WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-22T10:12:24Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2025. u 10:12
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Lepoglava'''-->~~{{dz\|[[Lepoglava (tamnica)]] i [[Lepoglava (kaznionica)]]}}		{{dz\|[[Lepoglava (tamnica)]] i [[Lepoglava (kaznionica)]]}}
	{{Grad \|		{{Grad \|
	ime = Lepoglava \|		ime = Lepoglava \|

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Gradska naselja Lepoglave' u '{{Lepoglava'

2025-04-06T14:56:31Z

Zamjena teksta - '{{Gradska naselja Lepoglave' u '{{Lepoglava'

←Starija inačica		Inačica od 6. travanj 2025. u 14:56
Redak 117:		Redak 117:
	{{Mrva-grad-hrv}}		{{Mrva-grad-hrv}}
	{{GiO VŽ}}		{{GiO VŽ}}
	{{~~Gradska naselja Lepoglave~~}}		{{Lepoglava}}
	[[Kategorija:Gradovi u Varaždinskoj županiji]]		[[Kategorija:Gradovi u Varaždinskoj županiji]]
	[[Kategorija:Lepoglava\| ]]		[[Kategorija:Lepoglava\| ]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-08T11:44:53Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz|[[Lepoglava (tamnica)]] i [[Lepoglava (kaznionica)]]}}
{{Grad |
ime = Lepoglava |
grb = Lepoglava (grb).gif|
županija = {{ZD+X/HŽ|VŽŽ}} |
broj stanovnika = 8.283|
stanovništvo_godina = 2011.|
površina = 65,89|
poštanski broj = 42250|
pozivni broj = (0)42 |
autooznaka = VŽ |
web_stranica = [http://www.lepoglava.hr www.lepoglava.hr] |
gradonačelnik = Marijan Škvarić|
z. širina = 46.21 |
z. dužina = 16.04 |
}}
'''Lepoglava''' je grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].
[[Datoteka:Lepoglava.jpg|mini|300px|Središte Lepoglave]]

== Gradska naselja ==
Lepoglava se sastoji od 16 naselja, to su: [[Bednjica]], [[Crkovec]], [[Donja Višnjica]], [[Gornja Višnjica]], [[Jazbina Višnjička]], [[Kamenica (Lepoglava)|Kamenica]], [[Kamenički Vrhovec]], [[Kameničko Podgorje]], [[Lepoglava]], [[Muričevec]], [[Očura]], [[Viletinec]], [[Vulišinec]], [[Zalužje (Lepoglava)|Zalužje]], [[Zlogonje]] i [[Žarovnica]].

==Zemljopis==
Lepoglava je grad koji se nalazi u [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskom zagorju]].

==Stanovništvo==
Grad Lepoglava na popisu 2011. godine imala je 8.283 stanovnika, a naselje Lepoglava 4.174 stanovnika.<ref name="dzs">[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup05_2291.html Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011., Državni zavod za statistiku] <small>(pristupljeno 24. studenoga 2015.)</small></ref>

==Uprava==
Trenutno gradonačelnik grada Lepoglave je Marijan Škvarić, dok je njegov zamjenik Hrvoje Kovač.

==Povijest==
Lepoglava se nalazi nedaleko dviju trasa europskih auto–cesta: [[Zagreb]]–[[Graz]] te Zagreb–[[Budimpešta]]. Kolijevka je znanosti, umjetnosti i kulture, koju su stvarali [[pavlini]], već od [[1400.]] godine.

Ime Lepoglava (Lepoglawa) u dokumentima prvi put se spominje [[1399.]] godine, a već sljedeće 1400. godine grof i ban [[Herman II. Celjski]] osniva [[samostan]] pustinjaka [[Sveti Pavao|sv. Pavla]] "sub" Lepoglava, što se najvjerojatnije odnosi na srednjovjekovni grad na brdu, gdje se nalazi crkvica sv. Ivana.

[[Pavlini|Pavlinski]] samostan postaje kolijevkom kulturno – prosvjetnog i znanstvenog rada. Već [[1503.]] godine osnovan je seminar pavlinskog reda, koji [[1582.]] prerasta u gimnaziju; 1656. uveden je studij [[filozofija|filozofije]], nešto kasnije i [[teologija|teologije]], a [[1674.]] godine posebnom odlukom [[Leopold I.|Leopolda I.]] i [[papa|pape]] [[Klement X.|Klementa X.]], pavlini dobivaju dozvolu za dodjelu doktorata iz filozofije i [[teologija|teologije]].

[[Datoteka:Lepoglava 1880 F. Kikerec.jpg|lijevo|thumb|300px|[[Ferdo Quiquerez]]: Lepoglava, 1880.]]
U Lepoglavi je obranjeno oko 75 doktorskih disertacija (koliko je do danas istraženo) pa je Lepoglava s pravom stekla status prvog hrvatskog sveučilišta.

Rad Lepoglavskih pavlina bio je raznovrstan i bogat: bili su stvaraoci hrvatske knjige, odgojitelji, savjetnici, kipari, slikari, promicatelji umjetnosti i kulture i ostavili su neizbrisiv trag u životu [[Hrvatska|Hrvatske]]. Povrh svega dijelili su sudbinu hrvatskog naroda – bili su veliki rodoljubi.
Među brojnim pavlinima mnogo je onih, koji zaslužuju da ih se spominje i pamti. To su: [[Hilarion Gašparoti]], [[Nikola Ranger]], [[Ivan Krištolovec]], [[Andrija Egger]] i drugi.

No, najznačajniji su, svakako [[Ivan Belostenec]], autor Gazophylaciuma (“kinčene komore, ali nešto gdje je spravljen kinč “) – riznice leksičkog blaga. [[Ivan Ranger]], barokni slikar, koji je oslikao kapelu sv. Ivana na Gorici, sv. Jurja u Lepoglavskoj Purgi, Kamenici, Višnjici, te središnji [[samostan]] i župnu crkvu u Lepoglavi, pa je lepoglavska [[crkva]] svojevrsna galerija Rangerova stvaralaštva.

Ivan Belostenec i [[Ivan Ranger]] pavlini su baroknog duha i izraza – riječju i likovnim izrazom.
Izuzetna djelatnost pavlina prekinuta je [[1786.]] godine ukidanjem pavlinskog reda, ukazom [[Josip II.|Josipa II.]] zamire sav kulturni i znanstveni rad, a pavlini su iz Lepoglave prognani.

[[Datoteka:Penitentiary in Lepoglava, Croatia.jpg|mini|300px|Kaznionica u Lepoglavi.]]
Sredinom [[19. stoljeće|19. stoljeća]], točnije [[1854.]], pavlinski samostan pretvoren je u kaznionicu koja je i danas središnja kaznionica Hrvatske. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], tamo je bio [[logor Lepoglava]].

Tek [[2001.]] godine, nakon stoljeća i pola, pavlinski kompleks odijeljen je od kaznioničkog i predan u vlasništvo i upravi [[Varaždinska biskupija|Biskupiji varaždinskoj]].

Kaznioničko razdoblje od 30.-ih do 90.-ih godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]], obilježeno je velikim povijesnim događajima i političkim previranjima.

Između dva rata tu su robijali [[komunisti]]: [[Josip Broz Tito]], [[Moša Pijade]], [[Rodoljub Čolaković]], [[Radivoje Davidović]], [[Mihajlo Javorski]] i dr. Za vrijeme drugog svjetskog rata u lepoglavskom zatvoru stradalo je oko 2000 ljudi, a [[1970-ih]] godina, odnosno posljednjih trideset godina u lepoglavskoj tamnici zatočeni su bili [[Hrvatsko proljeće|hrvatski proljećari]]: dr. [[Šime Đodan]], dr. [[Hrvoje Šošić]], pjesnik i mislilac [[Vlado Gotovac]], hrvatski sveučilištarci [[Dražen Budiša]], [[Dobroslav Paraga]], [[Ivan Zvonimir Čičak]], te dr. [[Franjo Tuđman]], prvi predsjednik samostalne Hrvatske. Tu je teške dane tamnovanja proveo blaženi [[kardinal]] [[Alojzije Stepinac]].

Demokratske promjene i proglašenje slobodne i neovisne Hrvatske, omogućuje potpuno nov odnos prema Lepoglavi, vrijednostima Lepoglave, posebno prema njezinoj izuzetno bogatoj prošlosti.

==Gospodarstvo==
Lepoglava se smjestila pored šume i planine [[Ivanščica|Ivanščice]]. U gradu se nalazi zatvor.

== Poznate osobe ==
[[Datoteka:Gazophylacium MGZ 300109.jpg|mini|250px|Gazofilacij Ivana Belostenca]]
* [[Ivan Belostenec]] ([[1593.]] ili [[1594.]] – [[1675.]]), redovnik [[pavlini|pavlin]], jezikoslovac i leksikograf
* [[Ivan Krištolovec]] ([[1658.]] – [[1730.]] - [[pavlini|pavlin]], prevodilac i pisac povijesti pavlinskih samostana u Hrvatskoj
* [[Nikola Benger]] ([[1695.]] – [[1766.]] - [[pavlini|pavlinski]] pisac i povjesničar
* [[Milan Šufflay]] ([[1879.]] – [[1931.]]), povjesničar, poliglot, jedan od utemeljitelja albanologije, autor prvoga hrvatskog znanstvenofantastičnog romana, mučenik
* [[Ivan Ranger]] ([[1700.]] – [[1753.]]), slikar
* [[Aleksije Königer]], pavlinski kipar, graditelj lepoglavske porlovjedaonice i pet oltara u pavlinskoj crkvi
* [[Franjo Galović]] ([[1690.]] – [[1728.]]), svećenik, pisac, profesor
* [[Ladislav Šaban]] ([[1918.]] – [[1985.]]) - hrvatski [[znanstvenik]] i glazbeni [[pedagog]]
* [[Branko Posavec]], vinar
* [[Gabrijel Horvat]], slikar

* [[Vilko Zuber]], umjetnički fotograf<ref name=metelgrad>[http://library.foi.hr/m3/autor.php?B=1&mg=1&lang=en&H=metelgrad&A=0000021582 Knjižnica FOI] Metelgrad - Katalog autora: Vilko Zuber (pristupljeno 22. listopada 2019.)</ref>

==Spomenici i znamenitosti==
[[Datoteka:Lepoglava - Pavlinski samostan 02.jpg|mini|300px|Pavlinski samostan u Lepoglavi.]]
[[Datoteka:Lepoglavska čipka.jpg|mini|300px|Lepoglavska čipka]]
* U Lepoglavi je otvorena prva [[Popis gimnazija u Hrvatskoj|gimnazija u Hrvatskoj]], 1656. uveden je studij filozofije, nešto kasnije i teologije, a 1674. godine posebnom odlukom Leopolda I i pape Klementa X, pavlini dobivaju dozvolu za dodjelu doktorata iz filozofije i teologije.1854. ovdje su djelovali [[pavlini]] od kojih se naučila i izrada svjetske poznate lepoglavske čipke, također je postojao samostan koji se sada preuređuje.2001. godine pavlinski kompleks predan je u vlasništvo i upravi Biskupije varaždinskoj.Pavlinski samostan pretvoren je u kaznionicu koja je i danas središnja kaznionica Hrvatske.
* [[Lepoglava (tamnica)]]
* [[Lepoglavska čipka]]

==Obrazovanje==
==Kultura==
[[Festival čipke]] u Lepoglavi održava se svake godine u jesen, od 1997. godine.

==Šport==
* [[NK Lepoglava]]
Jedan od najvažnijih sportova u Lepoglavi je rukomet koji igra sve više mladih. Ističe se rukometni klub Concordia koji djeluje od 1956. do danas. (lat. concordia = sloga).

=== USR "Sport za sve" Lepoglava ===

Udruga Sport za sve nasljednik je Društva za sport i rekreaciju ''Partizan'' koje je 1952. godine osnovao Josip Putar (1929.-2003.), a koje je do današnjih dana poznato po svim oblicima rekreativnog športa u Gradu. Josip Putar bio je inicijator izgradnje mreža sportskih objekata na području bivše Općine Ivanec, a u Lepoglavi je ostvario vizionarsku ideju izgradnje Sportsko rekreacijskog centra. Sportski dom, stara športska dvorana, dugi je niz godina športašima i rekreativcima bila jedini športski objekt koji se koristio u zimskom periodu.

Josip Putar i njegovo Društvo „Partizan“ bili su organizatori prvih Seoskih sportskih igara 1954. godine i 1. festivala sportske rekreacije na selu 1990. godine, niza većih i manjih manifestacija u atletici (Trka Lepoglava – Jalkovec 13 puta, trka Rangerovim putevima, Trka oslobođenja Lepoglave…). Značajniji pomaci postignuti su u sportskoj rekreaciji ( Mjesni odbori, radne organizacije, škole…), skijanju i svim drugim športovima koji su egzistirali u Lepoglavi.

Prema Statutu donesenom 1998. godine: „Udruga za sportsku rekreaciju je dobrovoljna udruga građana koja pruža građanima svih uzrasta mogućnost da putem redovnog ili povremenog vježbanja ostvaruje interese i potrebe za aktivnosti koje doprinose očuvanju zdravlja i postizanju psihofizičkih sposobnosti.“

Udruga za sportsku rekreaciju „Sport za sve“ članica je Zajednice športskih udruga grada Lepoglave i aktivno sudjeluje u njenom radu. Članica je i Hrvatskog saveza sportske rekreacije, te aktivno sudjeluje i u njegovom radu. Unutar udruge djeluje i trkačka sekcija koja aktivno sudjeluje na [[maraton]]ima.

Udruga djeluje na području grada Lepoglave pod nazivom „Udruga za sportsku rekreaciju „Sport za sve“ Lepoglava“. Skraćeni naziv glasi: USR „Sport za sve“. Sjedište Udruge je u Lepoglavi.<ref>http://usr-lepoglava.weebly.com UDUGA ZA SPORTSKU REKREACIJU "Sport za sve" LEPOGLAVA</ref>

== Izvori ==
{{Izvori}}

==Vanjske poveznice==
*[http://www.lepoglava.hr Grad Lepoglava]
*[http://www.lepoglava-info.hr Turistička zajednica grada Lepoglave]
*[http://www.zupa-lepoglava.hr Župa Lepoglava]
*[http://www.kaznionica-u-lepoglavi.hr Kaznionica u Lepoglavi]
*[http://www.cipkarski-festival.com Čipkarski festival u Lepoglavi]

{{Mrva-grad-hrv}}
{{GiO VŽ}}
{{Gradska naselja Lepoglave}}
[[Kategorija:Gradovi u Varaždinskoj županiji]]
[[Kategorija:Lepoglava| ]]

Lepoglava - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Gradska naselja Lepoglave' u '{{Lepoglava'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica