WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-22T09:20:11Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2025. u 09:20
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Liberalizam'''-->~~{{Infookvir ideologija\|ime = Liberalizam\|samostalna obilježja = sloboda tiska\|nastanak = 17. stoljeće\|slika = Declaration of the Rights of Man and of the Citizen in 1789.jpg\|opis slike = Deklaracija o pravima čovjeka i građanina}}'''Liberalizam''' ([[Latinski jezik\|lat.]] ''liberalis ← liber'' = slobodan, slobodarstvo, slobodoumlje) [[svjetonazor]] je koji zagovara smanjenje nadzora države i drugih političkih institucija nad individualnom slobodom pojedinca; politička doktrina koja zagovara [[demokracija\|demokratske oblike]] vlasti, političku toleranciju i postupne reforme političkih i društvenih institucija. U [[ekonomija\|ekonomiji]] zagovara, tradicionalno, načelo ''[[laissez faire]]'', tj. nesputano djelovanje [[slobodno tržište\|slobodnog tržišta]] i tržišnih zakonitosti te smanjenje prerogativa [[socijalizam\|socijalističke]] države. Liberalizam je borba građanske klase za slobodu mišljenja i neograničenu slobodu tržišta. Liberali vjeruju u ljudski razum (racionalnost) i bili su često u povijesti (osobito u 19. stoljeću) utilitaristi.		{{Infookvir ideologija\|ime = Liberalizam\|samostalna obilježja = sloboda tiska\|nastanak = 17. stoljeće\|slika = Declaration of the Rights of Man and of the Citizen in 1789.jpg\|opis slike = Deklaracija o pravima čovjeka i građanina}}'''Liberalizam''' ([[Latinski jezik\|lat.]] ''liberalis ← liber'' = slobodan, slobodarstvo, slobodoumlje) [[svjetonazor]] je koji zagovara smanjenje nadzora države i drugih političkih institucija nad individualnom slobodom pojedinca; politička doktrina koja zagovara [[demokracija\|demokratske oblike]] vlasti, političku toleranciju i postupne reforme političkih i društvenih institucija. U [[ekonomija\|ekonomiji]] zagovara, tradicionalno, načelo ''[[laissez faire]]'', tj. nesputano djelovanje [[slobodno tržište\|slobodnog tržišta]] i tržišnih zakonitosti te smanjenje prerogativa [[socijalizam\|socijalističke]] države. Liberalizam je borba građanske klase za slobodu mišljenja i neograničenu slobodu tržišta. Liberali vjeruju u ljudski razum (racionalnost) i bili su često u povijesti (osobito u 19. stoljeću) utilitaristi.

	Začetnici moderne liberalne misli bili su engleski filozofi 16. i 17. stoljeća [[Thomas Hobbes]] i [[John Locke]] koji su razvijali teoriju o prirodnim pravima čovjeka. Locke je bio prvi koji je pozvao na sekularizaciju u "Pismu o toleranciji" i opisao kako bi moderna pravna država trebala izgledati ("Dvije rasprave o vladi"). Ekonomski liberalizam i politiku slobodnog tržišta definirao je škotski teoretičar [[Adam Smith]] u svome djelu "Bogatstvo naroda" (The Wealth of the Nations") 1776. što se i danas smatra početkom ekonomske znanosti.		Začetnici moderne liberalne misli bili su engleski filozofi 16. i 17. stoljeća [[Thomas Hobbes]] i [[John Locke]] koji su razvijali teoriju o prirodnim pravima čovjeka. Locke je bio prvi koji je pozvao na sekularizaciju u "Pismu o toleranciji" i opisao kako bi moderna pravna država trebala izgledati ("Dvije rasprave o vladi"). Ekonomski liberalizam i politiku slobodnog tržišta definirao je škotski teoretičar [[Adam Smith]] u svome djelu "Bogatstvo naroda" (The Wealth of the Nations") 1776. što se i danas smatra početkom ekonomske znanosti.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-04T03:34:26Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir ideologija|ime = Liberalizam|samostalna obilježja = sloboda tiska|nastanak = 17. stoljeće|slika = Declaration of the Rights of Man and of the Citizen in 1789.jpg|opis slike = Deklaracija o pravima čovjeka i građanina}}'''Liberalizam''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''liberalis ← liber'' = slobodan, slobodarstvo, slobodoumlje) [[svjetonazor]] je koji zagovara smanjenje nadzora države i drugih političkih institucija nad individualnom slobodom pojedinca; politička doktrina koja zagovara [[demokracija|demokratske oblike]] vlasti, političku toleranciju i postupne reforme političkih i društvenih institucija. U [[ekonomija|ekonomiji]] zagovara, tradicionalno, načelo ''[[laissez faire]]'', tj. nesputano djelovanje [[slobodno tržište|slobodnog tržišta]] i tržišnih zakonitosti te smanjenje prerogativa [[socijalizam|socijalističke]] države. Liberalizam je borba građanske klase za slobodu mišljenja i neograničenu slobodu tržišta. Liberali vjeruju u ljudski razum (racionalnost) i bili su često u povijesti (osobito u 19. stoljeću) utilitaristi.

Začetnici moderne liberalne misli bili su engleski filozofi 16. i 17. stoljeća [[Thomas Hobbes]] i [[John Locke]] koji su razvijali teoriju o prirodnim pravima čovjeka. Locke je bio prvi koji je pozvao na sekularizaciju u "Pismu o toleranciji" i opisao kako bi moderna pravna država trebala izgledati ("Dvije rasprave o vladi"). Ekonomski liberalizam i politiku slobodnog tržišta definirao je škotski teoretičar [[Adam Smith]] u svome djelu "Bogatstvo naroda" (The Wealth of the Nations") 1776. što se i danas smatra početkom ekonomske znanosti.

Također, liberalizam je i politički pokret koji se zalaže za poštovanje [[ljudska prava|ljudskih prava]] i liberalnih stečevina čovječanstva. Kao sustavna politička misao i praksa razvija se iz [[prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]] [[17. stoljeće|17.]] i [[18. stoljeće|18. stoljeća]], osobito kroz djela [[Charles-Louis de Secondat Montesquieu|Montesquieua]], [[Jean-Jacques Rousseau|Rousseaua]] i dr., a politički je uobličen u [[ustav]]nim [[akt]]ima kao što su [[SAD|američka]] [[Američka deklaracija o neovisnosti|Deklaracija o neovisnosti]] ([[1776.]]) i [[francuska]] [[Deklaracija o pravima čovjeka i građanina]] ([[1789.]])

Na društvena zbivanja u 19. stoljeću utjecale su, između ostalog, i ideje koje su iznosili sociolozi, filozofi i drugi mislioci. Liberali su polazili od ideje osobne slobode pojedinca koju bi, u idealnim uvjetima, trebala jamčiti [[državna vlast]]. Zato su tražili da se ustavom definira kako osobe na vlasti moraju vladati i što im je u tom vladanju dopušteno, a što nije. Također su se zauzimali za slobodu tiska, okupljanja i udruživanja; da svi ljudi mogu ravnopravno birati vlast i biti birani u tijela vlasti kao što su [[parlament]] ili vlada. Liberali su među prvima tražili ravnopravnost žena.

Svojevrsni povijesni vrhunac je - u bliskoj vezi sa razvojem [[Nacionalizam|nacionalizma]] - liberalizam zabilježio u [[Revolucija 1848.-1849.|"proljeću naroda" revolucionarne 1848. godine]].

Liberalni mislilac [[John Stuart Mill]] jedan je od osnivača pokreta za žensko pravo glasa, a u tvornicama i tvrtkama za bolje uvjete rada, kraće radno vrijeme i ukidanje dječjeg rada.

Liberalne ideje su nailazile na oštar otpor znatnog dijela vladajućih slojeva (aristokracija, od Europe do Japana i Etiopije) i znatnog dijela seljaštva i sitnih obrtnika. Zahvaljujući sve jačoj ulozi srednjih slojeva (građanstva) - glavnog socijalnog uporišta liberalnih ideja - u novim oblicima organizacije privrede i društva tijekom 19. i 20. stoljeća, imale su one sve više uspjeha. U 20. i 21. stoljeću su liberalni oblici organizacije država zaživjeli u mnogim državama svijeta; danas prvenstveno zahvaljujući globalnom utjecaju SAD-a, gdje je liberalizam neodvojivo povezan sa nacionalnim samoshvaćanjem, te gdje se na vlasti već preko dva stoljeća izmjenjuju [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska stranka]] i [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska stranka]], koje su u suštini obje baštinice liberalne ideologije ljevijeg ("socijalnoliberalnog") i desnijeg ("konzervativno-liberalnog") usmjerenja.

[[Kategorija:Političke ideologije]]
[[Kategorija:Filozofija politike]]

Liberalizam - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica