https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Lexicon_LatinumLexicon Latinum - Povijest promjena2026-07-17T21:34:26ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Lexicon_Latinum&diff=190602&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-10-05T02:59:29Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Lexicon Latinum'''-->{{pravopis}}<br />
<br />
[[Datoteka:Lexicon Latinum (1742).JPG|thumb|right|250px|Lexicon Latinum u [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatskoj Akademiji]].]]<br />
'''Lexicon Latinum''' ''(Latinski rječnik)'' rječnik je [[Andrija Jambrešić|Andrije Jambrešića]] i [[Franjo Sušnik|Franja Sušnika]], pisan na [[latinski jezik|latinskom]], [[kajkavsko narječje|kajkavskom]], [[mađarski jezik|mađarskom]] i [[njemački jezik|njemačkom jeziku]], izdan [[1742.]] godine. ''Lexicon Latinum'' priprada najvažnijim djelima kajkavske književnosti, ujedno je i iznimno važan hrvatski rječnik.<br />
<br />
== Autori ==<br />
U naslovu zapisano je ''digestum, ab Andrea Jambressich.'' Riječ ''digestum'' znači ''priređen,'' ili ''sređen,'' no u skromnom načinu redovničkog izražavanja, svoje značenje može označavati i autorstvo (''priređen, od [[Andrija Jambrešić|Andrije Jambrešića]].''). Po tome podatku se ovaj rječnik nazivao [[Andrija Jambrešić|Jambrešićevim]] rječnikom. Pripisuje se rječnik [[Andrija Jambrešić|Jambrešiću]] i [[Baltazar Krčelić|Baltazaru Krčeliću]], [[Adam Baričević|Adamu Baričeviću]], [[Tomaš Mikloušić|Tomašu Mikloušiću]], [[Ivan Kukuljević|Ivanu Kukuljeviću]] i [[Ivan Milčetić|Ivanu Milčetiću]]. Nasuprot [[Pavel Jozef Šafárik|Pavel J. Šafárik]] i [[Vatroslav Jagić]] glavnim autorom smatraju [[Franjo Sušnik|Franja Sušnika]], dok [[Andrija Jambrešić|Jambrešića]] samo pomagačem.<br />
<br />
U Predgovoru [[Andrija Jambrešić|Jambrešić]] piše, da je ovaj rječnik započeo, u određenoj mjeri obradio i namijenio za tisak, te napisao nekoliko početnih slova [[Franjo Sušnik|Sušnik]]. [[Petar Radojčević]] je rekao, da je rječnik [[Franjo Sušnik]] dotjerivao koliko je mogao, pa ga je doveo dotle da se već može tiskati. U primijeri teksta za tisak [[Franjo Sušnik|Sušniku]] je pomagao [[Andrija Jambrešić|Jambrešić]], a končani svoj oblik ''Lexicon'' svakako zahvaljuje [[Andrija Jambrešić|Jambrešićevim]] zahtivama u metodi obrade, ispravcima i dopunama do tada napisanoga [[Franjo Sušnik|Sušnikova]] teksta, unošenju i obradi novih natuknica i riječi.<br />
<br />
[[Vladoje Dukat]] i [[Franjo Francev]] su dugotrajnu vodili polemiku o autorstvu ''Lexicona''. [[Vladoje Dukat]] godine [[1905.]], odlučno zastupa mišljenje oko [[Andrija Jambrešić|Jambrešićeva]] autorstva, a da se [[Franjo Sušnik|Sušnikovo]] autorstvo svodi na izradu poglavlja ''Index Illyrico'' i na obradu prvih redova višejezičnoga rječnika. Nasuprot [[Franjo Sušnik|Sušniku]], [[Andrija Jambrešić|Jambrešić]] sebe nigdje ne naziva autorom, svoj odnos je prema rječniku, on izriće riječima ''digestum ab Andrea Jambressich.'' (''priređen, od [[Andrija Jambrešić|Andrije Jambrešića]].'') kojim više ili manje potvrđuje svoj odnos kao priređivajući, sređivajući, a ne stvoriteljski.<br />
<br />
== Izvori ==<br />
Prema [[Vladoje Dukat|Dukatu]] glavni je izvor ''Lexicona Latinuma'' bio latinski rječnik [[Ambrogio Calepino|Ambrogia Calepina]] s prijevodom [[latinski jezik|latinskih]] riječi na šest jezika ([[hebrejski jezik|hebrejski]], [[grčki jezik|grčki]], [[njemački jezik|njemački]], [[španjolski jezik|španjolski]], [[talijanski jezik|talijanski]] i [[francuski jezik]]). Iz toga su izvora prenesene ne samo [[latinski jezik|latinske]] natuknice nego i njihovi [[njemački jezik|njemački]] prijevodi, ili od riječi do riječi ili ponešto izmijenjeni. Osim [[Ambrogio Calepino|Calepina]] rijčnika, uzete su [[latinski jezik|latinske]] riječi i iz drugih rječnika. Osim tog, i drugi [[Latinski jezik|latinsko-njemački]] rječnici su poslužili kao izvor, ali istraživači još se nemogu složiti oko drugih izvora između [[latinski jezik|latinskih]] rječnika, koji su bili u uporabi u to vrijeme u [[Mađarska|Ugarskoj]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]].<br />
<br />
[[Mađarska|Mađarski]] istraživač [[János Melich]] spominja rječnik ''Dictionar Manuale Latino-Ungaricum et Ungarico-Latinuma'' iz [[1708.]]<br />
<br />
== Jezik ==<br />
Jezik je hrvatski, u kojem je kajkavsko narječje izdignuto na razinu književnog jezika, odnosno onakvi jezik koji se ustalio u djelima [[Nikola Krajačević|Nikole Krajačevića]], [[Juraj Habdelić|Jurja Habdelića]], [[Ivan Belostenec|Ivana Belostenca]], ili [[Baltazar Šimunić|Baltazara Šimunića]]. Kajkavski književni jezik možemo potvrditi na svim jezičnim raznima, osobito na fonetskoj, morfološkoj, tvorbenoj, bez obzira na to što se radi o latinskom rječniku, odnosno o hrvatskom prijevodu latinskih riječi. Toliko su naime bogate i česte sveze riječi u sintagmama, frazama i rečenicima leksikografske obrade mnognih riječi.<br />
<br />
U Lexiconu nalazimo sve bitne osobine hrvatskog književnog jezika kajkavskog izričaja, kakva se ostvarivala većim dijelom već u [[16. stoljeće|16. stoljeću]]: ujednačivanje veoma različitih fonetsko-fonoloških odlika različitih kajkavskih govora u književnom liku; čuvanje nekih arhaizama, koji su u govorima toga vremena već davno iščezli; ostvarivanje nekih fonoloških i morfoloških dubleta, ali s golemom pretežitosti jedne od njih osobito [[štokavsko narječje|štokavskih]], koji se ravnopravno pojavljuju uz tipične kajkavske.<br />
<br />
== Vidi još ==<br />
* [[Hrvatski rječnici]]<br />
* [[Hrvatski jezik]]<br />
* [[Kajkavsko narječje]]<br />
<br />
== Literatura ==<br />
* Faksimile ''Lexicona Latinuma'' Posebna izdanja Zavoda za hrvatski jezik, [[Zagreb]] [[1992.]] {{ISBN|86-81149-14-8}}<br />
<br />
[[Kategorija:Knjige]]<br />
[[Kategorija:Hrvatska književnost]]<br />
[[Kategorija:Kajkavsko narječje]]</div>WikiSysop