stoljeće\|19. stoljeću]] korištena prije svega za izradu arhitektonskih [[ukras]]a i [[skulptura]].		'''Lijevani cink''' pobliže je određenje tehnike koja je većinom u [[19. stoljeće\|19. stoljeću]] korištena prije svega za izradu arhitektonskih [[ukras]]a i [[skulptura]].

WikiSysop: file->datoteka

2022-04-30T02:28:19Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 30. travanj 2022. u 02:28
Redak 3:		Redak 3:

	== Povijest==		== Povijest==
	[[~~File~~:Greifswald-Rubenowdenkmal-2005.jpg\|thumb\|right\|Rubenow Denkmal,najveći spomenik od lijevanog cinka u Njemačkoj, 19.st.]]		[[Datoteka:Greifswald-Rubenowdenkmal-2005.jpg\|thumb\|right\|Rubenow Denkmal,najveći spomenik od lijevanog cinka u Njemačkoj, 19.st.]]
	Značajan je doprinos širenju ove tehnologije imalo otkriće Sylvestera i Hobsona [[1805.]], koji su otkrili da [[cink]] zagrijan na 100[[Celzij\|°C]] gubi svoju [[krtost]]. Proizvodnja je cinka u [[Europa\|Europi]] postala moguća nakon otkrića procesa [[Destilacija\|destilacije]], koji su neovisno jedni o drugima početkom 19. stoljeća otkrili [[William Champion]] iz [[Bristol]]a, [[Christian Ruberg]] u [[Šleska\|Šleskoj]] te [[Daniel Dony]] iz [[Lüttich]]a.		Značajan je doprinos širenju ove tehnologije imalo otkriće Sylvestera i Hobsona [[1805.]], koji su otkrili da [[cink]] zagrijan na 100[[Celzij\|°C]] gubi svoju [[krtost]]. Proizvodnja je cinka u [[Europa\|Europi]] postala moguća nakon otkrića procesa [[Destilacija\|destilacije]], koji su neovisno jedni o drugima početkom 19. stoljeća otkrili [[William Champion]] iz [[Bristol]]a, [[Christian Ruberg]] u [[Šleska\|Šleskoj]] te [[Daniel Dony]] iz [[Lüttich]]a.

Redak 16:		Redak 16:

	== Tlačni lijev u cinku ==		== Tlačni lijev u cinku ==
	[[~~File~~:Snowplough Matchbox with box.jpg\|mini\|Matchbox kamion za čišćenje snijega, tlačni cink lijev]]		[[Datoteka:Snowplough Matchbox with box.jpg\|mini\|Matchbox kamion za čišćenje snijega, tlačni cink lijev]]
	Nasuprot staroj tehnologiji izrade šupljih odljeva danas se pretežno koristi tlačni lijev u cinkuI. Na ovaj su način izvedeni i poznati Matchbox automobili igračke, ali i brojni uporabni predmeti poput patentnih zatvarača.		Nasuprot staroj tehnologiji izrade šupljih odljeva danas se pretežno koristi tlačni lijev u cinkuI. Na ovaj su način izvedeni i poznati Matchbox automobili igračke, ali i brojni uporabni predmeti poput patentnih zatvarača.

Redak 23:		Redak 23:

	== Spomenici od cinka u Hrvatskoj ==		== Spomenici od cinka u Hrvatskoj ==
	[[~~File~~:Zagreb. Teatro nacional 5.jpg\|thumb\|right\|Hrvatsko narodno kazalište, Zagreb, dekorativne skulpture od cinka]]		[[Datoteka:Zagreb. Teatro nacional 5.jpg\|thumb\|right\|Hrvatsko narodno kazalište, Zagreb, dekorativne skulpture od cinka]]
	Arhitektonski ukrasi od cinka dominiraju krovom zgrade uprave [[HŽ\|hrvatskih željeznica]], te na zgradi [[HNK u Zagrebu\|Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu]], navodno je i izvorna verzija Fernkornovog spomenika Sv. Jurju bila od cinka, a od cinka je i tkz. genij prosvjete koji se pripisuje kiparu [[Dragutin Morak\|Dragutinu Moraku]], a danas se čuva u [[Muzej za umjetnost i obrt u Zagrebu\|Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu]], dok je nekada stajao na [[Starčevičev dom\|Starčevičevu domu]], također u Zagrebu (danas Gradska knjižnica, nadomješten replikom u lijevanom i pozlaćenom aluminiju).		Arhitektonski ukrasi od cinka dominiraju krovom zgrade uprave [[HŽ\|hrvatskih željeznica]], te na zgradi [[HNK u Zagrebu\|Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu]], navodno je i izvorna verzija Fernkornovog spomenika Sv. Jurju bila od cinka, a od cinka je i tkz. genij prosvjete koji se pripisuje kiparu [[Dragutin Morak\|Dragutinu Moraku]], a danas se čuva u [[Muzej za umjetnost i obrt u Zagrebu\|Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu]], dok je nekada stajao na [[Starčevičev dom\|Starčevičevu domu]], također u Zagrebu (danas Gradska knjižnica, nadomješten replikom u lijevanom i pozlaćenom aluminiju).

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-19T00:11:46Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Berlin Neues Museum Niobidenssal.jpg|mini|Pozlaćeni lukovi od lijevanog cinka, Niobidensaal, Neuen Museum, Berlin]]
'''Lijevani cink''' pobliže je određenje tehnike koja je većinom u [[19. stoljeće|19. stoljeću]] korištena prije svega za izradu arhitektonskih [[ukras]]a i [[skulptura]].

== Povijest==
[[File:Greifswald-Rubenowdenkmal-2005.jpg|thumb|right|Rubenow Denkmal,najveći spomenik od lijevanog cinka u Njemačkoj, 19.st.]]
Značajan je doprinos širenju ove tehnologije imalo otkriće Sylvestera i Hobsona [[1805.]], koji su otkrili da [[cink]] zagrijan na 100[[Celzij|°C]] gubi svoju [[krtost]]. Proizvodnja je cinka u [[Europa|Europi]] postala moguća nakon otkrića procesa [[Destilacija|destilacije]], koji su neovisno jedni o drugima početkom 19. stoljeća otkrili [[William Champion]] iz [[Bristol]]a, [[Christian Ruberg]] u [[Šleska|Šleskoj]] te [[Daniel Dony]] iz [[Lüttich]]a.

Oko 1900. je u europskim građanskim domovima bila omiljena uporaba ukrasnih figura izrađenih u lijevanom cinku. Iste su većinom izrađivane od slitine [[cink]]a i [[aluminij]]a (tkz. [[Zamak (cinkova slitina)|zamak]], sastava oko 4 % Al, do 1 % Cu i oko 0,05 % Mg ). Navedimo i da je [[njemačka]] tvrtka [[Kraus, Walchenbach & Peltzer]] u svom katalogu uzoraka nudila ni manje ni više nego 5000 različitih ukrasa od lijevanog [[cink]]a.

== Primjeri uporabe u arhitekturi i skulpturi ==
[[Datoteka:Berlin Neues Museum Westtympanon August Kiss.JPG|thumb|right|reljef u lijevanom bijelo obojenom cinku: „Die Kunst unterweist Industrie und Kunstgewerbe“ ,August Kiß ,zapadni timpanon Neuen Museums, Berlin, 1862]]
[[Datoteka:Heldenberg Heldenallee.jpg|mini|links|Biste od lijevanog cinka, Heldenallee Gedenkstätte Heldenberg.]]
* Dvije više od 2,5 m visoke i oko 850 kg teške monumentalne vaze, po nacrtu [[Ludwig Ferdinand Hesse]]a, oko 1862, Park Sanssouci, Potsdam.
* Skulpture zmajeva, na krovu pagode, Klausberg,
* Šest apostola, katedrala u [[Helsinki]]ju

== Tlačni lijev u cinku ==
[[File:Snowplough Matchbox with box.jpg|mini|Matchbox kamion za čišćenje snijega, tlačni cink lijev]]
Nasuprot staroj tehnologiji izrade šupljih odljeva danas se pretežno koristi tlačni lijev u cinkuI. Na ovaj su način izvedeni i poznati Matchbox automobili igračke, ali i brojni uporabni predmeti poput patentnih zatvarača.

== Oštećenja i restauriranje ==
Čisti je cink sjajan i relativno otporan na [[korozija|koroziju]]. No pod utjecajem u [[zrak]]u prisutne vlage isti se prevlači sivom patinom koje je glavni sastojak [[cink karbonat]].

== Spomenici od cinka u Hrvatskoj ==
[[File:Zagreb. Teatro nacional 5.jpg|thumb|right|Hrvatsko narodno kazalište, Zagreb, dekorativne skulpture od cinka]]
Arhitektonski ukrasi od cinka dominiraju krovom zgrade uprave [[HŽ|hrvatskih željeznica]], te na zgradi [[HNK u Zagrebu|Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu]], navodno je i izvorna verzija Fernkornovog spomenika Sv. Jurju bila od cinka, a od cinka je i tkz. genij prosvjete koji se pripisuje kiparu [[Dragutin Morak|Dragutinu Moraku]], a danas se čuva u [[Muzej za umjetnost i obrt u Zagrebu|Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu]], dok je nekada stajao na [[Starčevičev dom|Starčevičevu domu]], također u Zagrebu (danas Gradska knjižnica, nadomješten replikom u lijevanom i pozlaćenom aluminiju).

==Dodatna literatura==
* Peter Mottner (Hrsg.): ''Zinkguss: die Konservierung von Denkmälern aus Zink. Gemeinschaftsprojekt des Bayerischen Landesamtes für Denkmalpflege und der Stiftung Preußische Schlösser und Gärten Berlin-Brandenburg, gefördert von der Deutschen Bundesstiftung Umwelt, Osnabrück'', (Arbeitshefte des Bayerischen Landesamtes für Denkmalpflege; 98), München: Lipp, 1999, {{ISBN|3-87490-695-7}}.

==Vanjske poveznice==

==Izvori==
{{Izvori}}

[[Kategorija:Umjetnička obrada metala]]