WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-22T09:17:51Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2025. u 09:17
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Leskovec Toplički'''-->~~{{Infookvir naselje u Hrvatskoj		{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
	\|ime = Leskovec Toplički		\|ime = Leskovec Toplički
	\|županija = [[Varaždinska županija]]		\|županija = [[Varaždinska županija]]

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Gradska naselja Varaždinskih Toplica' u '{{Varaždinske Toplice'

2025-04-05T02:30:18Z

Zamjena teksta - '{{Gradska naselja Varaždinskih Toplica' u '{{Varaždinske Toplice'

←Starija inačica		Inačica od 5. travanj 2025. u 02:30
Redak 132:		Redak 132:

	{{mrva-naselje hr}}		{{mrva-naselje hr}}
	{{~~Gradska naselja Varaždinskih Toplica~~}}		{{Varaždinske Toplice}}

	[[Kategorija:Naselja u Varaždinskoj županiji]]		[[Kategorija:Naselja u Varaždinskoj županiji]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-21T08:06:55Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
|ime = Leskovec Toplički
|županija = [[Varaždinska županija]]
|općina = [[Varaždinske Toplice]]
|mikroregija =
|najgrad =
|površina =
|nadvisina =
|z. širina = 46.214
|z. dužina = 16.512
|brojstan = 536
|gustoća =
|domaćinstva = 144
|pošta = 42223 Varaždinske Toplice
|pozbroj = +385 042
|autooznaka = VŽ
|karta2 = Varaždinska županija
|naziv karte2= Varaždinske županije
|slika =
|slika_opis =
}}

[[Datoteka:Leskovec 1860 1.jpg|mini|250px|desno|Katastarski plan Leskovca iz 1860. godine]]

'''Leskovec Toplički''' je naselje u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]], u sastavu Grada [[Varaždinske Toplice|Varaždinskih Toplica]], [[Varaždinska županija]].

==Zemljopisni položaj==

Naselje je smješteno na podnožju brda Drvocep i Medved i sjevernim padinama [[Kalničko gorje|Kalničkog gorja]] u dolini rijeke [[Bednja (rijeka)|Bednje]], 7 km istočno od Varaždinskih Toplica. Naselje je izduženo uz lijevu obalu rijeke Bednje i po vinorodnom Kalničkom pobrđu. Dio naselja je zaselak Gabrinovec smješten uz potok Petkovec u šumovitom Kalničkom gorju.
Nalazi se na državnoj cesti Novi Marof - Varaždinske Toplice - Svibovec - Leskovec - Ludbreg i lokalne ceste Leskovec - Gabrinovec - Vratno.

==Povijest==

Ime je praslavenskog podrijetla od riječi ''les'' - šuma. No drugo moguće podrijetlo naziva naselja je vezan za vrstu drveta - [[Obična lijeska| lijeska]]

Poslije [[stogodišnji hrvatsko-turski rat|turskog pustošenja]] u XVI. stoljeću, mjesta [[Leskovec]], [[Svibovec]], [[Drenovec]] i [[Jalševec]] ostaju pusta. Da bi se mjesta naselili, zemlja se poklanja, prodaje ili daje u najam ljudima koji su bježali ispred Turaka i osiromašenom plemstvu.
Leskovec naseljavaju obitelji Horvat, Denžić, Debić, Čmigović, Novosel, Namesnik (Namjesnik), Novačić, Dvekar, Slatki, Modrić, Katalenić, Knapić, Posavec, Hajduk...

Plemensko ime Denžić je podrijetlom iz Bosne, 1415. stoljeću se spominje kao vlasnik [[Kozarac (Prijedor, BiH)|Kozarca]] Vuk Denžić <ref> [http://www.kevljani.eu/index.php?option=com_content&view=article&id=54&Itemid=81 Ppovijest Kozarca (kod Prijedora u Bosni i Hercegovini)]</ref> <ref> [http://hrcak.srce.hr/file/24121 Pal Engel, ''Neki problemi Bosansko-Ugarskih Odnosa''] </ref>, koji Kozarac poklanja Žigmundu Luksemburškom, a zbog neslaganja s [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvojem Vukčićem Hrvatinićem]] koji je protiv Žigmunda pozvao [[Turci|Turke]]<ref> [http://www.grgic.de/grafik/podmilacje/PovijestZupePodmilacje.pdf Povijest župe Podmilačje] </ref>.
Plemensko ime Horvat (Horvath) potječe iz veoma ranog perioda Hrvatske prošlosti, u XVI. stoljeću se spominje u zapisima [[Čazmanski kaptol|Čazmanskog kaptola]] o sukobu zbog neisplaćenih zasluženih plaća za vojnu službu i Ivan Horvat, koji je potomak [[Ivan Horvat (ban)|bana Ivana Horvata]] u šestom koljenu. U tom istom dokumentu se pominju i Ivan Alapić, Herković, Bradač i Hržić.

[[Modrići]] (Modrich, Modrisc) su se doselili iz okolice Zadra, Preko Like i Krbave i primorja oko Senja i Novog Vinodolskog. Plemeniti Modrići se spominju 1649. u potvrdi hrvatskog Sabora za grbovnicu Nikole Modrića i njegove braće. U darovnici [[Ivan III. Drašković|Ivana Draškovića]] ugarskog palatina od 18. 06. 1647. spominju se plemeniti: Ivan Modrić, Andrija Žust, Martin Jakuš, Juraj Boćani, Juraj Gredelj, Ivan Draganić, Juraj Ivanek, Grgur i Marko Horžić, Ivan Horg i Marko Kurtić gdje su darovani dobrom [[Pišćanovec]] i [[Čurilovec]]. Grana Modrića u Leskovcu je tijekom XVIII. stoljeća došla iz [[Hrastovec|Hrastovca]]. I po porijeklu su od predaka po ženskoj lozi: Draganić, Gredelj drugačije zvani Remenar, Lakas, Parabić, Huzjak... Draganići su također po korijenima iz Zadra, gdje se razgranali na šibensku granu i ličko-krbavsku granu. Krbavska grana preko [[Senj]]a i [[Novi Vinodolski|Novog Vinodolskog]] većinom se preselila u hrvatsko Zagorje, a djelom se vratila u Liku poslije potisikivanja Turaka.

Plemeniti Gredelj (Gredel. Gredely) su se u Zagorju razgranali na dodatne dvije grane: Dvekar i Remenar.

Plemeniti Novačić (Novachich) se spominje 1435. godine u Obrovcu u bihaćkoj krajini. Dobar dio Novačića se spominje kasnije u Ogulinu i Modrušu.

Plemeniti Katalenić (Katallenich) potječu iz [[Knin|Knina]] u predtursko doba. Tako se 1547. godine u Bihaću spominje i plemić i vojni časnik Tomo Katalenić od Knina.

Slatki su porijeklom iz Češke.

Lokaliteti ''Višegrad (Višogred)'' i ''Bauergrad'' pokazuju da je ovo područje bilo za turskih ratova uključeno u obrambeni sustav.

Od 1781 djelovala je manufaktura stakla čija se proizvodnja spominje sve do 1836. u kojoj su radili češki doseljenici. Lokalitet je zadržao mikrotoponim Glažuta.
U velikom lovištu na području Višegrada ispjevao je prvu hrvatsku lovačku pjesmu ''Na noge sad lovci slavni'' [[Ivan Kukuljević Sakcinski]].
U mjesto [[Jalševec Svibovečki]] su se doselili iz Bosne pripadnici koji nose prezime Broz. U [[Drenovec| Drenovcu]] su se naselili obitelji Škrlec, Katalenić, Kos (Koos, Koosz), Huzjak...

Godine 1860. u Leskovcu ima samo 23 kućnih brojeva. Stanovništvo mahom živi u obiteljskim zadrugama. Zemlja se dijeli na jednake dijelove za svakog člana zadruge. Već 1901. Leskovec ima 75 kućnih brojeva. Godine 1943. zabilježeno je da u Leskovcu ima 96. kućnih brojeva. No, 29. rujna 1943. odigrao se strašan zločin. Potkraj rujna 1943. godine partizanske snage napale su Varaždinske Toplice i u akciji koja je završila 29. rujna zarobili 88 feldžandara i 59 konjanika, zapisano je u knjizi ''XXXII divizija''. Još se dodaje u spomenutom dijelu da je kod napada partizansko-komunističke vojske na strani branitelja bilo i 30 mrtvih dok je napadač imao tri mrtva i 21 ranjenika.
U višesatnom napadu partizanskih jedinica na ratnu posadu Varaždinskih Toplica nisu uspjele
slomiti otpor branitelja pa su zapalile zgradu vatrogasnim šmrkom uz prethodni prekid dovoda vode. Obrana više nije bila moguća. Pripadnici posade morali su položiti oružje i pali u zarobljeništvo. Umjesto
postupka sa zarobljenicima u skladu sa međunarodnim ratnim pravom, osamdesetak
zarobljenika svučeno je, vezano žicom i uz maltretiranje preko područnih naselja sprovedeno do
lokaliteta Kruška iznad Leskovca. Tu su nad iskopanim jamama, koje su uz prisilu morali iskopati mještani, bez suđenja i dokazane krivnje, poubijani.
U naselju Hrastovec je, također, poubijana grupa koja se htjela spasiti, a grob žrtava pokopanih je na visini od 318 metara, među goricama iznad naselja.

Mještani Leskovca dali su doprinos u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]].

U mjestu se nalazi kapelica posvećena [[Gospa Lurdska|Gospi Lurdskoj]] i [[Sveta Mala Terezija|Svetoj Maloj Tereziji]], a pripada župi [[Sveta tri kralja]] u [[Svibovec|Svibovcu]] koja je uspostavljena 1790. godine. Do 1790. Leskovec je pripadao župi Sv. Martina u [[Varaždinske Toplice|Varaždinskim Toplicama]]. Matice krštenih se vode od 1680. godine.

==Stanovništvo==

Prema popisu stanovništva iz [[2001.]] godine, naselje je imalo 536 stanovnika<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_03/H01_01_03.html Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr]</ref> te 144 obiteljskih kućanstava.<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H02_01_02/H02_01_02.html Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2001., www.dzs.hr]</ref>

{{Kretanje broja stanovnika
|naslov = '''Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.'''<ref>[https://www.dzs.hr/Hrv/DBHomepages/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske.htm Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr]</ref>
|dimx =
|dimy =
|stanmax = 734
|crta1 = 100
|crta2 = 50
|a1 = 1857
|a2 = 1869
|a3 = 1880
|a4 = 1890
|a5 = 1900
|a6 = 1910
|a7 = 1921
|a8 = 1931
|a9 = 1948
|a10 = 1953
|a11 = 1961
|a12 = 1971
|a13 = 1981
|a14 = 1991
|a15 = 2001
|p1 = 319
|p2 = 367
|p3 = 434
|p4 = 491
|p5 = 528
|p6 = 571
|p7 = 555
|p8 = 631
|p9 = 634
|p10 = 612
|p11 = 557
|p12 = 593
|p13 = 572
|p14 = 565
|p15 = 536
|p16 = 500
|izvor = Državni zavod za statistiku
}}
 
:'''Napomena:''' Do 1900. iskazivano pod imenom Leskovec.

==Izvori==
{{izvori}}
==Literatura==

* Božena Filipan; ''Varaždinske Toplice i naselja - traganje za izvorima'', svezak 1., Varaždinske Toplice 2005.
* Rudolf Horvat; ''Povijest grada Varaždina'', Varaždin 1993.
* Rudolf Horvat; ''Poviest Međimurja'', Zagreb 1944.
* Radoslav Lopašić; ''Bihać i bihaćka krajina'', Zagreb, 1890.
* ''Zaključci Hrvatskog Sabora, 1631.-1693.'' sv.1., Zagreb, 1958.
* Hrvoje Salopek; ''Ogulinsko-modruški rodovi : podrijetlo, povijest, rasprostranjenost, seobe i prezimena stanovništva ogulinskog kraja '', Matica hrvatska. Ogulin, 2007.
* [[Hrvatski državni arhiv|HR-HDA-28]]: Križevačka županija: Acta nobilitaria; kutija 759
* HR-HDA-28: Križevačka županija: Acta nobilitaria; kutija 760
* [[Nadbiskupski arhiv u Zagrebu|HR-NAZ]]: Capit. Zagrab. Locus Credibilis – P 587

{{mrva-naselje hr}}
{{Gradska naselja Varaždinskih Toplica}}

[[Kategorija:Naselja u Varaždinskoj županiji]]

Leskovec Toplički - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Gradska naselja Varaždinskih Toplica' u '{{Varaždinske Toplice'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica