Leopold i Loeb - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

2022-03-23T07:40:02Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 23. ožujak 2022. u 07:40
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Leopold i Loeb'''-->'''~~Nathan Freudenthal Leopold, Jr.''' ([[Chicago]], [[19. studenog]] [[1904.]] - [[Adjuntas]], [[29. studenog]] [[1971.]]) i '''Richard Albert Loeb''' ([[Chicago]], [[11. lipnja]] [[1905.]] - [[Joliet, Illinois\|Jolliet]], [[28. siječnja]] [[1936.]]), poznatiji kao '''Leopold i Loeb''', bila su dvojica bogatih studenata [[Sveučilište u Chicagu\|Sveučilišta u Chicagu]] koji su [[1924.]] godine ubili četrnaestogodišnjeg '''Roberta "Bobbyja" Franksa''', za što su osuđeni na [[doživotni zatvor]].<ref>[http://homicide.northwestern.edu/crimes/leopold1/ Homicide in Chicago 1924 Leopold & Loeb] pristupljeno 14. studenog 2017.</ref>		Nathan Freudenthal Leopold, Jr.''' ([[Chicago]], [[19. studenog]] [[1904.]] - [[Adjuntas]], [[29. studenog]] [[1971.]]) i '''Richard Albert Loeb''' ([[Chicago]], [[11. lipnja]] [[1905.]] - [[Joliet, Illinois\|Jolliet]], [[28. siječnja]] [[1936.]]), poznatiji kao '''Leopold i Loeb''', bila su dvojica bogatih studenata [[Sveučilište u Chicagu\|Sveučilišta u Chicagu]] koji su [[1924.]] godine ubili četrnaestogodišnjeg '''Roberta "Bobbyja" Franksa''', za što su osuđeni na [[doživotni zatvor]].<ref>[http://homicide.northwestern.edu/crimes/leopold1/ Homicide in Chicago 1924 Leopold & Loeb] pristupljeno 14. studenog 2017.</ref>

	Motiv za ubojstvo maloga Franksa duo je pronašao u ideji počinjenja [[savršeni zločin\|savršenog zločina]]. U trenutku hapšenja, Leopold i Loeb su za svog [[odvjetnik\|branitelja]] unajmili [[Clarence Darrow\|Clarencea Darrowa]], jednog od najboljih [[sjedinjene Američke Države\|američkih]] branitelja. Darrowljeva završna riječ na suđenju ušla je u povijest zbog kritike [[smrtna kazna\|smrtne kazne]] i [[Osvetnička pravda\|osvetničke]], u odnosu na [[Rehabilitacijska pravda\|rehabilitacijsku]] pravdu.		Motiv za ubojstvo maloga Franksa duo je pronašao u ideji počinjenja [[savršeni zločin\|savršenog zločina]]. U trenutku hapšenja, Leopold i Loeb su za svog [[odvjetnik\|branitelja]] unajmili [[Clarence Darrow\|Clarencea Darrowa]], jednog od najboljih [[sjedinjene Američke Države\|američkih]] branitelja. Darrowljeva završna riječ na suđenju ušla je u povijest zbog kritike [[smrtna kazna\|smrtne kazne]] i [[Osvetnička pravda\|osvetničke]], u odnosu na [[Rehabilitacijska pravda\|rehabilitacijsku]] pravdu.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

2022-01-02T16:05:47Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 16:05
Redak 7:		Redak 7:
	== Rani životi ==		== Rani životi ==

	I Leopold i Loeb su bili izrazito inteligentni. Leopold je bio [[wunderkind]] koji je svoje prve riječi izgovorio sa samo četiri mjeseca, a navodno je imao [[IQ\|kvocijent inteligencije]] od čak 210,<ref name="Bio">[http://www.biography.com/notorious/crimefiles.do?action=view&profileId=262929&catId=259455 The Biography Channel] "Notorious Crime Profiles: Leopold and Loeb, Partners in Crime", prikupljeno 5.I. 2009.</ref> mada su ti rezultati teško usporedivi sa suvremenim sustavima mjerenja.<ref name="Perleth Schatz Mönks page 301">{{~~Cite book~~\|last1=Perleth \|first1=Christoph \|last2=Schatz \|first2=Tanja \|last3=Mönks \|first3=Franz J. \|title=International Handbook of Giftedness and Talent \|editor1-last=Heller \|editor1-first=Kurt A. \|editor2-last=Mönks \|editor2-first=Franz J. \|editor3-last=Sternberg \|editor3-first=Robert J. \|editor4-last=Subotnik \|editor4-first=Rena F. \|edition=2. \|year=2000 \|publisher=Pergamon \|location=Amsterdam \|isbn=978-0-08-043796-5 \|page=301 \|chapter=Early Identification of High Ability \|editor3-link=Robert Sternberg }}</ref> Nakon što je završio koledž, Leopold je vrlo rano postao student [[pravo\|prava]] na [[Sveučilište u Chicagu\|Sveučilištu u Chicagu]].<ref name="Linder" /> Za sebe je govorio kako tečno može govoriti čak 27 jezika,<ref name="Freedom">[http://www.crimelibrary.com/notorious_murders/famous/loeb/7c.html Crime Library - "Freedom"] by Marilyn Bardsley. Crime Library — Courtroom Television Network, LLC. prikupljeno 11.IV. 2007.</ref> i bio je stručnjak za [[ornitologija\|ornitologiju]]. Loeb je bio najmlađi diplomac [[Sveučilište Michigan\|Sveučilišta Michigan]] te je planirao upisati pravo nakon nekoliko postdiplomskih studija.<ref name="Linder" /> Nakon jednog putovanja kroz [[Evropa\|Europu]], Leopold se planirao prebaciti na [[Univerzitet Harvard\|Harvard]].		I Leopold i Loeb su bili izrazito inteligentni. Leopold je bio [[wunderkind]] koji je svoje prve riječi izgovorio sa samo četiri mjeseca, a navodno je imao [[IQ\|kvocijent inteligencije]] od čak 210,<ref name="Bio">[http://www.biography.com/notorious/crimefiles.do?action=view&profileId=262929&catId=259455 The Biography Channel] "Notorious Crime Profiles: Leopold and Loeb, Partners in Crime", prikupljeno 5.I. 2009.</ref> mada su ti rezultati teško usporedivi sa suvremenim sustavima mjerenja.<ref name="Perleth Schatz Mönks page 301">{{Citiranje knjige\|last1=Perleth \|first1=Christoph \|last2=Schatz \|first2=Tanja \|last3=Mönks \|first3=Franz J. \|title=International Handbook of Giftedness and Talent \|editor1-last=Heller \|editor1-first=Kurt A. \|editor2-last=Mönks \|editor2-first=Franz J. \|editor3-last=Sternberg \|editor3-first=Robert J. \|editor4-last=Subotnik \|editor4-first=Rena F. \|edition=2. \|year=2000 \|publisher=Pergamon \|location=Amsterdam \|isbn=978-0-08-043796-5 \|page=301 \|chapter=Early Identification of High Ability \|editor3-link=Robert Sternberg }}</ref> Nakon što je završio koledž, Leopold je vrlo rano postao student [[pravo\|prava]] na [[Sveučilište u Chicagu\|Sveučilištu u Chicagu]].<ref name="Linder" /> Za sebe je govorio kako tečno može govoriti čak 27 jezika,<ref name="Freedom">[http://www.crimelibrary.com/notorious_murders/famous/loeb/7c.html Crime Library - "Freedom"] by Marilyn Bardsley. Crime Library — Courtroom Television Network, LLC. prikupljeno 11.IV. 2007.</ref> i bio je stručnjak za [[ornitologija\|ornitologiju]]. Loeb je bio najmlađi diplomac [[Sveučilište Michigan\|Sveučilišta Michigan]] te je planirao upisati pravo nakon nekoliko postdiplomskih studija.<ref name="Linder" /> Nakon jednog putovanja kroz [[Evropa\|Europu]], Leopold se planirao prebaciti na [[Univerzitet Harvard\|Harvard]].

	Obitelji Leopold, Loeb i Franks živjele su u predgrađu [[Kenwood]], nekih 10 km od centra [[Chicago\|Chicaga]]. Loebov otac, Albert, započeo je karijeru kao [[advokat\|odvjetnik]] da bi postao potpredsjednik kompanije [[Sears and Roebuck]]. Osim vlasništva nad luksuznom vilom u Kenwoodu, dvije ulice od Leopoldovih, Loebovi su bili vlasnici i ljetnikovca [[Castle Farms]] u [[Charlevoix, Michigan\|Charlevoixu]].		Obitelji Leopold, Loeb i Franks živjele su u predgrađu [[Kenwood]], nekih 10 km od centra [[Chicago\|Chicaga]]. Loebov otac, Albert, započeo je karijeru kao [[advokat\|odvjetnik]] da bi postao potpredsjednik kompanije [[Sears and Roebuck]]. Osim vlasništva nad luksuznom vilom u Kenwoodu, dvije ulice od Leopoldovih, Loebovi su bili vlasnici i ljetnikovca [[Castle Farms]] u [[Charlevoix, Michigan\|Charlevoixu]].
Redak 53:		Redak 53:
	\|date = 23. 8. 2002.		\|date = 23. 8. 2002.
	\|publisher=Poynter Online		\|publisher=Poynter Online
	}}</ref><ref>{{~~Cite book~~		}}</ref><ref>{{Citiranje knjige
	\| publisher=Follett Pub. Co		\| publisher=Follett Pub. Co
	\| last = Murray		\| last = Murray

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

2021-12-06T03:36:54Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

←Starija inačica		Inačica od 6. prosinac 2021. u 03:36
Redak 17:		Redak 17:
	== Ubojstvo Roberta Franksa ==		== Ubojstvo Roberta Franksa ==
	[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 102-00651A, Robert Franks mit Vater.jpg\|thumb\|left\|220px\|Robert Franks (lijevo) s ocem Jacobom (desno) snimljen [[1920.]] godine, četiri godine prije ubojstva.]]		[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 102-00651A, Robert Franks mit Vater.jpg\|thumb\|left\|220px\|Robert Franks (lijevo) s ocem Jacobom (desno) snimljen [[1920.]] godine, četiri godine prije ubojstva.]]
	Leopold i Loeb su čak sedam mjeseci radili na planiranju ubojstva, uklanjanja trupla i preuzimanju otkupnine s minimalnim ili bez ikakvog rizika da ih se uhvati.<ref name=leopold-statement>[http://homicide.northwestern.edu/docs_fk/homicide/5866/LeopoldStatement.pdf Statement of Nathan F. Leopold] Northwestern University prikupljeno 30.X. 2007.</ref> Svoj plan su započeli ostvarivati u srijedu, [[21. 5.\|21. svibnja]] [[1924.]] godine. Nakon potrage, za žrtvu su konačno odabrali Roberta Franksa, sina [[chicago\|čikaškog]] milionera Jacoba Franksa. Kasniji [[Hollywood\|holivudski]] producent [[Armand Deutsch]], koji je tada bio jedanaestogodišnjak, unuk [[Julius Rosenwald\|Juliusa Rosenwalda]], bogatog trgovca odjećom i tkaninom, kasnije je rekao kako je on bio jedna od potencijalnih žrtava Leopolda i Loeba. Ipak, na dan ubojstva, iz škole ga je pokupio obiteljski šofer jer je imao dogovoreni pregled kod [[zubar]]a. Deutsch je umro [[13. 8.\|13. kolovoza]] [[2005.]] u dobi od 92 godine.<ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.newyorksocialdiary.com/list/im/119im.php\|title=New York Social Diary\|accessdate=8.VII. 2008}}</ref><ref>{{~~cite news~~\|url=http://www.nytimes.com/2005/08/18/arts/18deutsch.html\|title=Armand S. Deutsch, Hollywood fixture, dies at 92\|author=Purdum, Todd S.\|authorlink=Todd Purdum\|newspaper=[[The New York Times]]\|date = 18. 8. 2005.\|accessdate=20.VIII. 2010}}</ref>		Leopold i Loeb su čak sedam mjeseci radili na planiranju ubojstva, uklanjanja trupla i preuzimanju otkupnine s minimalnim ili bez ikakvog rizika da ih se uhvati.<ref name=leopold-statement>[http://homicide.northwestern.edu/docs_fk/homicide/5866/LeopoldStatement.pdf Statement of Nathan F. Leopold] Northwestern University prikupljeno 30.X. 2007.</ref> Svoj plan su započeli ostvarivati u srijedu, [[21. 5.\|21. svibnja]] [[1924.]] godine. Nakon potrage, za žrtvu su konačno odabrali Roberta Franksa, sina [[chicago\|čikaškog]] milionera Jacoba Franksa. Kasniji [[Hollywood\|holivudski]] producent [[Armand Deutsch]], koji je tada bio jedanaestogodišnjak, unuk [[Julius Rosenwald\|Juliusa Rosenwalda]], bogatog trgovca odjećom i tkaninom, kasnije je rekao kako je on bio jedna od potencijalnih žrtava Leopolda i Loeba. Ipak, na dan ubojstva, iz škole ga je pokupio obiteljski šofer jer je imao dogovoreni pregled kod [[zubar]]a. Deutsch je umro [[13. 8.\|13. kolovoza]] [[2005.]] u dobi od 92 godine.<ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.newyorksocialdiary.com/list/im/119im.php\|title=New York Social Diary\|accessdate=8.VII. 2008}}</ref><ref>{{Citiranje novina\|url=http://www.nytimes.com/2005/08/18/arts/18deutsch.html\|title=Armand S. Deutsch, Hollywood fixture, dies at 92\|author=Purdum, Todd S.\|authorlink=Todd Purdum\|newspaper=[[The New York Times]]\|date = 18. 8. 2005.\|accessdate=20.VIII. 2010}}</ref>

	Dok se Franks vraćao kući iz srednje škole Harvard (zatvorene [[1962.]]) kroz čikaški [[Hyde Park, Chicago\|Hyde Park]], Leopold i Loeb su četrnaestogodišnjaka, koji je bio njihov susjed i Loebov drugi rođak, namamili na suvozačevo sjedalo unajmljenog automobila. S dječakom u automobilu, jeda od njih je vozio dok je drugi otišao na stražnje sjedalo naurožan [[dleto\|dlijetom]]. Nije poznato tko je zadao prvi udarac s oružjem.<ref name=loeb-statement>[http://homicide.northwestern.edu/docs_fk/homicide/5866/LoebStatement.pdf Statement of Richard Loeb] Northwestern University preuzeto 30.X. 2007.</ref> U dječakova su usta ugurali čarapu kako bi bio tih i onda nastavili s napadom dok ga nisu ubili. Usprkos brojnim govorkanjima kako je Franks i seksualno zlostavljan, sudac je, na temelju dokaza, zaključio kako seksualnog zlostavljanja ipak nije bilo.<ref>Leopold, Loeb & The Crime of the Century, str. 265</ref>		Dok se Franks vraćao kući iz srednje škole Harvard (zatvorene [[1962.]]) kroz čikaški [[Hyde Park, Chicago\|Hyde Park]], Leopold i Loeb su četrnaestogodišnjaka, koji je bio njihov susjed i Loebov drugi rođak, namamili na suvozačevo sjedalo unajmljenog automobila. S dječakom u automobilu, jeda od njih je vozio dok je drugi otišao na stražnje sjedalo naurožan [[dleto\|dlijetom]]. Nije poznato tko je zadao prvi udarac s oružjem.<ref name=loeb-statement>[http://homicide.northwestern.edu/docs_fk/homicide/5866/LoebStatement.pdf Statement of Richard Loeb] Northwestern University preuzeto 30.X. 2007.</ref> U dječakova su usta ugurali čarapu kako bi bio tih i onda nastavili s napadom dok ga nisu ubili. Usprkos brojnim govorkanjima kako je Franks i seksualno zlostavljan, sudac je, na temelju dokaza, zaključio kako seksualnog zlostavljanja ipak nije bilo.<ref>Leopold, Loeb & The Crime of the Century, str. 265</ref>

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-29T05:33:59Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 29. studeni 2021. u 05:33
Redak 118:		Redak 118:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{Commonscat\|Leopold and Loeb}}~~
	* [http://www.law.umkc.edu/faculty/projects/ftrials/leoploeb/leopold.htm Leopold and Loeb Trial Home Page] by Douglas Linder. Famous American Trials — Illinois v. Nathan Leopold and Richard Loeb. University of Missouri at Kansas City Law School. 1997. Retrieved September 14, 2008.		* [http://www.law.umkc.edu/faculty/projects/ftrials/leoploeb/leopold.htm Leopold and Loeb Trial Home Page] by Douglas Linder. Famous American Trials — Illinois v. Nathan Leopold and Richard Loeb. University of Missouri at Kansas City Law School. 1997. Retrieved September 14, 2008.
	* [http://www.crimelibrary.com/loeb/loeb/loebmain.htm Nathan Leopold and Richard Loeb, Crime of the 20th Century] by Marilyn Bardsley. Crime Library — Courtroom Television Network, LLC. Retrieved April 11, 2007.		* [http://www.crimelibrary.com/loeb/loeb/loebmain.htm Nathan Leopold and Richard Loeb, Crime of the 20th Century] by Marilyn Bardsley. Crime Library — Courtroom Television Network, LLC. Retrieved April 11, 2007.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-20T06:58:24Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 20. studeni 2021. u 06:58
Redak 17:		Redak 17:
	== Ubojstvo Roberta Franksa ==		== Ubojstvo Roberta Franksa ==
	[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 102-00651A, Robert Franks mit Vater.jpg\|thumb\|left\|220px\|Robert Franks (lijevo) s ocem Jacobom (desno) snimljen [[1920.]] godine, četiri godine prije ubojstva.]]		[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 102-00651A, Robert Franks mit Vater.jpg\|thumb\|left\|220px\|Robert Franks (lijevo) s ocem Jacobom (desno) snimljen [[1920.]] godine, četiri godine prije ubojstva.]]
	Leopold i Loeb su čak sedam mjeseci radili na planiranju ubojstva, uklanjanja trupla i preuzimanju otkupnine s minimalnim ili bez ikakvog rizika da ih se uhvati.<ref name=leopold-statement>[http://homicide.northwestern.edu/docs_fk/homicide/5866/LeopoldStatement.pdf Statement of Nathan F. Leopold] Northwestern University prikupljeno 30.X. 2007.</ref> Svoj plan su započeli ostvarivati u srijedu, [[21. 5.\|21. svibnja]] [[1924.]] godine. Nakon potrage, za žrtvu su konačno odabrali Roberta Franksa, sina [[chicago\|čikaškog]] milionera Jacoba Franksa. Kasniji [[Hollywood\|holivudski]] producent [[Armand Deutsch]], koji je tada bio jedanaestogodišnjak, unuk [[Julius Rosenwald\|Juliusa Rosenwalda]], bogatog trgovca odjećom i tkaninom, kasnije je rekao kako je on bio jedna od potencijalnih žrtava Leopolda i Loeba. Ipak, na dan ubojstva, iz škole ga je pokupio obiteljski šofer jer je imao dogovoreni pregled kod [[zubar]]a. Deutsch je umro [[13. 8.\|13. kolovoza]] [[2005.]] u dobi od 92 godine.<ref>{{~~cite web~~\|url=http://www.newyorksocialdiary.com/list/im/119im.php\|title=New York Social Diary\|accessdate=8.VII. 2008}}</ref><ref>{{cite news\|url=http://www.nytimes.com/2005/08/18/arts/18deutsch.html\|title=Armand S. Deutsch, Hollywood fixture, dies at 92\|author=Purdum, Todd S.\|authorlink=Todd Purdum\|newspaper=[[The New York Times]]\|date = 18. 8. 2005.\|accessdate=20.VIII. 2010}}</ref>		Leopold i Loeb su čak sedam mjeseci radili na planiranju ubojstva, uklanjanja trupla i preuzimanju otkupnine s minimalnim ili bez ikakvog rizika da ih se uhvati.<ref name=leopold-statement>[http://homicide.northwestern.edu/docs_fk/homicide/5866/LeopoldStatement.pdf Statement of Nathan F. Leopold] Northwestern University prikupljeno 30.X. 2007.</ref> Svoj plan su započeli ostvarivati u srijedu, [[21. 5.\|21. svibnja]] [[1924.]] godine. Nakon potrage, za žrtvu su konačno odabrali Roberta Franksa, sina [[chicago\|čikaškog]] milionera Jacoba Franksa. Kasniji [[Hollywood\|holivudski]] producent [[Armand Deutsch]], koji je tada bio jedanaestogodišnjak, unuk [[Julius Rosenwald\|Juliusa Rosenwalda]], bogatog trgovca odjećom i tkaninom, kasnije je rekao kako je on bio jedna od potencijalnih žrtava Leopolda i Loeba. Ipak, na dan ubojstva, iz škole ga je pokupio obiteljski šofer jer je imao dogovoreni pregled kod [[zubar]]a. Deutsch je umro [[13. 8.\|13. kolovoza]] [[2005.]] u dobi od 92 godine.<ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.newyorksocialdiary.com/list/im/119im.php\|title=New York Social Diary\|accessdate=8.VII. 2008}}</ref><ref>{{cite news\|url=http://www.nytimes.com/2005/08/18/arts/18deutsch.html\|title=Armand S. Deutsch, Hollywood fixture, dies at 92\|author=Purdum, Todd S.\|authorlink=Todd Purdum\|newspaper=[[The New York Times]]\|date = 18. 8. 2005.\|accessdate=20.VIII. 2010}}</ref>

	Dok se Franks vraćao kući iz srednje škole Harvard (zatvorene [[1962.]]) kroz čikaški [[Hyde Park, Chicago\|Hyde Park]], Leopold i Loeb su četrnaestogodišnjaka, koji je bio njihov susjed i Loebov drugi rođak, namamili na suvozačevo sjedalo unajmljenog automobila. S dječakom u automobilu, jeda od njih je vozio dok je drugi otišao na stražnje sjedalo naurožan [[dleto\|dlijetom]]. Nije poznato tko je zadao prvi udarac s oružjem.<ref name=loeb-statement>[http://homicide.northwestern.edu/docs_fk/homicide/5866/LoebStatement.pdf Statement of Richard Loeb] Northwestern University preuzeto 30.X. 2007.</ref> U dječakova su usta ugurali čarapu kako bi bio tih i onda nastavili s napadom dok ga nisu ubili. Usprkos brojnim govorkanjima kako je Franks i seksualno zlostavljan, sudac je, na temelju dokaza, zaključio kako seksualnog zlostavljanja ipak nije bilo.<ref>Leopold, Loeb & The Crime of the Century, str. 265</ref>		Dok se Franks vraćao kući iz srednje škole Harvard (zatvorene [[1962.]]) kroz čikaški [[Hyde Park, Chicago\|Hyde Park]], Leopold i Loeb su četrnaestogodišnjaka, koji je bio njihov susjed i Loebov drugi rođak, namamili na suvozačevo sjedalo unajmljenog automobila. S dječakom u automobilu, jeda od njih je vozio dok je drugi otišao na stražnje sjedalo naurožan [[dleto\|dlijetom]]. Nije poznato tko je zadao prvi udarac s oružjem.<ref name=loeb-statement>[http://homicide.northwestern.edu/docs_fk/homicide/5866/LoebStatement.pdf Statement of Richard Loeb] Northwestern University preuzeto 30.X. 2007.</ref> U dječakova su usta ugurali čarapu kako bi bio tih i onda nastavili s napadom dok ga nisu ubili. Usprkos brojnim govorkanjima kako je Franks i seksualno zlostavljan, sudac je, na temelju dokaza, zaključio kako seksualnog zlostavljanja ipak nije bilo.<ref>Leopold, Loeb & The Crime of the Century, str. 265</ref>
Redak 47:		Redak 47:
	Iako su izvorno smješteni u [[zatvor Joilet]], Leopold i Loeb su prebačeni u [[Popravni centar Stateville\|kaznionicu Stateville]] gdje su držali nastavu u zatvorskoj školi.<ref name="prison">[http://www.crimelibrary.com/notorious_murders/famous/loeb/7b.html Life & Death In Prison] by Marilyn Bardsley. Crime Library — Courtroom Television Network, LLC. Preuzeto 11.IV. 2007.</ref>		Iako su izvorno smješteni u [[zatvor Joilet]], Leopold i Loeb su prebačeni u [[Popravni centar Stateville\|kaznionicu Stateville]] gdje su držali nastavu u zatvorskoj školi.<ref name="prison">[http://www.crimelibrary.com/notorious_murders/famous/loeb/7b.html Life & Death In Prison] by Marilyn Bardsley. Crime Library — Courtroom Television Network, LLC. Preuzeto 11.IV. 2007.</ref>

	Dana [[28. siječnja]] [[1936.]] godine, zatvorenik James E. Day napao je Loeba [[britva\|britvom]] tijekom tuširanja, nakon čega je ovaj preminuo.<ref name="Linder" /><ref name="prison" /> Day je kasnije rekao kako ga je Loeb pokušao [[seksualno napastvovanje\|seksualno napastvovati]]. Day je iz borbe izašao neozlijeđen, dok je Loeb zadobio više od 50 rana, uključujući brojne samoobrambene rane na rukama. Također, Loeb je imao ozljedu na stražnjoj strani vrata.<ref>''Leopold, Loeb & The Crime of the Century'' - Hal Higdon, str. 295</ref> Ipak, interno ispitivanje prihvatilo je Dayjevu verziju priče. Zatvorski službenici su, osramoćeni javnim senzacionaliziranjem navodne zatvorske dekadencije,<ref>Leopold, Loeb & The Crime of the Century, str. 301</ref> prihvatili da je Day napao Loeba u samoobrani.<ref name="Linder" /><ref name="prison" /> Prema jednom naširoko citiranom izvještaju, novinar Ed Lahey ovako je napisao za ''[[Chicago Daily News]]'': ''"Richard Loeb je, usprkos svojoj [[erudicija\|učenosti]], svoju kaznu završio propozicijom."''<ref>{{~~cite web~~		Dana [[28. siječnja]] [[1936.]] godine, zatvorenik James E. Day napao je Loeba [[britva\|britvom]] tijekom tuširanja, nakon čega je ovaj preminuo.<ref name="Linder" /><ref name="prison" /> Day je kasnije rekao kako ga je Loeb pokušao [[seksualno napastvovanje\|seksualno napastvovati]]. Day je iz borbe izašao neozlijeđen, dok je Loeb zadobio više od 50 rana, uključujući brojne samoobrambene rane na rukama. Također, Loeb je imao ozljedu na stražnjoj strani vrata.<ref>''Leopold, Loeb & The Crime of the Century'' - Hal Higdon, str. 295</ref> Ipak, interno ispitivanje prihvatilo je Dayjevu verziju priče. Zatvorski službenici su, osramoćeni javnim senzacionaliziranjem navodne zatvorske dekadencije,<ref>Leopold, Loeb & The Crime of the Century, str. 301</ref> prihvatili da je Day napao Loeba u samoobrani.<ref name="Linder" /><ref name="prison" /> Prema jednom naširoko citiranom izvještaju, novinar Ed Lahey ovako je napisao za ''[[Chicago Daily News]]'': ''"Richard Loeb je, usprkos svojoj [[erudicija\|učenosti]], svoju kaznu završio propozicijom."''<ref>{{Citiranje weba
	\|url=http://www.poynter.org/dg.lts/id.1/aid.5324/column.htm		\|url=http://www.poynter.org/dg.lts/id.1/aid.5324/column.htm
	\|title=Ask Dr. Ink		\|title=Ask Dr. Ink

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-28T09:28:11Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Nathan Freudenthal Leopold, Jr.''' ([[Chicago]], [[19. studenog]] [[1904.]] - [[Adjuntas]], [[29. studenog]] [[1971.]]) i '''Richard Albert Loeb''' ([[Chicago]], [[11. lipnja]] [[1905.]] - [[Joliet, Illinois|Jolliet]], [[28. siječnja]] [[1936.]]), poznatiji kao '''Leopold i Loeb''', bila su dvojica bogatih studenata [[Sveučilište u Chicagu|Sveučilišta u Chicagu]] koji su [[1924.]] godine ubili četrnaestogodišnjeg '''Roberta "Bobbyja" Franksa''', za što su osuđeni na [[doživotni zatvor]].<ref>[http://homicide.northwestern.edu/crimes/leopold1/ Homicide in Chicago 1924 Leopold & Loeb] pristupljeno 14. studenog 2017.</ref>

Motiv za ubojstvo maloga Franksa duo je pronašao u ideji počinjenja [[savršeni zločin|savršenog zločina]]. U trenutku hapšenja, Leopold i Loeb su za svog [[odvjetnik|branitelja]] unajmili [[Clarence Darrow|Clarencea Darrowa]], jednog od najboljih [[sjedinjene Američke Države|američkih]] branitelja. Darrowljeva završna riječ na suđenju ušla je u povijest zbog kritike [[smrtna kazna|smrtne kazne]] i [[Osvetnička pravda|osvetničke]], u odnosu na [[Rehabilitacijska pravda|rehabilitacijsku]] pravdu.

Leopold i Loeb bili su inspiracije za velik broj fiktivnih djela, među kojima je svakako najzvučnija drama [[Patrick Hamilton|Patricka Hamiltona]] ''[[Rope (drama)|Rope]]'' iz [[1929.]] te [[Rope (film)|istoimeni film]] [[Alfred Hitchcock|Alfreda Hitchcocka]] iz [[1948.]] godine s [[James Stewart|Jamesom Stewartom]] u glavnoj ulozi.

== Rani životi ==

I Leopold i Loeb su bili izrazito inteligentni. Leopold je bio [[wunderkind]] koji je svoje prve riječi izgovorio sa samo četiri mjeseca, a navodno je imao [[IQ|kvocijent inteligencije]] od čak 210,<ref name="Bio">[http://www.biography.com/notorious/crimefiles.do?action=view&profileId=262929&catId=259455 The Biography Channel] "Notorious Crime Profiles: Leopold and Loeb, Partners in Crime", prikupljeno 5.I. 2009.</ref> mada su ti rezultati teško usporedivi sa suvremenim sustavima mjerenja.<ref name="Perleth Schatz Mönks page 301">{{Cite book|last1=Perleth |first1=Christoph |last2=Schatz |first2=Tanja |last3=Mönks |first3=Franz J. |title=International Handbook of Giftedness and Talent |editor1-last=Heller |editor1-first=Kurt A. |editor2-last=Mönks |editor2-first=Franz J. |editor3-last=Sternberg |editor3-first=Robert J. |editor4-last=Subotnik |editor4-first=Rena F. |edition=2. |year=2000 |publisher=Pergamon |location=Amsterdam |isbn=978-0-08-043796-5 |page=301 |chapter=Early Identification of High Ability |editor3-link=Robert Sternberg }}</ref> Nakon što je završio koledž, Leopold je vrlo rano postao student [[pravo|prava]] na [[Sveučilište u Chicagu|Sveučilištu u Chicagu]].<ref name="Linder" /> Za sebe je govorio kako tečno može govoriti čak 27 jezika,<ref name="Freedom">[http://www.crimelibrary.com/notorious_murders/famous/loeb/7c.html Crime Library - "Freedom"] by Marilyn Bardsley. Crime Library — Courtroom Television Network, LLC. prikupljeno 11.IV. 2007.</ref> i bio je stručnjak za [[ornitologija|ornitologiju]]. Loeb je bio najmlađi diplomac [[Sveučilište Michigan|Sveučilišta Michigan]] te je planirao upisati pravo nakon nekoliko postdiplomskih studija.<ref name="Linder" /> Nakon jednog putovanja kroz [[Evropa|Europu]], Leopold se planirao prebaciti na [[Univerzitet Harvard|Harvard]].

Obitelji Leopold, Loeb i Franks živjele su u predgrađu [[Kenwood]], nekih 10 km od centra [[Chicago|Chicaga]]. Loebov otac, Albert, započeo je karijeru kao [[advokat|odvjetnik]] da bi postao potpredsjednik kompanije [[Sears and Roebuck]]. Osim vlasništva nad luksuznom vilom u Kenwoodu, dvije ulice od Leopoldovih, Loebovi su bili vlasnici i ljetnikovca [[Castle Farms]] u [[Charlevoix, Michigan|Charlevoixu]].

Leopold i Loeb su se kao tinejdžeri upoznali na Sveučilištu u Chicagu. Leopold je pristao biti Loebov pomagač.<ref name="Noe">[http://crimemagazine.com/04/leopoldloeb,0229.htm Leopold and Loeb's Perfect Crime by Denise Noe]. prikupljeno 4.XI. 2007.</ref> Duo je započeo sa sitnim krađama, ali je s vremenom pojačavao intenzitet kaznenih djela, koja su, u konačnici, kulminirala [[ubistvo|ubojstvom]].<ref name="Linder" />

U vrijeme ubojstva, Leopold je imao 19, a Loeb 18 godina. Sebe su smatrali [[Friedrich Nietzsche|ničeanskim]] [[Nadčovjek|nadljudima]] koji mogu počiniti savršen zločin (u ovom slučaju [[otmica]] s [[ubistvo|ubojstvom]]).<ref name="Linder">[http://www.law.umkc.edu/faculty/projects/ftrials/leoploeb/Accountoftrial.html The Leopold and Loeb Trial:A Brief Account] by Douglas O. Linder. 1997. prikupljeno 11.IV. 2007.</ref> Prije ubojstva, Leopold je napisao Loebu: ''"Nadčovjek je... na temelju nekih njemu pripadajućih kvaliteta, izuzet iz običnih zakona koji upravljaju ljudima. On nije odgovoran za bilo što što bi mogao učiniti."''<ref>Simon Baatz, ''For the Thrill of It''. New York: Harper, 2008.</ref>

== Ubojstvo Roberta Franksa ==
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 102-00651A, Robert Franks mit Vater.jpg|thumb|left|220px|Robert Franks (lijevo) s ocem Jacobom (desno) snimljen [[1920.]] godine, četiri godine prije ubojstva.]]
Leopold i Loeb su čak sedam mjeseci radili na planiranju ubojstva, uklanjanja trupla i preuzimanju otkupnine s minimalnim ili bez ikakvog rizika da ih se uhvati.<ref name=leopold-statement>[http://homicide.northwestern.edu/docs_fk/homicide/5866/LeopoldStatement.pdf Statement of Nathan F. Leopold] Northwestern University prikupljeno 30.X. 2007.</ref> Svoj plan su započeli ostvarivati u srijedu, [[21. 5.|21. svibnja]] [[1924.]] godine. Nakon potrage, za žrtvu su konačno odabrali Roberta Franksa, sina [[chicago|čikaškog]] milionera Jacoba Franksa. Kasniji [[Hollywood|holivudski]] producent [[Armand Deutsch]], koji je tada bio jedanaestogodišnjak, unuk [[Julius Rosenwald|Juliusa Rosenwalda]], bogatog trgovca odjećom i tkaninom, kasnije je rekao kako je on bio jedna od potencijalnih žrtava Leopolda i Loeba. Ipak, na dan ubojstva, iz škole ga je pokupio obiteljski šofer jer je imao dogovoreni pregled kod [[zubar]]a. Deutsch je umro [[13. 8.|13. kolovoza]] [[2005.]] u dobi od 92 godine.<ref>{{cite web|url=http://www.newyorksocialdiary.com/list/im/119im.php|title=New York Social Diary|accessdate=8.VII. 2008}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2005/08/18/arts/18deutsch.html|title=Armand S. Deutsch, Hollywood fixture, dies at 92|author=Purdum, Todd S.|authorlink=Todd Purdum|newspaper=[[The New York Times]]|date = 18. 8. 2005.|accessdate=20.VIII. 2010}}</ref>

Dok se Franks vraćao kući iz srednje škole Harvard (zatvorene [[1962.]]) kroz čikaški [[Hyde Park, Chicago|Hyde Park]], Leopold i Loeb su četrnaestogodišnjaka, koji je bio njihov susjed i Loebov drugi rođak, namamili na suvozačevo sjedalo unajmljenog automobila. S dječakom u automobilu, jeda od njih je vozio dok je drugi otišao na stražnje sjedalo naurožan [[dleto|dlijetom]]. Nije poznato tko je zadao prvi udarac s oružjem.<ref name=loeb-statement>[http://homicide.northwestern.edu/docs_fk/homicide/5866/LoebStatement.pdf Statement of Richard Loeb] Northwestern University preuzeto 30.X. 2007.</ref> U dječakova su usta ugurali čarapu kako bi bio tih i onda nastavili s napadom dok ga nisu ubili. Usprkos brojnim govorkanjima kako je Franks i seksualno zlostavljan, sudac je, na temelju dokaza, zaključio kako seksualnog zlostavljanja ipak nije bilo.<ref>Leopold, Loeb & The Crime of the Century, str. 265</ref>

Ubojice su prekrile tijelo i odvezli se do udaljenog [[Jezero Wolf|jezera Wolf]] u mjestu [[Hammond, Indiana|Hammond]], [[Indiana]]. Svukli su Franksa i odjeću mu ostavili pokraj ceste. Tada su tijelo polili [[hlorovodonična kiselina|klorovodičnom kiselinom]]<ref>[http://www.crimelibrary.com/notorious_murders/famous/loeb/darrow_4.html Crime Library – Enter Clarence Darrow]. preuzeto 26.III. 2008.</ref> kako bi otežali identifikaciju. Nakon toga su večerali [[hot dog]], što su ga kupili na štandu. Nakon jela, sakrili su tijelo u odvodnu cijev u blizini [[Pennsylvanijska željeznica|Pennsylvanijske željeznice]] kraj 118. ulice, sjeverno od jezera Wolf.

Po povratku u Chicago, nazvali su Franksovu majku i rekli kako joj je sin otet. Pismo s otkupninom su poslali poštom na adresu Franksovih. Nakon toga su spalili dijelove vlastite odjeće koji su bili prekriveni krvlju. Također su pokušali ukloniti krv s unajmljenog automobila. Ostatak popodneva su proveli igrajući karte.

Prije nego su Franksovi platili otkupninu, Tony Minke, [[poljaci|poljski imigrant]], otkrio je tijelo.<ref name="leopold-statement" /><ref name="loeb-statement" /> Kada su Leopold i Loeb saznali da je tijelo otkriveno, uništili su pisaću mašinu kojom je napisano pismo i zapalili plahtu kojom je tijelo bilo prekriveno.<ref name="leopold-statement" /><ref name="loeb-statement" />

Ipak, dok je [[detektiv]] Hugh Patrick Byrne tražio dokaze, kraj trupla je pronašao [[naočale]], koje su bile potpuno uobičajene uz izuzetak specifičnog mehanizma. U cijelom Chicagu, samo su tri osobe kupile takve naočale, a među njima je bio i Nathan Leopold.<ref>[http://www.law.umkc.edu/faculty/projects/ftrials/leoploeb/LEO_GLAS.HTM The Glasses: The Key Link to Leopold and Loeb] UMKC Law. Preuzeto 11.IV. 2007.</ref>

Tijekom ispitivanja, Leopold je policiji rekao da je naočale izgubio tijekom promatranja ptica.<ref>[[Chicago Daily News]], 2.VI. 1924</ref> Loeb je policiji rekao da je Leopold bio s njim u noći ubojstva. Njih su dvojica rekli kako su, u Leopoldovom automobilu, pokupili dvije cure i ostavili ih kod igrališta za [[golf]] bez da su saznali njihova prezimena. Ipak, Leopoldov šofer je tog dana popravljao njegov automobil te je šoferova supruga potvrdila da je automobil tu noć bio u garaži.
[[Datoteka:Leopold and Loeb's ransom note for Bobby Franks.jpg|frame|Poruka Leopolda i Loeba kojom su tražili otkupninu od Franksovih.]]
Tijekom ispitivanja, njihov [[alibi]] se raspao. Prvi je priznao Loeb, a onda i Leopold.<ref>[[Chicago Daily News]], 10.IX. 1924, str.3</ref> Mada je priznanje gotovo u cijelosti potvrdilo činjenice, obojica su se međusobno optužila za samo ubojstvo.<ref name="leopold-statement" /><ref name="loeb-statement" /> Većina analitičara, ipak, tvrdi kako je Loeb zadao fatalni udarac Franksu.<ref name="Noe" /> Ipak, nikada nije dokazano koji je od njih nosio oružje kojim je ubijen Franks. [[Psihijatrija|Psihijatrijski]] vještaci na suđenju, impresionirani Leopoldovom inteligencijom, složili su se kako je Loeb ubio Franksa. Ipak, dokazi iznešeni tijekom suđenja, kao i svjedočenje Carla Ulvigha (koji je vidio Loeba kako vozi, a Leopolda na stražnjem sjedalu, samo nekoliko minuta prije otmice), upućivali su na to da je Leopold ipak bio taj koji je ubio Franksa.<ref>Leopold, Loeb & The Crime of the Century - Hal Higdon, str. 319</ref>

Otkupnina nije bila njihov primarni motiv; ipak su njihove obitelji imale dovoljno novca da zadovolje sve njihove potrebe. Obojica su priznala kako je glavni motiv za ubojstvo bila [[Ubojstvo iz zabave|zabava]] (''thrill killing'') kombinirana sa željom počinjenja savršenog zločina.<ref name="Linder"/>

== Suđenje ==
[[Datoteka:Clarence Darrow cph.3b31130.jpg|thumb|left|220px|[[Clarence Darrow]] je vrhunac svoje karijere doživio upravo kao branitelj Leopolda i Loeba.]]
Suđenje je bilo medijski spektakl. Proces je održan u zgradi [[Courthouse Place]]a te je bio jedan od prvih sudskih procesa nazvanih "[[Suđenje stoljeća|Suđenjem stoljeća]]".<ref>[http://jurist.law.pitt.edu/trials5.htm JURIST - The Trial of Leopold and Loeb], Prof. Douglas Linder. Prikupljeno 1.XI. 2007.</ref> Loebova obitelj unajmila je tada šezdesetsedmogodišnjeg [[Clarence Darrow|Clarencea Darrowa]], poznatog oponenta [[smrtna kazna|smrtne kazne]], da brani dvojicu mladića od uptužbi za ubojstvo i otmicu.<ref name=geis>Gilbert Geis and Leigh B. Bienen, Crimes of the Century (Boston, 1998).</ref> Dok su mediji špekulirali kako će Leopold i Loeb koristiti [[Obarana neuračunljivošću|obranu neuračunljivošću]], Darrow je svoje klijente savjetovao da priznaju krivnju i tako izbjegnu suđenje pred [[porota|porotom]], što bi, po njegovom mišljenju, zasigurno rezultiralo osuđujućom presudom, a vjerojatno i smrtnom kaznom.<ref name="geis" /> Predmet je na [[Okrug Cook, Illinois|okružnom sudu]] u [[Illinois]]u saslušao okružni sudac [[John R. Caverly]].

Tijekom poludnevnog saslušanja posljednjega dana suđenja, Darrow je održao završnu riječ koja se smatra najboljom u njegovoj karijeri.<ref>[http://law2.umkc.edu/faculty/projects/ftrials/leoploeb/leopold.htm -The Clarence Darrow Home Page, The Leopold and Loeb Trial Home Page], Prof. Douglas Linder. Preuzeto 7.III. 2012.</ref> U završnoj riječi izrekao je, između ostalog i ovo: ''"Ovaj stravičan zločin bio je sastavni dio njegova organizma i potekao je od nekog pretka... Može li se netko smatrati krivim što je ozbiljno shvatio [[Friedrich Nietzsche|Nietzscheovu]] filozofiju i svoj život krojio po njoj?... Sumnjam da je pravedno objesiti devetnaestogodišnjeg dječaka zbog filozofije koja mu je predavana na sveučilištu."''<ref name="scopes">John Thomas Scopes, ''World's greatest court trial''. Cincinnati : National Book Co., 1925, str. 178-179, 182.</ref>

Na koncu, Darrow je uspio. Sudac je i Leopolda i Loeba osudio na [[doživotni zatvor]] zbog ubojstva i svakog na 99 godina zbog otmice.<ref name="geis" /> Pravni temelj za ovo bila je njihova dob, s obzirom da su i Leopold i Loeb, koji su imali manje od 21 godine, pravno maloljetni.

== Zatvor i kasniji život ==
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 102-12794, Nathan Leopold und Richard Loeb.jpg|thumb|right|200px|Zatvorske slike Leopolda i Loeba]][[Datoteka:Bundesarchiv Bild 102-10970, USA, Nathan Leopold in Stateville Penitentiary.jpg|thumb|Nathan Leopold u zatvoru, 1931.]]
Iako su izvorno smješteni u [[zatvor Joilet]], Leopold i Loeb su prebačeni u [[Popravni centar Stateville|kaznionicu Stateville]] gdje su držali nastavu u zatvorskoj školi.<ref name="prison">[http://www.crimelibrary.com/notorious_murders/famous/loeb/7b.html Life & Death In Prison] by Marilyn Bardsley. Crime Library — Courtroom Television Network, LLC. Preuzeto 11.IV. 2007.</ref>

Dana [[28. siječnja]] [[1936.]] godine, zatvorenik James E. Day napao je Loeba [[britva|britvom]] tijekom tuširanja, nakon čega je ovaj preminuo.<ref name="Linder" /><ref name="prison" /> Day je kasnije rekao kako ga je Loeb pokušao [[seksualno napastvovanje|seksualno napastvovati]]. Day je iz borbe izašao neozlijeđen, dok je Loeb zadobio više od 50 rana, uključujući brojne samoobrambene rane na rukama. Također, Loeb je imao ozljedu na stražnjoj strani vrata.<ref>''Leopold, Loeb & The Crime of the Century'' - Hal Higdon, str. 295</ref> Ipak, interno ispitivanje prihvatilo je Dayjevu verziju priče. Zatvorski službenici su, osramoćeni javnim senzacionaliziranjem navodne zatvorske dekadencije,<ref>Leopold, Loeb & The Crime of the Century, str. 301</ref> prihvatili da je Day napao Loeba u samoobrani.<ref name="Linder" /><ref name="prison" /> Prema jednom naširoko citiranom izvještaju, novinar Ed Lahey ovako je napisao za ''[[Chicago Daily News]]'': ''"Richard Loeb je, usprkos svojoj [[erudicija|učenosti]], svoju kaznu završio propozicijom."''<ref>{{cite web
|url=http://www.poynter.org/dg.lts/id.1/aid.5324/column.htm
|title=Ask Dr. Ink
|author=Dr. Ink
|date = 23. 8. 2002.
|publisher=Poynter Online
}}</ref><ref>{{Cite book
| publisher=Follett Pub. Co
| last = Murray
| first = Jesse George
| title = The madhouse on Madison Street,
| year = 1965
| page =344
}}</ref>

Stvarni motiv za Loebovo ubojstvo bio je, pretpostavlja se, novac. I Leopold i Loeb su u zatvoru dobivali izdašne džeparce kojima su sebi i drugim zatvorenicima kupovali [[duhan]] i ostale potrepštine. Nakon što je upravitelj reducirao sve džeparce na tek nekoliko [[američki dolar|dolara]] mjesečno, Day, koji je bio u istoj ćeliji kao i Loeb, zahtijevao je istu količinu darova kao i ranije, što mu Loeb nije mogao priuštiti.<ref>Leopold, Loeb & The Crime of the Century - Hal Higdon, str. 292</ref>

Ne postoje dokazi da je Richard Loeb u zatvoru bio seksualni predator; ipak, njegov ubojica je kasnije, u barem jednom navratu, uhvaćen u seksualnom odnosu s drugim zatvorenikom<ref>Leopold, Loeb & The Crime of the Century, str. 302</ref> kao i u raznoraznim drugim istupima. U autobiografiji naslovljenoj ''Life Plus 99 Years'', Leopold je Dayjeve tvrdnje da ga je Loeb pokušao silovati nazvao ridikuloznima i smiješnima. Ovo je prisutno i u intervjuu sa zatvorskim kapelanom, ocem Eligiusom Weirom, koji je bio Loebov osobni ispovjednik. Weir je izjavio kako je zapravo Day bio seksualni predator i kako je napao Loeba jer ovaj nije htio imati odnos s njim.<ref>Leopold, Loeb & The Crime of the Century, pg 293</ref>

Godine [[1944.]], Leopold je pristao sudjelovati u zatvorskoj studiji [[malarija|malarije]] te je volontirao da bude inficiran tom bolešću.<ref>Leopold, Nathan F., Jr. ''Life Plus 99 Years.'' Lowe and Brydone (Printers) Limited, 1958.</ref> Početkom [[1958.]], nakon 33 godine provedene u zatvoru, Leopold je pušten na [[uvjetna sloboda|uvjetnu slobodu]].<ref name="Linder" /><ref name="Freedom" /> U travnju iste godine utemeljio je Fundaciju Leopold kako bi "pomogao emocionalno nestabilnoj, retardiranoj ili delikventnoj mladeži"<ref>Daily Defender; 29.V. 1958; str. 9</ref>, a koju je financirao novcem zarađenim na autobiografiji ''Life Plus 99 Years''.<ref name="Linder" /><ref name="Freedom" /><ref>''Life Plus 99 Years''. Uvod. Napisali Erle Stanley Gardner i Leopold, Nathan Freudenthal. Izdavač: Garden City, N.Y., Doubleday, 1958.</ref> Ipak, već u srpnju, [[Illinois|službeni Illinois]] je poništio njegovo ime za fundaciju jer je to bilo kršenje uvjetne slobode.<ref>Chicago Daily Tribune, 16.VII. 1958 str. 23</ref>

Leopold se preselio na [[Portoriko]] gdje je oženio cvjećarku-udovicu.<ref name="Linder" /><ref name="Freedom" /> Susjedi i kolege u Općoj bolnici Castañer u [[Adjuntasu]], gdje je radio kao laboratorijski i [[rendgen]]ski asistent, zvali su ga '''Nate'''.<ref name="e-mailed comment">[http://www.law.umkc.edu/faculty/projects/ftrials/leoploeb/leopoldemail.html e-mailed comment] at www.law.umkc.edu</ref> Tijekom ovog razdoblja, bio je aktivni član Prirodnopovijesnog društva Portorika te je intenzivno putovao otokom kako bi proučavao ptice. Godine [[1963.]] izdao je Popis ptica Portorika i Djevičanskih otoka.

U jednoj fazi nakon puštanja iz zatvora, Leopold je imao ideju napisati knjigu pod naslovom ''Snatch for a Halo'', o svom životu poslije zatvora. Ipak, nikada nije učinio nešto takvo. Kasnije je pokušao spriječiti film ''[[Compulsion (film)|Compulsion]]'' na temelju [[zakon o privatnosti|invazije privatnosti]], [[defamacija|defamacije]] i neosnovanog bogaćenja na njegovoj životnoj priči.<ref name="e-mailed comment"/>

Preminuo je [[29. kolovoza]] [[1971.]] godine od [[srčani udar|srčanog udara]] povezanog s [[dijabetes]]om u dobi od 66 godina.<ref name="Linder" /><ref name="Freedom" /> Njegove [[rožnica|rožnice]] su kasnije donirane.<ref name="Linder" />

== Leopold i Loeb u popularnoj kulturi ==
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 102-00652, Richard Loeb und Nathan Leopold.jpg|thumb|left|320px|Leopold (desno) i Loeb (lijevo) na forografiji iz [[1924.]] godine.]]
Priča Leopolda i Loeba bila je inspiracija za brojna književna, kazališna i filmska djela. Među prvima, a svakako i najzvučnijima je [[drama]] ''[[Rope (drama)|Rope]]'' [[Patrick Hamilton|Patricka Hamiltona]], koja je služila kao temelj [[BBC]]-jeve TV izvedbe iz [[1939.]],<ref>http://www.imdb.com/title/tt0418111</ref> te [[Rope (film)|istoimeni triler]] [[Alfred Hitchcock|Alfreda Hitchcocka]] iz [[1948.]] sa [[James Stewart|Jamesom Stewartom]].

Godine [[1956.]], [[Meyer Levin]] je u romanu ''Compulsion'' obradio slučaj tako što je predočio fiktivnu verziju događaja, a imena likova promijenio u Steiner i Strauss. Tri godine kasnije, roman je ekraniziran u istoimeni film, ''[[Compulsion (film)|Compulsion]]''.

Godine [[1988.]], [[John Logan]] napisao je ''[[Never the Sinner]]'', kazališnu verziju suđenja Leopoldu i Loebu.

[[Richard Wright]] je [[1940.]] godine napisao roman ''[[Native Son]]'', djelomično smješten u istoj kenvudskoj četvrti [[Chicago|Chicaga]], koji se bavi Biggerom Thomasom, koji, sjećajući se Leopolda i Loeba, šalje pismo za otkupninu bogatoj obitelji za njihovu kćer koju je ranije udavio, što je rizik koji, ultimativno, dovodi do njegova hapšenja. Zaključak romana, koji se bavi pokušajima Biggerova komunističkog odvjetnika da ga oslobodi smrtne kazne, vjerojatno je temeljen na završnoj riječi Clarencea Darrowa.

Među ostalim djelima inspiriranim slučajem ističu se nezavisni film ''[[Swoon]]'' iz [[1992.]], u kojem se režiser [[Tom Kalin]] malo otvorenije bavi homoseksualnom tematikom; [[psihološki triler]] ''[[Funny Games (1997)|Funny Games]]'' [[Michael Haneke|Michaela Hanekea]] iz [[1997.]], kao i [[Funny Games (2008)|istoimeni remake]] iz [[2008.]] s [[Naomi Watts]] i [[Tim Roth|Timom Rothom]]; hit triler ''[[Kiss the Girls (film)|Kiss the Girls]]'' iz [[1997.]] s [[Morgan Freeman|Morganom Freemanom]] i [[Ashley Judd]] temeljen na [[Kiss the Girls|istoimenom bestselleru]] [[James Patterson|Jamesa Pattersona]]; triler ''[[Murder By Numbers|Murder by Numbers]]'' iz [[2002.]] sa [[Sandra Bullock|Sandrom Bullock]] u režiji [[Barbet Schroeder]]; te [[mjuzikl]] ''[[Thrill Me: The Leopold and Loeb Story]]'' [[Stephen Dolginoff|Stephena Dolginoffa]] iz [[2005.]] godine. Također, ovaj slučaj bio je temelj za nekolicinu televizijskih epizoda raznih serija, a dosta često su rađene reference na isti tijekom epizoda (''[[Law & Order: Special Victims Unit]]'', ''[[Law & Order]]'').

Nathan Leopold, Jr. se pojavljuje kao lik u komediji ''The Agony & The Agony'' [[Nicky Silver|Nickyja Silvera]], iako je radnja smještena u [[2006.]] godini.

Također, Leopold i Loeb su dva puta spomenuti u seriji ''[[Gilmore Girls]]''. Prvi puta bilo je tijekom prve sezone, u epizodi "Star-Crossed Lovers and Other Strangers", kada je Lorelei imala spoj naslijepo s čovjekom koji je kao dijete imao dva [[doberman]]a po imenu Leopold i Loeb. Drugi puta bilo je u trećoj sezoni, epizoda "Those Lay-Hazy-Crazy Days", kada je Lorelei sanjala da će imati blizance i nazvati ih Leopold i Loeb.

Ovaj slučaj također je prisutan i u crtanom romanu ''[[Ice Haven]]'' [[Daniel Clowes|Daniela Clowesa]] iz [[2005.]] godine, koji uključuje kratku priču o Leopoldu i Loebu kao i brojne reference na slučaj u drugim pričama.

U trećoj epizodi druge sezone serije ''[[Mad Men]]'', Donald Draper podlo nazove dvojicu kolega Leopoldom i Loebom.

Također, govor Clarencea Darrowa spomenut je u dva navrata u seriji ''[[The Practice]]'', tijekom šeste i sedme sezone.

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Izvori ==

* Leopold, Nathan F. ''Life plus 99 Years'', 1958 (uvod napisao [[Erle Stanley Gardner]])
* Baatz, Simon. ''For the Thrill of It: Leopold, Loeb and the Murder that Shocked Chicago'' (HarperCollins, 2008).
* Baatz, Simon. "Criminal Minds", ''Smithsonian Magazine'' 39 (kolovoz 2008): 70-79.
* Higdon, Hal. ''Leopold and Loeb: The Crime of the Century'', [[University of Illinois Press]], 1999. (izvorno tiskano 1975) {{ISBN|0-252-06829-7}}
* [[Tom Kalin|Kalin, Tom (režiser)]], ''[[Swoon (film)|Swoon]]''. Film, 1990
* [[Meyer Levin|Levin, Meyer]]. ''Compulsion'', Carroll & Graf Publishers, 1996. (izvorno tiskano 1956). {{ISBN|0-7867-0319-9}}
* [[John Logan (pisac)|Logan, John (pisac)]], ''Never the Sinner'' (drama), Samuel French, Inc., 1987
* [[John Saul|Saul, John (pisac)]]. ''[[In The Dark of The Night (roman)|In the Dark of the Night]]'', 2006 {{ISBN|0-345-48701-X}}
* [[Stephen Dolginoff|Dolginoff, Stephen (pisac/kompozitor)]]. ''[[Thrill Me|Thrill Me: The Leopold & Loeb Story]]'' (mjuzikl, izdavač [[Dramatists Play Service]]) {{ISBN|0-8222-2102-0}}
* Galluzzo, Mark Anthony (režiser). ''[[R.S.V.P. (film)|R.S.V.P.]]'' Film, 2002
* [[Kurt Vonnegut|Vonnegut, Kurt (pisac)]]. "[[Jailbird (roman)|Jailbird]]" (str. 171) Izdavač: [[Delacorte Press]]/Seymour Lawrence {{ISBN|0-440-05449-4}}
* ''[[The Sopranos]]'' (sezona 1, epizoda 7) Distributer serije: [[HBO Pictures]]
* "[[Yesterday (Law & Order: Criminal Intent)|Yesterday]]" (sezona 1, epizoda 18), ''[[Law & Order: Criminal Intent]]''. Scenarij: Rene Balcer i Theresa Rebeck. Uloge: [[Vincent D'Onofrio]], [[Kathryn Erbe]], [[Jamey Sheridan]], [[Courtney B. Vance]], [[Jim True-Frost]], [[Danton Stone]]. [[NBC]]. [[WNBC]], New York City. 14. travnja 2002
* [[Yoshimitsu Morita|Morita, Yoshimitsu (režiser)]]. ''[[Copycat Killer]]''. Film, 2002
* Leopold, N.F. 1963. Checklist of the Birds of Puerto Rico and the Virgin Islands. University of Puerto Rico, Rio Piedras.

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Leopold and Loeb}}
* [http://www.law.umkc.edu/faculty/projects/ftrials/leoploeb/leopold.htm Leopold and Loeb Trial Home Page] by Douglas Linder. Famous American Trials — Illinois v. Nathan Leopold and Richard Loeb. University of Missouri at Kansas City Law School. 1997. Retrieved September 14, 2008.
* [http://www.crimelibrary.com/loeb/loeb/loebmain.htm Nathan Leopold and Richard Loeb, Crime of the 20th Century] by Marilyn Bardsley. Crime Library — Courtroom Television Network, LLC. Retrieved April 11, 2007.
* [http://homicide.northwestern.edu/crimes/leopold Northwestern University Archives]
* [http://www.leopoldandloeb.com leopoldandloeb.com]
* [http://www.thrillmethemusical.com ''Thrill Me:The Leopold and Loeb Story''] - main site/CD ordering
* [http://www.yorktheatre.org/ThrillReview.htm ''Thrill Me:The Leopold and Loeb Story'' Review quotes] from York Theatre Company
* [http://findingaids.library.northwestern.edu/catalog/inu-ead-nua-archon-167 Harold S. Hulbert Papers] from Northwestern University Archives, Evanston, Illinois
* [http://www.archive.org/details/loebleopoldcasew00loeb ''The Loeb-Leopold case : with excerpts from the evidence of the alienists and including the arguments to the court by counsel for the people and the defense (1926)''] stored on Archive.org

[[Kategorija:Američki kriminalci]]