WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-22T08:56:03Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2025. u 08:56
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Lester Halbert Germer'''-->~~{{Znanstvenik		{{Znanstvenik
	\| ime = Lester Halbert Germer		\| ime = Lester Halbert Germer
	\| slika = Davisson and Germer.jpg		\| slika = Davisson and Germer.jpg

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-05T20:57:23Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Znanstvenik
| ime = Lester Halbert Germer
| slika = Davisson and Germer.jpg
| slika_širina = 200px
| naslov = Lester Germer (desno) s [[Clinton Joseph Davisson|C. J. Davissonom]] (lijevo) 1927.
| datum_rođenja = [[10. listopada]] [[1896.]]
| mjesto_rođenja = [[Chicago, Illinois]], [[SAD]]
| datum_smrti = [[3. listopada]] [[1971.]]
| mjesto_smrti = [[Gardiner]], [[New York]], [[SAD]]
| prebivalište =
| državljanstvo = [[Amerikanci|Amerikanac]]
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[Fizika]]
| radna_institucija = [[Bell Labs|Laboratorij Bell Telephone]] u [[New York]]u
| alma_mater = Sveučilište Columbia u New Yorku
| doktorski_mentor = [[Clinton Joseph Davisson]]
| doktorski_studenti =
| poznat_po = [[Ogib]] ili [[difrakcija]] [[elektron]]a
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade = Medalja Elliott Cresson [[1931.]]
| religija =
| fusnote =
}}

Lester Halbert Germer ([[Chicago, Illinois|Chicago]], 10. listopada 1896. – [[Gardiner]], [[New York]], 3. listopada 1971.), američki [[fizičar]]. [[Doktor]]irao (1927.) na Sveučilištu Columbia u New Yorku. Radio u [[Bell Labs|Laboratorijima Bell Telephone]] u New Yorku (od 1917.). S pomoću [[elektron]]skih snopova proučavao je strukture površina, pridonio je razvoju [[Elektronski mikroskop|elektronskog mikroskopa]]. U suradnji s [[Clinton Joseph Davisson|C. J. Davissonom]] otkrio [[ogib]] [[elektron]]a na [[kristal]]u [[nikal|nikla]] (1927.) i tim je [[pokus]]om prvi put potvrđena [[hipoteza]] [[Louis de Broglie|L. de Broglia]] o [[Valna teorija|valnim svojstvima]] [[čestica]]. <ref> '''Germer, Lester Halbert''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=70217] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.</ref>

== Dualizam ==
{{Glavni|Dualizam (fizika)}}
[[datoteka:Electron diffraction Laue-zone tilt-series.gif|mini|lijevo|300px| [[Ogib]] ili difrakcija [[elektron]]a je pokazala da se elektroni ponašaju i kao [[čestica|čestice]] i kao [[val]]ovi ([[Dualizam (fizika)|dualizam]]).]]
'''Dualizam''' (novolatinski ''dualismus'', prema [[Latinski jezik|latinskom]] ''dualis'': dvojan, dvostruk), u [[fizika|fizici]], je fizikalno svojstvo [[elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskog zračenja]] ([[foton]]) i [[Elementarna čestica|osnovnih čestica tvari]] da pokazuju i [[val]]na i čestična svojstva, ovisno o okolnostima. Kada se elektromagnetsko zračenje širi prostorom, javljaju se [[ogib]] ([[difrakcija]]) i [[Interferencija valova|interferencija]], što je dokaz da ima valna svojstva. Kada elektromagnetsko zračenje međudjeluje s [[elektron]]ima iz tvari pri [[Fotoelektrični učinak|fotoelektričnom učinku]], ono se ponaša poput roja sićušnih nedjeljivih čestica, grudica [[energija|energije]] koje se zovu [[foton]]i. Dakle, u jednim okolnostima (međudjelovanje s elektronima u [[metal]]u) elektromagnetsko zračenje ponaša se kao roj čestica, a u drugim okolnostima (širenje prostorom) kao val. [[Louis de Broglie|L. de Broglie]] iznio je 1923. [[Hipoteza|hipotezu]] da se analogno tomu ponašaju i čestice tvari, kao na primjer elektroni. Snop elektrona pri međudjelovanju s tvari na koju nalijeće ponaša se kao roj čestica, ali kada se taj snop širi [[prostor]]om, on pokazuje valna svojstva. Poslije je [[pokus]]ima dokazano da se za snop elektrona dobivaju pojave ogiba i interferencije, to jest da pri širenju zaista pokazuje valna svojstva. Zato se u [[kvantna fizika|kvantnoj fizici]] česticama pridružuju [[matematika|matematičke]] [[Funkcija (matematika)|funkcije]] (valne funkcije), koje su rješenja određene valne jednadžbe ([[Schrödingerova jednadžba]]). <ref> '''dualizam''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=16392] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

Godine [[1924.]], francuski fizičar i nobelovac [[Louis de Broglie|L. de Broglie]] postavio je tezu o dualnosti materije. Prema toj tezi, svakoj čestici u gibanju mogao se pridružiti [[val]], te je time svaka čestica imala i [[val]]na i [[čestica|čestična]] svojstva u isto vrijeme. Dokazivanje te teze nije bilo lako, no [[Clinton Joseph Davisson|C. J. Davisson]] je [[1927.]], dok je radio u Bell Labsu, zajedno s L. Germerom uspio [[pokus]]ima izvesti [[difrakcija|difrakciju elektrona]] na površini kristala [[nikal|nikla]]. Taj slavni [[Davisson-Germerov pokus]] potvrdio je de Broglievu tezu i dokazao da čestice doista imaju i valna svojstva jer je pojava [[ogib]]a ili [[difrakcija|difrakcije]] svojstvena pojava za valove. Neovisnu o Davissonu, Britanac [[George Paget Thomson]] je u isto vrijeme uspio izvesti isti pokus i tako i sam dokazao de Broglievu tezu. Zbog tog doprinosa i dokazivanja te teze, Davisson je, zajedno s Thomsonom, podijelio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] [[1937.]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Germer, Lester Halbert}}
[[Kategorija:Američki fizičari]]

Lester Halbert Germer - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica